'Situacija u Gospiću nije primjer uobičajenog gospodarenja otpadom, već ekološka katastrofa koja se dogodila izvan uređenog sustava', poručio je stručnjak za tehnologije obrade otpada i industrijsku zaštitu okoliša Renato Šarc u novoj epizodi podcasta 'Špica s Macanom'.
Istaknuo je ujedno kako ova katastrofa ima izravan utjecaj na okoliš.
'Ne radi se o nekom odlagalištu, već je to ilegalno zakopavanje otpada koji nipošto ne bi smio biti tamo. Situacija u Gospiću nema nikakve veze s urednim, reguliranim sustavom u sklopu pravnog okvira, nego je riječ o ekološkoj katastrofi koja se dogodila jer je netko izašao iz pravnog sustava gospodarenja otpadom', rekao je Šarc voditelju Krešimiru Macanu.
Zbog nastale situacije dio otpada bit će zbrinut spaljivanjem u cementarama Holcim i NEXE, što je izazvalo zabrinutost javnosti zbog mogućeg ispuštanja štetnih tvari i emisija u zrak.
'Upravo zbog takvih pitanja važno je razlikovati izvanrednu situaciju poput one u Gospiću od postupanja s otpadom unutar reguliranih industrijskih procesa. Korištenje otpada kao alternativnog goriva u cementnoj industriji odvija se unutar strogo reguliranog sustava u kojem se emisije kontinuirano prate', istaknuo je predstojnik Zavoda za energetska postrojenja, energetiku i okoliš Fakulteta strojarstva i brodogradnje Daniel Schneider.
Pojasnio je kako su sva postrojenja vrlo strogo regulirana i time zapravo ne predstavljaju izravnu opasnost za okoliš.
'Energetska postrojenja za oporabu otpada, spalionice opasnog otpada i cementare imaju svoje okolišne dozvole. U tim su okolišnim dozvolama strogo propisane granične vrijednosti emisija, koje su među najstrožima, usporedive jedino s nuklearnom industrijom. Kontinuirano se prati dvadesetak emisijskih vrijednosti, što je puno više nego kod klasičnih termoelektrana', rekao je Schneider.
Kod javnosti problem predstavlja nerazumijevanje razlike između različitih vrsta otpada, osobito kada je riječ o opasnom otpadu i njegovu spaljivanju. Dodatnu zabrinutost pritom može stvarati činjenica da se pod istim pojmom 'otpad' podrazumijevaju materijali vrlo različitih svojstava, namjene i načina obrade.
'Inače ne spaljujemo opasni otpad, nego gorivo iz otpada. Opasni otpad možemo spaljivati u za to predviđenim postrojenjima i spalionicama', rekao je Šarc.
Dodao je kako to voli objasniti na primjeru otpadnog ulja.
'Svi mi vozimo auto ili koristimo neki stroj i pritom nastaje otpadno ulje. Ono je po pravnoj definiciji opasni otpad, i to ponajprije zato što je zapaljivo. Međutim, ako na to gledamo samo kao na problematičan otpad, propuštamo širu sliku. U energanama, spalionicama opasnog otpada ili cementnoj industriji potrebna su goriva kako bi se stvarala energija i provodili procesi. Dakle, ono što je kod nas problem, tamo postaje rješenje, a taj opasni otpad dobiva smislenu i korisnu funkciju', objasnio je Šarc.
Upravo zato, uz tehnologiju i regulaciju, ključnima smatraju transparentnost i povjerenje javnosti. Kada se govori o spaljivanju otpada, građanima je važno znati što se spaljuje, u kojim količinama, pod kojim uvjetima te kako se kontroliraju emisije. Otvoren pristup podacima i jasna komunikacija pritom su važni kako bi se razlikovala stvarna procjena rizika od straha koji proizlazi iz nedostatka informacija.
'Po meni je na prvom mjestu transparentnost. Svi projektanti, planeri, graditelji i operateri moraju biti apsolutno transparentni. Na svako pitanje treba dati odgovor i svaku emisiju pokazati. Ako cijela Europa funkcionira na takav način, zašto ne bismo mogli i mi? Često od ljudi čujem: 'mi to nećemo biti u stanju.' Na to im kažem: ljudi, pa mi smo izgradili nuklearnu elektranu i njome upravljamo godinama bez ijednog incidenta', poručio je Schneider.
Situacija u Gospiću mora se sanirati prema jasno utvrđenom planu i uz svođenje rizika na prihvatljiv minimum, no cilj ne smije biti samo uklanjanje posljedica ovog slučaja. Uz sanaciju, potrebno je izgraditi cjelovit i funkcionalan sustav gospodarenja otpadom koji će jasno definirati njegovo prikupljanje, obradu, transport i konačno zbrinjavanje te onemogućiti da otpad ponovno završi izvan uređenog sustava.
'Cilj je da moramo izgraditi sustav koji će takve situacije u Hrvatskoj u potpunosti onemogućiti', zaključio je Šarc.
Cijeli podcast dostupan je na YouTubeu.
