Dok se o klimatskim promjenama često govori kroz brojke, statistike i upozorenja stručnjaka, projekt 'CAMPUS – Climate Adaptation Plans for UNESCO Sites' pokazao je kako one mogu postati tema koja okuplja cijelu zajednicu, potiče dijalog među generacijama i stvara konkretna rješenja za budućnost naših gradova.
Projekt CAMPUS provodio se u okviru Programa Interreg Italija-Hrvatska 2021- 2027. Okupio je šest partnera iz Hrvatske i Italije s ciljem izrade planova prilagodbe klimatskim promjenama za UNESCO lokalitete te provedbe konkretnih mjera za njihovu zaštitu i očuvanje. Posebnost projekta leži u činjenici da je upravo Javna ustanova RERA S.D. bila jedini projektni partner koji je aktivnosti provodio na dvije pilot lokacije - u UNESCO gradovima Trogiru i Starome Gradu na Hvaru.
Tijekom provedbe projekta organizirani su Living Labovi, stručne radionice, edukacije, predavanja, Youth Forumi, fotografski natječaji i izložbe na kojima je sudjelovalo više od 200 učenika osnovnih i srednjih škola te više od 100 predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora, uključujući stručnjake za klimatske promjene, zaštitu kulturne baštine, prostorno planiranje i održivi razvoj.
Poseban naglasak stavljen je na uključivanje mladih. Kroz lekcije u školama, radionice, forume i natječaje učenici su imali priliku učiti o klimatskim promjenama, analizirati izazove s kojima se suočavaju njihovi gradovi te predlagati vlastita rješenja za stvaranje otpornije budućnosti. U svibnju su održani Youth Forumi u Trogiru i Starome Gradu kao i niz edukativnih aktivnosti u školama. Učenici su kroz rasprave, radionice i timski rad pokazali iznimnu razinu interesa za teme zaštite okoliša, očuvanja kulturne baštine i prilagodbe klimatskim promjenama.
Velik interes, prema riječima organizatora, izazvao je i fotografski natječaj 'Klimatske promjene i moj grad' na koji je pristiglo više od 120 fotografija učenika osnovnih i srednjih škola.
'Njihovi radovi pokazali su iznimnu razinu kreativnosti, osviještenosti i brige za prostor u kojem žive. Žiri je posebno istaknuo visoku razinu angažiranosti i razumijevanja klimatskih izazova, potvrđujući da mladi itekako žele sudjelovati u stvaranju bolje budućnosti za svoje zajednice', kazali su.
Projekt je rezultirao izradom dvaju Planova prilagodbe klimatskim promjenama za UNESCO lokalitete Trogira i Staroga Grada, dokumentima koji lokalnim zajednicama pružaju konkretne smjernice za djelovanje u uvjetima sve učestalijih toplinskih valova, suša, ekstremnih oborina i drugih posljedica klimatskih promjena. No RERA nije stala samo na planovima. Kao jedini partner u projektu provela je i konkretne pilot-mjere prilagodbe klimatskim promjenama kroz ozelenjavanje javnih prostora.
'U Trogiru i Starome Gradu posađeno je više od 80 stabala, povećane su zelene površine i stvoreni ugodniji javni prostori koji će godinama doprinositi kvaliteti života građana, smanjenju učinaka visokih temperatura i jačanju otpornosti gradova na klimatske promjene', naveli su predstavnici.
Važnost ovakvog pristupa prepoznao je i poznati hrvatski meteorolog i urednik HRT-a Zoran Vakula.
'Prilagodba aktualnim klimatskim promjenama jedna je od nužnosti opstanka društva. Stoga me - i kao čovjeka, i kao meteorologa, i urednika HRT-a koji pokušava informirati i educirati javnost o vremenu i klimi - iznimno vesele rezultati ovog dvogodišnjeg međunarodnog projekta. I to ne samo teorijska konferencija o klimatskim promjenama i baštini te izrada planova prilagodbe za gradove, nego i njihovo provođenje ozelenjavanjem dijelova Staroga Grada na Hvaru i Trogira kao i uključivanje mnogobrojne djece u aktivnosti o klimatskim promjenama i izložba fotografija učenika - pozitivan su primjer kako se može na lokalnoj i regionalnoj razini educirati javnost te barem malo pokušati smanjiti utjecaj ljudskih (ne)djela prema prirodi', rekao je Vakula.
O rezultatima govorila je i Katarina Banić, voditeljica projekta CAMPUS u RERA-i.
'Veseli me što danas možemo govoriti o rezultatima projekta CAMPUS, ali moram priznati da je put do njih bio i vrlo izazovan. Koordinirati aktivnosti na dvije UNESCO pilot lokacije, okupiti više od 200 učenika i više od 100 predstavnika javnog, privatnog i civilnog sektora te istovremeno izraditi planove prilagodbe klimatskim promjenama i provesti konkretne pilot mjere bio je velik izazov, ali i veliko zadovoljstvo. Najveća vrijednost ovog projekta nisu samo dokumenti koje smo izradili niti aktivnosti koje smo proveli.
Najveća su vrijednost ljudi koje smo okupili i svijest koju smo stvorili među mladima o važnosti očuvanja naše baštine i prostora u kojem živimo. Kada vidite koliko učenici vole svoje gradove, koliko razumiju vrijednost kulturne i prirodne baštine te koliko ozbiljno promišljaju o budućnosti Hrvatske, tada znate da sav trud ima smisla. Upravo zbog njih vjerujem da će naši gradovi i naša domovina imati generacije koje će odgovorno čuvati ono što smo naslijedili i nastaviti graditi još bolju budućnost.
U RERA-i vjerujemo da svaki projekt predstavlja priliku da našu županiju učinimo boljim mjestom za život. Kroz znanje, suradnju i odgovorno upravljanje europskim sredstvima stvaramo konkretnu vrijednost za naše gradove, naše ljude i buduće generacije. Jer najveća vrijednost svakog projekta nije ono što izgradimo danas, već ono što ostavljamo Hrvatskoj sutra', rekla je.
Projekt CAMPUS završio je, ali, prema riječima predstavnika, njegovi rezultati ostaju trajna vrijednost za lokalnu zajednicu.
'Više od 200 djece i mladih uključilo se u edukacije, radionice, Youth Forume, izložbe i Living Labove. Više od 100 stručnjaka, predstavnika institucija, građana i dionika zajednički je radilo na pronalasku rješenja za izazove klimatskih promjena. Izrađena su dva Plana prilagodbe klimatskim promjenama za dvije UNESCO pilot lokacije - Trogir i Stari Grad, a kroz provedbu konkretnih mjera posađeno je više od 80 stabala koja će desetljećima doprinositi kvaliteti života i otpornosti ovih gradova.
Projekt CAMPUS pokazao je da Hrvatska ima mlade ljude kojima je stalo, stručnjake koji znaju i zajednice koje žele sudjelovati. Pokazao je da domoljublje nije samo riječ, već briga za prostor koji smo naslijedili, za baštinu koju čuvamo i za budućnost koju ostavljamo svojoj djeci.
Više od 300 sudionika. Više od 200 mladih. Više od 80 posađenih stabala. Dva UNESCO grada. Dva plana prilagodbe klimatskim promjenama', zaključili su.
