Jesmo li svjedoci samo još jednog regionalnog rata na Bliskom istoku ili početka velikog svjetskog geopolitičkog preslagivanja? Jesu li vojni udari na Iran koje su pokrenuli Donald Trump i Benjamin Netanyahu strateški opravdani ili mogu pokrenuti lančanu reakciju sukoba koja bi uključila cijeli svijet? Na ova i brojna druga pitanja odgovore daju politolog i stručnjak za geopolitiku prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila i vanjskopolitički analitičar i nuklearni fizičar s Instituta Ruđer Bošković - Tonči Tadić.
'Treći je tjedan sukoba, a Iran, unatoč velikim štetama, uspješno odolijeva ratnim napadima SAD-a i Izraela, pri čemu kraj rata sigurno nije blizu. U ovom trenutku svi akteri koji su izravno uključeni - dakle Izrael, SAD i Iran - imaju svoje ciljeve koji određuju koliko će dugo rat trajati', rekao je u podcastu 'Špica s Macanom' voditelju Krešimiru Macanu politolog i stručnjak za geopolitiku prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila.
Dodao je kako je Iranu cilj produžiti rat.
'U Iranu trpe ogromnu štetu, posljedice će biti velike, ali oni su odlučili takvim tipom otpora, rekao bih, osramotiti napadače, prije svega SAD. Oni će iz toga izvlačiti svoju pobjedu', izjavio je Cvrtila.
Donald Trump i njegova administracija očekivali su kako će promjena vlasti u Iranu biti jednostavna, kao i u Venezueli, ali zapravo su pogriješili jer je, kazao je nuklearni fizičar i vanjskopolitički analitičar Tonči Tadić Iran daleko kompleksnija država.
‘National Intelligence Council dostavio je Bijeloj kući procjenu kako udar neće biti jednostavan, međutim, svejedno se išlo u akciju zato što je Trump procijenio da će Iran pasti kao ‘kula od karata’ unutar tjedan dana. To je zapravo osnovni problem Trumpove administracije’, naglasio je.
Tipična republikanska administracija, naveo je, sigurno bi u stožeru imala golem broj stručnjaka koji bi predsjedniku dali dobre savjete, međutim Trump se okružio ljudima koji su ‘medijske zvijezde’.
‘Svi oko Trumpa zapravo su influenceri. Dakle, nije bitno što će se stvarno dogoditi, nego je bitno što je tko rekao i kako to biračko tijelo prima’, dodao je Tadić.
Iran je brzo nakon smrti ajatolaha Alija Hameneija za novog ajatolaha izabrao njegovog sina Modžtabu Hameneija. Cvrtila je napomenuo da, iako je ajatolah vrhovni vođa, donosi samo završnu odluku.
‘Nije donosio sve odluke. S obzirom na njegovo mjesto u tom sustavu, nije se bavio svjetovnim odlukama. Iranski ustav jasno pokazuje raspodjelu moći. Kao u svakoj državi, postoji određena vrsta natjecanja, a kad pogledamo strukturu, u Iranu postoje tijela koja su sekularna i vjerska tijela. Čak su imali jedno tijelo za poravnanje koje je bilo direktno odgovorno ajatolahu’, kazao je Cvrtila.
Jedan od razloga zašto se nije dogodio prevrat vlasti u Iranu jest i taj, kako je ispričao Tadić, što nema dijela režima koji shvaća da je doba trenutačne vladavine gotovo.
‘Uvijek u prevratu moraš imati suradnju dijela režima koji zna da je gotovo, a cilj je zapravo prije toga stvoriti kvalitetnu oporbu koja može preuzeti vlast nakon rušenja režima i stabilizirati cijelu situaciju. U Iranu nemamo nijedan dio vladajuće garniture koji je trenutačno spreman odvojiti se i ići u promjenu sustava’, naglasio je.
Iz ovog rata, istaknuo je Tadić, naučili smo kako Iran trenutačno nema nuklearnu bombu, ponajprije zato što je ovo pravi trenutak da ju se iskoristi.
‘Plutonijska bomba mora se testirati, ona mora imati savršenu kuglastu imploziju, dok je bomba bačena na Hirošimu bila uranska i ne treba se testirati. Znači, možeš imati cijeli arsenal nuklearnih bombi, a da to nitko živ ne zna. Međutim, sad znamo da Iran nema bombu’, naglasio je Tadić.
Iranski nuklearni program, napomenuo je, nije počeo pod ajatolasima, već pod šahom zbog regionalnih proturječnosti i odnosa Irana s Turskom, Saudijskom Arabijom, Irakom, Pakistanom i Rusijom.
‘Ako padne ovaj režim i dođe neki drugi, i taj će također raditi bombu iz istih razloga. Kod nuklearnog oružja imaš dva pravila. Prvo pravilo je: kad nabaviš bombu, više te nitko ne dira. Drugo je: kad ti nabaviš bombu, nabave je i svi ostali’, poručio je Tadić.
Iran je za svoju obrambenu strategiju odlučio napasti ostale arapske države u zaljevu, što zapravo povećava strateški rizik za SAD, koji je u velikoj mjeri zaštitnik tih država.
‘Diže se Irak koji je do sada bio miran. Hutisti u Jemenu još ništa nisu napravili, a oni su nekakva pričuvna varijanta. Ako rakete počnu padati na Tursku, to je dodatna eskalacija. Možemo samo očekivati da bi moglo doći do daljnje eskalacije’, poručio je Cvrtila.Dugoročno, smatra Tadić, ovaj rat ima dva ishoda.
‘Prvi je stvaranje vodstva Irana sklonog kompromisu, koji će pristati na pregovore sa SAD-om i s europskim partnerima radi ograničavanja svog nuklearnog programa. Drugi je ishod opstanak sadašnjeg režima, ali sa radikalnijom vlasti i iranski nuklearni pokus. Ja sam sklon vjerovati da je drugi ishod izgledniji, a tek se tada ne piše dobro onima koji su počeli ovu priču’, zaključio je Tadić.