Vatikanska istraga o seksualnom zlostavljanju jednog maloljetnika u Malom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati otkriva ne samo da su tvrdnje o zlostavljanju vjerodostojne, nego da je bilo i zataškavanja tog slučaja, a možda i nekih drugih.
Naime, u svojim iskazima dvojica su svećenika naveli da su važni dokumenti, koji dokazuju zlostavljanje i koji su mogli dovesti do toga da se ovaj mučan slučaj i prije nađe pred civilnim i crkvenim tijelima, uništavani, a kao odgovornog za to navode tadašnjeg požeškog biskupa Antuna Škvorčevića, danas biskupa u miru.
Podsjetimo, riječ je o seksualnom zlostavljanju koje je počelo ranih 2000-ih, dok je žrtva bila maloljetna, a nastavilo se i kasnije, o čemu je Škvorčević bio obaviješten krajem 2012. On je 2013. naložio istragu, ali je po njenom završetku donio zaključak da zlostavljanja nije bilo te slučaj nije ni prijavio policiji. Iskazi iz vatikanske istrage pokazuju kako je, unatoč opsežnoj dokumentaciji koja je potvrđivala tvrdnje o zlostavljanju, došao do tog zaključka.
Praksa uništavanja dokumenata
U jednom kraćem dijelu svog iskaza, biskupov tajnik I. P. izričito kaže da su dokumenti vezani za ovaj slučaj bili uništavani, a kao odgovornog za to navodi Škvorčevića. Ustvrdio je i da takva praksa nije bila vezana samo za slučaj zlostavljanog sjemeništarca, nego da su uništavani i drugi dokumenti koji su dostavljani u Požešku biskupiju, a koji su na neki način bili nepovoljni za osumnjičenog zlostavljača, ali i samog Škvorčevića.
Iako je već ovaj iskaz poražavajući za biskupa, ono što je u svom iskazu naveo vlč. R. M., koji je provodio prvu istragu 2013., još ga više tereti.
Taj je svećenik, naime, u iskazu naveo da je od svjedoka koji je prvi prijavio sumnje na zlostavljanje nakon što mu je žrtva sama ispričala što joj se sve godinama događalo, primio opsežan materijal, desetke stranica i digitalne dokaze u vidu fotografija i poruka na CD-u, koji je potvrđivao vjerodostojnost tvrdnji svjedoka. On je svu tu dokumentaciju, nakon razgovora sa svjedokom, predao biskupu Škvorčeviću, koji mu je naložio da vodi istragu iako po struci nije pravnik i nikad prije nije vodio takve istrage, a naknadno je utvrdio da veliki dio dokumenata, upravo onih koji potvrđuju tvrdnje svjedoka, nedostaje.
'Vrlo prorijeđen spis'
Nakon što mu je predao opsežnu dokumentaciju, svećenik je biskupu, kako tvrdi, napomenuo da je situacija vrlo ozbiljna i teška te da bi se to trebalo riješiti, na što mu je biskup odgovorio: 'Vidjet ćemo, treba proučiti...' i otišao u svoju sobu. Kad ga je poslao u Beč razgovarati sa žrtvom, svećenik je primijetio da je dokumentacija koju mu je predao znatno manja od one koju je on predao biskupu. Ubrzo je i utvrdio razlog te navodi da je dokumentacija bila kvalitativno i kvantitativno 'vrlo prorijeđena', odnosno da je u njoj ostalo iznimno malo onoga vezanog za odnos osumnjičenog zlostavljača i žrtve.
'Veliku količinu kvalitetnog materijala u pisanom i digitalnom formatu, koji su potvrđivali vjerodostojnost tvrdnji svjedoka, a koje sam dao biskupu Škvorčeviću u ožujku 2013. nikad više nisam u toj količini i kvaliteti vidio niti dobio nazad. Isto tako, nikad više nisam vidio materijale u pisanom obliku koje mi je svjedok predao već početkom siječnja 2013., a koje sam tada odmah nakon razgovora s njime dao osobno biskupu Škvorčeviću', navodi svećenik u svom iskazu.
Biskupova manipulacija
Svećenik navodi da se osjećao glupo i izigrano jer da je bio svjestan biskupove manipulacije, ali kaže da mu nije mogao proturječiti jer je riječ o biskupu.
Iz njegova iskaza također proizlazi i sumnja da je Škvorčević, ili netko iz njegove biskupije, pokušao žrtvinu šutnju kupiti novcem. Naime, navodi da je u studenom 2023., nakon što je već počela vatikanska istraga, žrtva zvala u Požešku biskupiju i tražila razgovor sa Škvorčevićem. S obzirom na to da joj se biskup nije želio javiti, tvrdi ovaj svećenik, žrtva je ostavila poruku 'da ne prihvaća novce i kuće, da zna kako stvari funkcioniraju te da ne želi odustati od svog iskaza'.
Škvorčević dobio pohvalu Dikasterija, no zatim...
U svakom slučaju, tako pročišćene dokumente iz prve istrage Škvorčević je poslao Dikasteriju za nauk vjere u Vatikan, nakon čega je od njih dobio pohvalu za dobro obavljeni posao. No, naknadno je shvaćeno da dokumentacija nije bila potpuna te je desetak godina kasnije pokrenuta nova istraga, ovaj put po izravnom nalogu Dikasterija, koja je dovela do opsežnog spisa od više stotina stranica, a čiji je zaključak da su optužbe vjerodostojne.
Škvorčevića su iz Dnevnika.hr pokušali kontaktirati kada su počeli pisati o slučaju zlostavljanja u Malom sjemeništu, no nikad im se nije povratno javio ikakvom reakcijom.
Sumnju u sistemsko zataškavanje slučaja zlostavljanja maloljetnog sjemeništarca u pismu Dikasteriju je izrazio bečki nadbiskup u miru, kardinal Christoph Schönborn, koji je godinama i hrvatske biskupe i Vatikan upozoravao na taj slučaj i jedan je od najzaslužnijih što se, nakon godina zataškavanja, time ozbiljnije počela baviti i Crkva i hrvatska država. Iako sam kardinal ne istupa u medijima, nedavno je iz njegova ureda poslana znakovita poruka.
Kardinalova poruka
'Kardinal Schönborn vjeruje da će nadležni dijecezanski biskup i Hrvatska biskupska konferencija (HBK) postupati u skladu s Papinim apostolskim pismom 'Vos estis lux mundi', koje se, kao što je poznato, usredotočuje na zaštitu žrtava', poručili su iz kardinalova Ureda za katholisch.de.
Vos estis lux mundi (Vi ste svjetlo svijeta) je apostolsko pismo pape Franje iz 2019., obnovljeno i trajno potvrđeno 2023., kojim su uvedena obvezujuća pravila za cijelu Katoličku Crkvu u vezi sa seksualnim zlostavljanjem i, jednako važno, zataškavanjem takvih slučajeva od strane biskupa i redovničkih poglavara.
U njemu se navodi da se sve prijave moraju ozbiljno istražiti, da zaštita žrtve ima prednost, ali i, za ovaj slučaj jedan od prilično važnih elemenata, da nitko nije izuzet od odgovornosti ako je prikrivao zločin ili štitio počinitelja, čak ni biskupi.
Vatikan pomno prati ponašanje HBK-a
Činjenica da kardinal u svojoj poruci ne spominje samo biskupa, nego i HBK, ukazuje na to da očekuje institucionalni odgovor, a ne samo pojedinačnu odluku nadležnog požeškog biskupa Ive Martinovića. Jedan od naših izvora iz crkvenih krugova kaže da se iz Vatikana pomno prati kako će se HBK ponašati vezano za rješenje slučaja zlostavljanja, ali i za sumnje u zataškavanje.
Više naših izvora iz Crkve također smatra da je HBK na jednom dijelu tog ispita već pao jer tročlano vijeće koje predvodi stručnjak za kanonsko pravo don Marin Batur već više od četiri mjeseca nije donijelo kaznenu odluku u upravnom kanonskom postupku, kako je to jasno naznačio Dikasterij.
Upravni postupak, za razliku od sudskog, provodi se kada je prikupljeno dovoljno dokaza koji su jasni i neoborivi, te se odlikuje većom brzinom od sudskog postupka.
Zašto je policija zaustavila crkveni postupak?
Dok su na Kaptolu čekali s donošenjem odluke, kriminalistička policija je izričito zatražila da zaustave svoj postupak dok ne završi civilna istraga. Takav potez začudio je velik broj ljudi u crkvenim krugovima s obzirom na to da je riječ o dva različita i međusobno neovisna postupka.
Također naglašavaju i da je u crkvenom postupku prikupljena sva potrebna dokumentacija i iskazi, pa nije jasno kako bi donošenje odluke u upravnom postupku ometalo policijsku istragu. Uz to navode i da postoje primjeri u Hrvatskoj kada su se crkveni i civilni postupak provodili istovremeno.
