Umjetnički savjet Multimedijalnog kulturnog centra Split, povodom ostavke ravnateljice Multimedijalnog kulturnog centra Split Stefane Došen i okolnosti koje su do nje dovele, uputilo je otvoreno pismo gradonačelniku Splita Tomislavu Šuti, predsjedniku Gradskog vijeća Grada Splita Igoru Stanišiću, vijećnicama i vijećnicima Gradskog vijeća Grada Splita te javnosti
'Kao članovi Umjetničkog savjeta Multimedijalnog kulturnog centra Split osjećamo odgovornost javno reagirati na okolnosti koje su dovele do ostavke ravnateljice Stefane Došen.
Ovaj slučaj daleko nadilazi pitanje jedne osobe ili jednog mandata. Riječ je o načinu na koji Grad Split, kao osnivač javnih kulturnih ustanova, razumije njihovu autonomiju, odgovornost i ulogu u razvoju kulturnog života grada.
S velikom zabrinutošću svjedočimo situaciji u kojoj je ravnateljica ustanove bila prisiljena podnijeti ostavku dvije godine prije isteka mandata nakon što Gradsko vijeće dvije godine zaredom nije prihvatilo izvješća o radu i financijskom poslovanju ustanove. Pritom javnosti nikada nisu jasno i argumentirano obrazloženi razlozi takvih odluka.
Smatramo da neprihvaćanje izvješća javne ustanove ne može biti tek formalni čin. Ono mora biti popraćeno primjedbama koje stručnoj i široj javnosti omogućuju razumijevanje razloga zbog kojih osnivač smatra da ustanova nije ispunila svoju zadaću. U protivnom se stvara dojam da se o sudbini kulturnih ustanova odlučuje bez transparentnih kriterija, čime se narušava povjerenje u javne institucije i otvara prostor mogućem političkom utjecaju na njihovo upravljanje. Takav presedan može imati dugoročne posljedice ne samo za Multimedijalni kulturni centar, nego i sve javne ustanove kulture čiji ravnatelji moraju moći raditi na temelju stručnih kriterija, a ne u ozračju neizvjesnosti zbog neobrazloženih odluka osnivača.
Kao Umjetnički savjet neposredno pratimo i vrednujemo umjetnički program Multimedijalnog kulturnog centra. Tijekom mandata ravnateljice svjedočili smo kontinuiranom razvoju programa, suradnji s domaćim i međunarodnim umjetnicima i organizacijama te odgovornom odnosu prema javnim sredstvima i kulturnim potrebama grada. Programi MKC-a tijekom proteklih godina prepoznati su i kroz brojne suradnje s domaćim i međunarodnim partnerima te predstavljaju važan dio kulturne ponude grada Splita.
Posebno želimo istaknuti da je vođenje Multimedijalnog kulturnog centra znatno složenije od upravljanja uobičajenom kulturnom ustanovom. Dom mladih okuplja velik broj korisnika - umjetnika, udruga, kulturnih organizacija i drugih aktera - čiji se interesi, potrebe i načini djelovanja često razlikuju.
Upravo je sposobnost dijaloga, koordinacije i pronalaženja ravnoteže među tim različitim akterima bila jedno od najvažnijih obilježja rada ravnateljice Stefane Došen i jedan od ključnih preduvjeta stabilnog funkcioniranja ovog iznimno kompleksnog sustava.
Jednako tako zabrinjava činjenica da ustanovi nije odobreno zapošljavanje nužnog tehničkog i domarskog osoblja na upražnjena i financijski osigurana radna mjesta, iako bez njih nije moguće funkcioniranje objekta ni realizacija programa. Nedostatna organizacijska struktura dodatno otežava njezin rad, dovodi u pitanje produkciju programa, sigurnost svakodnevnog funkcioniranja Doma mladih te kvalitetu uvjeta rada svih njegovih korisnika.
Multimedijalni kulturni centar i Dom mladih predstavljaju ključnu javnu kulturnu infrastrukturu u Splitu za sustavan razvoj, produkciju i kontinuirano djelovanje nezavisne i suvremene kulturne scene. Brojnim udrugama, umjetnicima, izvođačima, kustosima, glazbenicima i drugim kulturnim radnicima MKC osigurava prostorne, tehničke, organizacijske i programske uvjete bez kojih bi njihov rad ostao povremen, raspršen i prepušten isključivo pojedinačnim inicijativama.
Značaj MKC-a stoga nije samo u broju realiziranih programa, nego u činjenici da osigurava kontinuitet djelovanja i profesionalnu razinu rada jednoj cijeloj kulturnoj sceni. Omogućuje razvoj novih umjetničkih praksi, eksperiment, interdisciplinarnost, edukaciju, uključivanje mladih autora i nastanak programa koji zbog svoje naravi teško pronalaze mjesto u tradicionalnim kulturnim institucijama ili komercijalnim prostorima. Dom mladih pritom nije samo mjesto održavanja programa, nego kulturni ekosustav koji se desetljećima gradi kroz suradnju javne ustanove, nezavisnih organizacija, umjetnika i korisnika prostora.
Dom mladih nije nastao slučajno. Njegova današnja uloga rezultat je desetljeća zajedničkog rada umjetnika, kulturnih radnika, udruga, građana i javnih institucija na izgradnji otvorene i uključive kulturne infrastrukture. Model rada Multimedijalnog kulturnog centra i Doma mladih, u kojem javna ustanova i organizacije nezavisne kulture zajednički razvijaju programe dijeleći prostor, odgovornost i resurse, danas predstavlja jedan od rijetkih takvih modela kulturnog upravljanja u Hrvatskoj te primjer dobre prakse koji se godinama gradio na međusobnom povjerenju svih dionika.
Vrijednost takvog sustava se očituje u razvoju kapaciteta, stvaranju povjerenja među korisnicima i izgradnji zajednice koja se stvara godinama, a može se narušiti u vrlo kratkom vremenu.
Bez stabilnog i stručno vođenog MKC-a Split ne bi izgubio samo jednu ustanovu ili segment kulturnih programa, nego ključnu infrastrukturu i radnii okvir koji nezavisnoj i suvremenoj kulturnoj sceni omogućuje da postoji, razvija se i aktivno sudjeluje u oblikovanju kulturnog identiteta grada. Stabilnost upravljanja MKC-om stoga nije pitanje dnevne politike, nego pitanje javnog interesa i odgovornosti prema budućnosti kulture u Splitu.
Zbog svega navedenoga smatramo da Grad Split duguje kulturnoj i široj javnosti jasno i argumentirano obrazloženje razloga neprihvaćanja izvješća o radu i poslovanju MKC-a, kao i odgovore na pitanja kako vidi buduće upravljanje ustanovom te daljnji razvoj Multimedijalnog kulturnog centra i Doma mladih.
Pozivamo Grad Split da u svim daljnjim postupcima osigura transparentnost, stručnost, kontinuitet djelatnosti i poštovanje profesionalne autonomije kulturnih ustanova. Odluke koje mogu dugoročno utjecati na opstanak i razvoj nezavisne kulturne scene moraju se donositi javno, odgovorno i uz uključivanje stručne zajednice i korisnika prostora.
Istodobno izražavamo zahvalnost Stefani Došen na profesionalnom, odgovornom i predanom radu tijekom njezina mandata, kao i na sposobnosti da u iznimno složenim okolnostima održava dijalog među brojnim korisnicima i osigurava kontinuitet rada ustanove. Izražavamo joj punu ljudsku i profesionalnu podršku.
Vjerujemo da kulturne ustanove mogu ispunjavati svoju javnu funkciju jedino ako se njima upravlja transparentno, odgovorno i uz poštovanje struke i osiguravanje profesionalne autonomije. Zato pozivamo Grad Split da svojim budućim odlukama potvrdi kako kulturu doista smatra javnim dobrom te da očuva profesionalnu autonomiju ustanova koje djeluju u interesu svih građana. Samo se na taj način može graditi povjerenje između osnivača, kulturnih ustanova i zajednice kojoj one služe', stoji u pismu koje potpisuju Ana Čukušić, Jasna Gluić, Toni Meštrović, Viktor Popović, Kitu Branis te Dario Šolman.
