Hoće li AI (umjetna inteligencija) ostati samo alat koji nam olakšava svakodnevni život ili će prerasti u nešto mnogo moćnije? Koliko je robotika danas napredovala i mogu li humanoidni roboti u bliskoj budućnosti zamijeniti čovjeka? Što nam donosi budućnost? Na ova i brojna druga pitanja, odgovore daju Dragan Petric, izvršni urednik tehnološkog časopisa Bug i Bojan Mušćet, novinar i tech analitičar.
Svojedobno je internet bio tehnologija koja je izazivala čuđenje, dok danas, u vremenu ubrzanog razvoja, umjetna inteligencija brzo izlazi iz sfere fascinacije i postaje svakodnevni alat, rekao je u podcastu Špica s Macanom novinar i tehnološki analitičar Bojan Mušćet.
‘Umjetna inteligencija postala je standard u industriji jer može proizvesti sve što može i ljudski um, ali još uvijek ne može proizvesti ništa s fizičkom vrijednošću’, poručio je te dodao kako bi svaka tvrtka danas trebala implementirati AI u svoje poslovanje.
Najnovija dostignuća svake se godine predstavljaju na najvećem svjetskom tehnološkom događaju, Consumer Electronics Showu (CES) u Las Vegasu, a ove godine fokus je bio na humanoidnim robotima, ispričao je izvršni urednik tehnološkog časopisa Bug Dragan Petric.
‘Humanoidni roboti su računala proizvedena s kućištima u obliku čovjeka i imaju svoj procesor, memoriju, softver i operacijski sustav. Ne moraju nužno imati oblik čovjeka, ali ih se proizvodi na način da mi, kao potencijalni kupci, dobijemo sugestiju kako će zamijeniti ljudsku radnju’, rekao je Petric.
Dodao je kako postoje kvalitetniji roboti koji vjerno prikazuju ljudske kretnje, ali su za tu vrstu preciznosti još uvijek potrebni sati programiranja.
Uz humanoidne, na CES-u su se pojavili i animaloidni roboti koji već pokazuju kako bismo u bližoj budućnosti mogli imati robotske kućne ljubimce.
‘Izgledaju kao uvjerljiv pas ili mačka, a ponašaju se onako kako djeca žele – umiljati su i mazni, ali ne moraš brinuti o njima niti ih izvoditi u šetnju. Strah me da će u budućnosti djeca više željeti robota nego pravog ljubimca. Ipak, brigom o životinjama djecu učimo odgovornosti i odgajamo ih, a na kraju se i emocionalno povežemo’, poručio je Petric. Dodao je kako će ti robotski ljubimci imati sposobnost govora zahvaljujući implementaciji AI modela.
Iako cijeli svijet razvija nove tehnologije, jedna od država koja se posebno ističe je Kina.
‘Kinezi uvijek razmišljaju na način kako će nešto prodati pojedincu jer to mogu prodati milijardi ljudi. Nama je to teško shvatljivo – kako razmišljati o svjetskoj dominaciji ako nešto možemo prodati samo milijun puta, dok Kinez to može prodati milijardu puta’, istaknuo je Petric.
Ideja kineskih proizvođača je stvoriti robote koji će služiti kao zamjena za čovjeka u segmentu servisnih usluga u svakodnevnom životu, kako bi nam olakšali svakodnevicu.
Upotreba robota mnogo je šira – neki se već koriste u specijalnim situacijama poput spašavanja ozlijeđenih ljudi ili u automatiziranim brodskim lukama. Hrvatska pritom ne kaska mnogo za svijetom. Primjer je hrvatska tvrtka DOK-ING, jedna od vodećih svjetskih tvrtki za humanitarno razminiranje, poznata po proizvodnji robotskih strojeva za uklanjanje mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava.
Umjetna inteligencija funkcionira tako da prepoznaje i analizira sadržaj na internetu te na temelju ‘naučenog znanja’ generira proizvod koji je koristan. No ono što AI još uvijek ne zna jest – tko mu postavlja pitanje.
‘AI modeli nemaju socijalnu inteligenciju i vrlo su doslovni. Ne znaju postavlja li pitanje dijete ili genijalac, a svima se obraćaju na jednak način. Taj će problem u budućnosti biti najteže savladati’, poručuje Petric.
S druge strane, kvaliteta proizvoda koje generira umjetna inteligencija svakim je danom sve bolja te se koristi u raznim sferama, osobito u kreativnim industrijama, od dizajna do glazbe. Zanimljiv je podatak, ističe Mušćet, da na glazbenim streaming servisima već oko trećine ukupne glazbe ima neku vezu s umjetnom inteligencijom.
‘Glazba je skladana, otpjevana ili miksana uz pomoć AI-ja. Možete, primjerice, uzeti album Beach Boysa i reći umjetnoj inteligenciji da pjesme pjevaju članovi Beatlesa i ona će ih generirati. To pokazuje moć umjetne inteligencije’, poručio je Mušćet.
Razvoj umjetne inteligencije doveo je i do vala otkaza, a posao su najčešće izgubili oni koji su lako zamjenjivi, dodaje Petric.
‘Otkaze su dobili oni koji se mogu zamijeniti jeftinijim alternativnim rješenjima, a danas je to AI. Rutinu zamjenjuje softver, ali i hardver. Međutim, osoba koja posjeduje posebnu vrijednost ili nudi kreativnost koju nije moguće simulirati ne treba se bojati za svoju budućnost’, zaključio je za kraj Petric.
Dragan Petric je izvršni urednik i novinar tehnološkog časopisa Bug s više od dvadeset godina iskustva u području mobilnih uređaja, telekomunikacija, elektronike i softverskog razvoja. Objavio je tisuće članaka u brojnim svjetskim medijima. Osnivač je developerske konferencije .debug, tehnološkog događaja Bug Future Show te startup natjecanja Idea Knockout, čiji pobjednici dobivaju priliku predstaviti se na sajmu CES u Las Vegasu. Redovito sudjeluje na najvećim svjetskim tehnološkim sajmovima poput CES-a, Mobile World Congressa i IFA-e, gdje među prvima u Europi testira i analizira najnovije pametne telefone, tablete, prijenosnike i druge tehnološke proizvode.
Bojan Mušćet je novinar, urednik, publicist, književnik, glazbeni kritičar, konzultant i IT analitičar. Od kraja devedesetih Mušćet kao publicist i analitičar objavljuje u raznim publikacijama tekstove vezane za IT, internet, gadgete i društvene mreže. Utemeljio je i vodio hrvatsku nacionalnu nagradu za mobilni uređaj godine Zlatni Moby. Član žirija CES Innovation Awardsa, najznačajnije svjetske tehnološke nagrade koja se dodjeljuje na najvećem svjetskom tehnološkom sajmu – CES-u u Las Vegasu. Suosnivač je Bug Future Showa i startup natjecanja Idea Knockout. Dobio je i povelju za izniman doprinos razvoju ICT tehnologije u Hrvatskoj na području tehnološke komunikacije.
Podcast Špica s Macanom realiziran je u suradnji s portalom Pogled.hr, dijelom grupacije Media Solutions u sklopu koje djeluju vodeći hrvatski regionalni mediji – Novi list, Glas Istre, Glas Slavonije i Zadarski list.
Kliknite da biste gledali sljedeću epizodu podcasta Špica s Macanom.
U trećoj sezoni podcasta Krešimir Macan sa stručnjacima iz različitih sektora donosi novu perspektivu i razmatra potencijalna rješenja za izazove i aktualnosti iz Hrvatske i svijeta. Špica s Macanom premijerno se emitira na YouTube kanalu http://bit.ly/spicamacan svake subote od 10 sati, te reemitira na deset lokalnih televizija - Z1, TV Nova Pula, TV Dalmacija, Jadran TV, Kanal Ri, VTV, Diadora TV ,Osječka TV, Blue TV i Libertas TV, a sve epizode dostupne su i za slušanje na Spotifyju http://bit.ly/spicaspotify i Apple podcastima https://apple.co/47hlYqB.