Visoki trgovački sud Republike Hrvatske donio je pravomoćnu odluku kojom potvrđuje da potrošači s konvertiranim kreditima imaju pravo na puno obeštećenje ako ono nije postignuto samom konverzijom. Presudom Pž-373/2026 potvrđena je ranija odluka Trgovačkog suda u Zagrebu, prema kojoj 'Druga fundacija', kao cesionar potraživanja, ima pravo od Zagrebačke banke naplatiti oko 10.200 eura zajedno sa zateznim kamatama, javlja Udruga franak.
‘Ova odluka Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske pridružuje se većinskoj sudskoj praksi građanskih sudova koji potvrđuju pravo potrošača na obeštećenje. Specifičnost slučaja leži u činjenici da je tužitelj pravna osoba koja je cesijom preuzela potraživanja, zbog čega je predmet vođen pred trgovačkim sudovima, iako se temelji na građanskom pravu.
Sud je u konkretnom slučaju u cijelosti prihvatio nalaz vještačenja prema kojem potrošač nije bio u potpunosti obeštećen konverzijom. Utvrđeno je da mu pripada dodatnih 6.050 eura uz kamate od 1. listopada 2015., što ukupno iznosi oko 10.200 eura. U presudi se također poziva na stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz odluke Rev-1096/2022, kojom je jasno potvrđeno pravo na puno obeštećenje.
Sud je naglasio kako se tek dosljednom primjenom navedene odluke može osigurati jednak položaj potrošača koji su konvertirali kredite i onih koji to nisu učinili, ali su ostvarili sudsku zaštitu. Također je utvrđeno da prihvaćanjem konverzije potrošači nisu izgubili pravo na obeštećenje te da konverzija nije retroaktivno uklonila posljedice ništetnih ugovornih odredbi.
Prvostupanjsku presudu donijela je 9. prosinca 2025. sutkinja Iva Buljan, dok ju je 9. veljače 2026. potvrdila sutkinja Dubravka Zubović na Visokom trgovačkom sudu.
U međuvremenu, 8. travnja 2026., vijeće Visokog trgovačkog suda ukinulo je drugu presudu istog suda (Pž-512/2026), kojom je sudac Srđan Sessa odbio zahtjev 'Druge fundacije' protiv Hrvatske poštanske banke, pravnog sljednika Sberbanke. Predmet je vraćen na ponovno suđenje zbog pogrešne primjene prava, čime je dodatno potvrđen stav o pravu potrošača na obeštećenje.
Ovaj slučaj otvorio je i pitanje ujednačenosti sudske prakse. U priopćenju se izražava zabrinutost zbog odluka koje, kako se navodi, odstupaju od prevladavajućih pravnih stajališta i idu na štetu potrošača. Posebno se ističe da takve odluke mogu potaknuti pravnu nesigurnost i narušiti povjerenje građana u neovisnost sudstva.
Procjenjuje se da je oko 30.000 hrvatskih obitelji pokrenulo sporove protiv banaka zbog konvertiranih kredita u švicarskim francima, a ishod tih postupaka značajno ovisi o budućim odlukama sudova, uključujući i očekivano zauzimanje konačnog stajališta Vrhovnog suda.
U tom kontekstu upućen je i apel sucima proširenog vijeća Vrhovnog suda: 'Poštovane sutkinje i suci proširenog vijeća VSRH, preko 90 % građanskih prvostupanjskih sudova, preko 75 % županijskih sudova te svi trgovački sudovi na čelu s VTS-om donose odluke u kojima se potvrđuju nedvojbeni nalazi vještaka i dosuđuju se puna obeštećenja potrošačima s konvertiranim kreditima. Budite časni suci, sudite po pravu, nemojte arbitrirati i ne dajte da vas banke i njihovi apologeti nagovore na suđenje suprotno pravu i Ustavu. Generacije hrvatskih obitelji pamtit će odluku koju ćete uskoro donijeti’’, stoji u priopćenju.
