Posljednjih mjeseci svjedočimo apelima iz splitskog KBC-a da se ne hita na Objedinjeni hitni bolnički prijam (OHBP), osim ako se ne radi o hitnim slučajevima.Poziva se da se prvo pokuca na vrata liječnika obiteljske medicine, tamo potraži pomoć, pa potom obavljaju daljnje pretrage.
U takvim okolnostima zanimljiv je i postupak liječnika u ambulanti na Mertojaku u petak u popodnevnim satima. Na Veliki petak odlučili su skratiti smjenu, kako liječnici obiteljske medicine tako i pedijatri, kako oni pod upravljanjem Doma zdravlja, tako i koncesionari.
Već od 17 sati je bio mrak u desetak ordinacija, javili su nam brojni sugrađani.
Ravnatelj Doma zdravlja dr. Marko Rađa je ostao iznenađen tim činom, svjestan je da se na Badnjak napusti ordinacija ranije, ali na Veliki petak je 'mala novost'. Provjerit će, stoga, što se dogodilo, a odgovor ćemo objaviti čim ga dobijemo.
S druge strane, iz bolnice ne odustaju od apela pacijentima da 'ne dolaze na Hitnu, ako nije hitno'.'Na hitnim prijemima KBC-a Split od 1. siječnja do 5. studenog 2025. ukupno je pregledano 124.142 pacijenata. Najveći broj obrađenih, njih 98.135 (79,051 %) imalo je kronične ili palijativne tegobe koji se ne mogu riješiti na hitnim prijemima. Zanimljiv je i podatak da veliki broj bolesnika koji dođu u bolnički hitni prijem prethodno uopće ne zatraži pomoć svog obiteljskog liječnika, a hitne prijeme često koriste kao prečicu do željene dijagnostičke pretrage ili specijalističkog pregleda', podaci su s okruglog stola 'Ako nije hitno, nije za Hitnu!' održanog lani u organizaciji Hrvatske liječnička komora Splitsko-dalmatinske županije i KBC-a.
Istu poruku uputio je i ravnatelj bolnice Krešimir Dolić u utorak, nakon sastanka s ministricom zdravstva Irenom Hrstić.
Činjenica da 'pacijenti koriste hitne prijeme za prečac do dijagnostičkog pregleda', je zapravo, ono što bi trebalo zazvoniti bolničkom sustavu. Umjesto prozivanja pacijenata, primjerice, da se zaista drastično smanje liste čekanja pa brže dođe do potrebnog pregleda. Ako se primjerice, čovjeku u srednjoj životnoj dobi na rutinskom pregledu otkriju problemi sa srcem, da ne čeka pregled u specijalista pola godine, a potom još sedam do osam mjeseci za nužne daljnje pretrage. Minimalno godina dana prođe do konkretnije dijagnoze i adekvatne terapije.
Samo je to jedan u nizu primjera sporosti i tromosti bolničkog sustava.
Unatrag nekoliko godina, predlagale su se i kazne pacijentima koji ne dođu na pregled u zakazanom terminu, a nisu ga prethodno otkazali. Trebali su pamtiti godinu ili godine unaprijed? U međuvremenu, u bolnici su uveli praksu slanja poruka kao podsjetnik na pregled, što zaista jest doprinijelo da pacijenti ili ne zaborave na termin. Ili ga otkažu, ako su, primjerice, oni koji mogu priuštiti posjet privatniku, ranije obavili ultrazvuk srca, abdomena...
Gotovo svaki put se 'uvođenje reda' u javnom sustavu lomi preko leđa građana, prije nego se osiguraju osnovni uvjeti funkcioniranja. Da zaključimo, kad se smanje liste čekanja i osiguraju pregledi u razumnom roku, vjerojatno neće ni pacijenti koji se osjete loše trčati na OHBP. A najmanje koristiti ga za 'prečace do dijagnostičkog pregleda', kako kažu u bolnici.