Grad Split je prošlu godinu poslovao s manjkom. Na stranicama gradske uprave stoji financijski izvještaj iz kojeg je razvidan 'preneseni minus od 22 milijuna eura'.
Iz Banovine navode kako se polovica tog iznosa, odnosno 9,1 milijun eura odnosi na izgradnju garaža na Sućidru, Ravnim njivama i u Papandopulovoj ulici.
'Riječ je o projektima koji su ugovoreni, a da za njih prethodna vlast nije osigurala sredstva u proračunu, niti je bio realiziran planirani kredit iz kojeg su trebali biti financirani, zbog čega su troškovi privremeno podmireni iz vlastitih sredstava Grada', kažu.Pojašnjavaju i da je nešto više od 4,6 milijuna eura duga nastalo zbog obračuna plaća proračunskih korisnika za prosinac 2024. godine. U taj obračun ne spadaju osnovne škole.
'Zbog izmjena propisa o proračunskom računovodstvu i primjene modificiranog načela, te su plaće u financijskom izvještaju morale biti evidentirane u 2025. godini, iako se odnose na prethodnu godinu', pojašnjavaju.Osim toga, 5 milijuna eura manjka vezano je uz projekt uređenja žnjanskog platoa.
'Grad je ta sredstva osigurao kroz pozajmicu gradskoj tvrtki Žnjan, jer je ugovor o izvođenju radova premašio osnovni ugovor za taj iznos, a pozajmica do 31. prosinca 2025. nije bila vraćena', koncizni su.Preostalih 3,2 milijuna eura 'otpada' na Promet.
'Odnosi se na sredstva doznačena za obveze preuzete kolektivnim ugovorima, iako za te obveze u proračunu prethodno nisu bila osigurana sredstva', navode.
Ako se promatra mjerenje Eurostata, stanje gradskih financija još je gore. Prema njihovoj računici, primici od kredita ne računaju se kao prihodi, pa je tako Grad u manjku oko 70 milijuna eura. Otprilike se 45 milijuna 'pokrilo' kreditom, a ostatak u kojem su i 22 milijuna eura, mora se nadomjestiti iz tekućih prihoda ove godine ili novim zaduženjem.
Na početku mandata gradonačelnik Tomislav Šuta je prozvao prethodnika Ivicu Puljka zbog 'lošeg financijskog stanja' i minusa na računu. Uzvratio je Šuti bivši dogradonačelnik Antonio Kuzmanić da 'ne razumije brojke'.
Svega par puta u posljednjih 15-ak godina Grad je bio u minusu, ali zbog objektivnih okolnosti. Prvo zbog svjetske krize koja je počela 2009. godine, vlast je preuzeo Željko Kerum, a drugi put 2020. godine, u mandatu Andre Krstulovića Opare i to zbog pandemije koronavirusa. Gospodarstvo je tada stalo.
HDZ-ovci su branili Oparu od Puljkovih prozivki, a Kuzmanić u novije doba svoga šefa. Krstulović Opara je, inače, prozivao i Baldasara, ali bivšeg SDP-ovca nije imao tko braniti, stranka se razišla od svog kandidata.