Split je bio domaćin međunarodnog simpozija 'Centri izvrsnosti: izvori inovacija, transfera tehnologije i suradnje s industrijom', posvećen povezivanju znanosti i privatnog sektora, s ciljem jačanja suradnje između akademske zajednice i gospodarstva te poticanja inovacija.
Jednodnevni događaj održao se u organizaciji Znanstvenog centra izvrsnosti STIM Sveučilišta u Splitu. Privukao je stručnjake iz Hrvatske, Europe i Afrike koji rade na istraživanju usmjerenih prema razvoju inovacija, novih tehnologija i međunarodnom tržištu. Uz 60-ak ljudi u dvorani, više od 160 sudionika diljem svijeta se uključilo 'online'.
Sudionici simpozija su istražili na koje načine znanstveni centri izvrsnosti mogu predvoditi transfer znanja, komercijalizaciju znanstvenih rezultate i suradnju s industrijom.
Dr. sc. Danica Ramljak, viša savjetnica Svjetske banke za znanost i obrazovanje i savjetnica rektora Dragana Ljutića za znanstveni preustroj MedILS-a, naglasila je kako je jedan od glavnih ciljeva simpozija popularizacija Centra izvrsnosti na međunarodnoj razini.
- Veliki je značaj ovog simpozija, pogotovo s obzirom na to da se dio sudionika uključio online i da imamo oko 160 ljudi iz cijelog svijeta. Važno nam je da se Centar izvrsnosti popularizira međunarodno, zato smo cijeli događaj podigli na tu razinu - kazala je Ramljak.
Istaknula je kako je u Hrvatskoj i dalje nedovoljno razvijena suradnja između akademske zajednice i privatnog sektora.
- Poanta je da u Hrvatskoj, ne samo u Splitu, preslabo akademska zajednica surađuje s privatnim sektorom. Nemamo dovoljno inovacija, a one su ključne za održivost gospodarskog sektora. Ono što želimo nakon ovog simpozija jest i dodatno podići razinu Centra i pozicionirati ga na međunarodnoj sceni - rekla je.
Ponosna je i na okupljene stručnjake, izdvojila je niz imena, uz jednu zanimljivost. Predavač je bio i sin njene školske gimnazijalske kolegice iz Sinja Slaven Šteković. Vrhunski europski stručnjak koji povezuje znanost i poduzetništvo doktorirao je u Grazu, nakon čega je otišao na Cambridge gdje je napravio izvrsnu karijeru. Danas je jedan od investitora u biotehnološki sektor.
Naglasila je i kako Split ima snažnu znanstvenu scenu, od Frane Barbira do mlađih snaga, Jadranke Šepić, dobitnice dvostruke dobitnice 'znanstvenog oskara'. Iskustva je podijelila i dugogodišnja predsjednica Uprave Ericsson Nikola Tesla - Gordana Kovačević.
- Posebno mi je zadovoljstvo sudjelovati na ovom simpoziju jer snažno vjerujem u poveznicu između znanosti i privatnog sektora. Jedino tako možemo udružiti znanje, ideje i kompetencije kako bismo stvarali vrijednosti za kompanije, sveučilišta i društvo u cjelini - rekla je Kovačević.
Kao primjer dobre prakse navela je suradnju kompanije Ericsson Nikola Tesla sa sveučilištima u Hrvatskoj.
- Punu 21 godinu vodila sam kompaniju koja je primjer snažne suradnje sa sveučilištima. Imamo izuzetnu suradnju s Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, s Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, kao i s fakultetima u Osijeku i Rijeci. Zajedno smo razvijali brojne proizvode, usluge i rješenja koja su našla svoje mjesto i na izvoznim tržištima - podsjetila je Kovačević.
Izvanredna profesorica PMF-a, pročelnica Katedre za fiziku Jadranka Šepić smatra kako je upravo transfer tehnologije ključan za razvoj gospodarstva.
- Cilj ovog simpozija je da ono što mi znanstvenici istražujemo predstavimo široj javnosti, ali i poduzetnicima, kako bismo pronašli poveznicu između znanstvenih istraživanja i tehnoloških rješenja - rekla je Šepić.
Naglasila je kako u Hrvatskoj postoji kvalitetna znanost, ali nedostaje snažnija veza s industrijom.
- Imamo dosta jaku znanost, ali veza između istraživanja i privatnih kompanija koje se bave tehnološkim razvojem nije dovoljno snažna. Upravo je cilj ovog simpozija da se ta veza ojača - kazala je.
Šepić se u svom radu bavi istraživanjem ekstremnih razina mora i razvojem sustava ranog upozorenja na poplave, što je sve važnije u kontekstu klimatskih promjena.
- Prema mjerenjima razine mora u posljednjih 150 godina, srednja razina mora narasla je za oko 20 do 30 centimetara. Međutim, zbog klimatskih promjena očekuje se da će do 2100. godine narasti dodatnih 40 do 60 centimetara - upozorila je.
Dodala je kako takve promjene mogu imati ozbiljne posljedice za obalna područja.
- To možda ne zvuči puno, ali za naše rive koje su relativno niske to može značiti sve češće poplave, osobito u jesenskim mjesecima. Naša je uloga procijeniti te promjene i ponuditi podatke lokalnim zajednicama kako bi mogle planirati zaštitu obale, primjerice podizanjem riva ili izgradnjom zaštitnih zidova - objasnila je.
Izdvojimo i riječi rektora splitskog Sveučilišta Dragana Ljutića.
- Simpozij je pokušaj povezivanja znanosti i gospodarstva, odnosno transfera tehnologije. Želimo pokazati što radimo u našim centrima izvrsnosti i kako ta istraživanja mogu donijeti konkretne koristi društvu - rekao je.
Dodao je kako je interdisciplinarni pristup ključan za rješavanje suvremenih izazova.
- Bavimo se energetikom, elektronikom i senzorima, ali i problemima poput onečišćenja mora i rijeka, mikroplastike i nanotehnologije. Sve su to teme koje imaju izravan utjecaj na kvalitetu života - ustvrdio je rektor.
Zaključio je kako hrvatski znanstvenici imaju potencijal za vrhunska istraživanja.
- U našoj sredini imamo izvrsne istraživače koji su među dva posto najcitiranijih znanstvenika u svijetu. No, bez objavljivanja radova i prezentiranja rezultata istraživanja, njihov rad ne može doći do izražaja - zaključio je rektor Ljutić.
Program je uključio uvodna predavanja međunarodno priznatih stručnjaka iz Svjetske banke, Katoličkog sveučilišta Leuven u Belgiji s najvećim brojem kompetitivnih znanstvenih projekata na razini Europske unije financiranih iz Horizon instrumenta, Sveučilišta u Ghani koje je na prestižnoj Shanghai listi rangiranja svjetskih sveučilišta među 1000 najboljih u svijetu s tri vrlo uspješna znanstvena centra izvrsnosti i Sveučilišta za tehnologiju u Beču.