Gradski muzej Omiš i Prokultura - Opservatorij kulturnih politika - Split u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu u ponedjeljak, 23. studenog, u 18 sati predstavljaju izložbu 'Omiški gusari u doba knezova Kačića' te istoimenu ilustriranu brošuru. Bit će to ujedno prilika za predstavljanje šire vizije Kuće jezika i kulture Onaion u Omišu i razvoja Interpretacijskog centra omiškoga gusarstva u njezinu okviru.
'Riječ je o još jednom projektu Prokulture koji promišlja ulogu kulture u životu grada, njezinu sposobnost povezivanja ljudi, poticanja stvaralaštva te očuvanja i afirmacije lokalnog identiteta. Kuća jezika i kulture Onaion djeluje u Omišu od 2017. kao svojevrsni interdisciplinarni HUB grada - otvoren prostor susreta, dijaloga, umjetnosti i znanja, koji pridonosi živosti povijesne gradske jezgre tijekom cijele godine. Posebnu važnost projektu daje suradnja s Gradskim muzejom Omiš i drugim kulturnim i obrazovnim institucijama te potpora Grada Omiša i Turističke zajednice, koja potvrđuje prepoznavanje umjetnosti i baštine kao važnih sastavnica razvoja i života grada.
Uz svoju temeljnu ulogu, Onaion postupno razvija i specijaliziranu kulturnu i edukativnu dimenziju - Interpretacijski centar omiškoga gusarstva, posvećen istraživanju, razumijevanju i suvremenom predstavljanju jednog od najprepoznatljivijih, ali još uvijek nedovoljno istraženih i široj javnosti nedovoljno poznatih razdoblja omiške povijesti', istaknuli su predstavnici.
Jesu li omiški gusari bili samo strah i trepet Jadrana?
Izložba 'Omiški gusari u doba knezova Kačića' poznatu, ali često pojednostavljenu priču o omiškim gusarima predstavlja iz drugačije perspektive, oslonjene na povijesne izvore i znanstvena istraživanja, pri čemu posebno mjesto zauzima istraživački doprinos povjesničara Marija Reljanovića.
'Tijekom 12. i 13. stoljeća Omiš nije bio tek gusarsko uporište, nego središte organizirane pomorske kneževine čiji su vladari, knezovi Kačići, svoju samostalnost nastojali očuvati ne samo pomorskom snagom nego i diplomacijom, pregovorima i međunarodnim sporazumima. Posebnost izložbe spoj je povijesne znanosti i umjetnosti stripa. Kroz dojmljive ilustracije Borisa Talijančića, istaknutoga hrvatskog autora međunarodne stripovske scene, srednjovjekovna povijest Omiša oživljava na suvremen i široj publici pristupačan način', naveli su iz organizacije.
Izložbu prati istoimena ilustrirana brošura, zamišljena kao nastavak izložbene priče, ali i kao samostalna publikacija koja potiče daljnje upoznavanje bogate omiške baštine.
Govoreći o projektu, autorica i voditeljica dr. sc. Nansi Ivanišević istaknula je kako kultura nije samo ono što smo naslijedili i sačuvali, nego i način na koji razumijemo prostor u kojem živimo i oblikujemo njegovu budućnost. Upravo je iz takvog promišljanja nastala Kuća jezika i kulture Onaion, zamišljena kao dnevni boravak kulture grada Omiša.
Podsjetila je pritom i na prije tri godine zatvorenu splitsku inačicu ovog projekta, aktivnošću plodnu i vrlo posjećenu Kuću jezika i kulture Peristil ostvarenu zahvaljujući podršci OTP banke, ugašenu, kako je ona rekla, samovoljom tadašnjeg gradonačelnika, bez plana i projekta za skoriju budućnost.
'U Omišu se, pak, uobičajeno djelovanje nastavlja. Uz izložbe, predavanja, promocije, book klubove i radionice za djecu i odrasle, odlučili smo, učiniti i korak dalje - jednu od najprepoznatljivijih povijesnih priča Omiša, onu o gusarima, osloboditi pojednostavljenih predodžbi i vratiti joj povijesnu slojevitost.
Naša je ambicija da Onaion, zajedničkim marom Gradskog muzeja Omiš, Prokulture i svih onih koji se u ovim nastojanjima prepoznaju, postane i mjesto u kojem baština nije samo predmet sjećanja ili turističke prepoznatljivosti, nego poticaj novim istraživanjima i stvaralaštvu. Jer tek baština koju poznajemo i razumijemo postaje vrijednost koju možemo odgovorno čuvati i prenositi, prije svega budućim generacijama', naglasila je.
Predstavljanje u Splitu ostvareno uz potporu Grada Omiša i Turističke zajednice Omiš tako je i prilika za upoznavanje šire vizije Prokulture - Opservatorija kulturnih politika - Split: kulture koja, kako su dodali organizatori, ne živi samo kroz povremena događanja i projekte, nego uvažavajući njegove posebnosti, postaje trajni dio života grada, prostor susreta prošlosti i sadašnjosti, znanja i kreativnosti.






