Prošireno vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske sastavljeno od 13 sudaca uskoro bi trebalo odlučiti imaju li hrvatski građani s konvertiranim kreditima u švicarskim francima pravo na puno obeštećenje ili tek na zatezne kamate.
Riječ je o odluci koja će izravno utjecati na oko 30 tisuća obitelji, rekao je u podcastu Špica s Macanom, koordinator ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak, Goran Aleksić.
'Potrošači koji su na temelju zakona konvertirali CHF kredite imaju pravo na povrat svega što su banke stekle primjenom ništetnih ugovornih odredaba. Temelj za to su presude Suda Europske unije, za predmete koji nisu vezani za hrvatske, ali su vezane za konverzije koje su zakonske bile u Mađarskoj, kao i kod nas. Moraju se primijeniti na cijelom području Unije gdje god je bila konverzija, ali bila je samo u Mađarskoj i kod nas', objasnio je Aleksić.
Pred Sudom Europske unije završio je slučaj Ane Herman, koji je bio zamišljen kao presedanski, kako bi se ubrzala i ujednačila praksa u Hrvatskoj.
'Moja sutkinja je imala dovoljno hrabrosti i razboritosti da pošalje predmet, smatrala je da bi se rješenjem Suda Europske unije agonija mogla bitno skratiti', navela je Herman.
Međutim, ishod nije bio u korist potrošača.
'Europski sud je napravio presedan i nije odlučio u našu korist jer se naša Vlada očitovala de facto protiv vlastitih zakona', dodala je i podsjetila na raniju presudu suca Radovana Dobronića iz 2013. godine, naglasivši da je tada po hrvatskim zakonima presuđeno da su i valutna klauzula i kamata - ništetne.
Iako Hrvatska nema ujednačenu sudsku praksu, sudovi zapravo već znaju istinu i sude u korist potrošača, kazao je Aleksić.
'Sudovi na prvom stupnju, gdje se obavljaju rasprave, vještačenja i ispituju svjedoci, preko 90% sude puno obeštećenje. Županijski sudovi, gdje više nema rasprava, tu postoji neka filozofija, pa oni nešto manje, ali i dalje pretežito sude u korist potrošača oko 65%. S tim da Županijski sud u Zagrebu sudi na tri načina: da potrošači imaju puno obeštećenje, da nemaju nikakva prava, ili da imaju pravo samo na zatezne kamate ', kazao je Aleksić, dodavši kako je puno obeštećenje potrošača obveza koja proizlazi iz presuda Suda EU, iz hrvatskog prava i Ustava.
Ono što tisuće sudskih vještačenja ukazuju jest to da konverzija nije dovela do stvarnog obeštećenja potrošača, objašnjava Aleksić. Preostale glavnice nakon konverzije ostale su u prosjeku oko 10% veće nego što bi bile bez primjene ništetnih odredaba, dok su anuiteti porasli za oko 20% u odnosu na početne, umjesto da budu jednaki ili niži. Istodobno, potrošačima nisu vraćeni preplaćeni iznosi kamata i tečajnih razlika niti su im isplaćene zatezne kamate. Zbog toga potrošači koji su konvertirali kredite bez punog obeštećenja u konačnici plaćaju i do 30% više od onih koji nisu konvertirali, odnosno oko 20% više u slučaju da im se priznaju samo zatezne kamate.
Iako je imala financijsko obrazovanje, život s takvim kreditima bio je neizvjestan, ističe Herman, a osobito za građane bez financijskog znanja: 'Sama sam se brinula o tri kćeri. Najgora je bila neizvjesnost, jer ne znate što će biti sutra i apsolutno ništa ne možete napraviti. Ljudima je bilo jako teško jer zapravo ne znaju razlučiti što je anuitet, što je rata, a kad vide otplatni plan, ništa ne razumiju'.
Posebno ističe žaljenje zbog velikog broja građana koji nisu potražili pravnu zaštitu.
'Meni je najžalosnije tih 60 tisuća ljudi koji nisu konvertirali kredite i nisu tužili, a imali su stopostotnu šansu za dobiti. Kolika je to malodušnost u našem narodu, što nisu odlučili tužiti', izjavila je Herman.
Pojedine banke i predstavnici bankarskog sektora tvrde kako bi obeštećenje potrošača moglo ugroziti stabilnost financijskog sustava, no Aleksić takve tvrdnje odbacuje, ističući očiti nerazmjer između iznosa obeštećenja i dobiti banaka. Ukupna potencijalna obeštećenja procjenjuju se na oko 1,2 milijarde eura, dok je bankarski sektor u posljednjih deset godina ostvario oko 9 milijardi eura neto dobiti.
'Banke, Hrvatska udruga banaka i neki mediji plasiraju stav da bi obeštećenje ugrozilo banke i dovelo do sloma sustava. Kako je to moguće, ako znamo da je neto dobit banaka u deset godina, osam puta više od onoga što bi trebali platiti', poručio je Aleksić.
Dok se pred Vrhovnim sudom čeka odluka o pravima za oko 30 tisuća obitelji s konvertiranim kreditima, na Ustavnom sudu već više od tri godine stoje predmeti koji se odnose na ništetnost cijelih ugovora. Aleksić naglašava kako bi Ustavni sud, odlučujući u skladu s pravom Europske unije i praksom Suda EU, koji je u više slučajeva utvrdio da su ugovori s ništetnim ključnim odredbama ništetni u cijelosti, morao ukinuti postojeće presude i vratiti ih na ponovno odlučivanje.
'Ustavni sud, ako će suditi po pravu Unije, ukinut će sve takve presude i vratiti ih natrag Vrhovnom sudu koji neće više imati izbora. Ustavni sud će morati suditi da ugovori koji imaju ništetan glavni predmet i ništetnu cijenu kredita da su takvi ugovori ništetni u cijelosti. A u tom slučaju se banci naplaćuje sve ono što je naplaćeno iznad realizirane glavnice plus zatezne kamate.'
Aleksić dodaje kako bi tada u tom slučaju dodatnih 60 tisuća obitelji koje dosad nisu tužile mogle ostvariti pravo na tužbu.
'Kad bi se utvrdilo da su ugovori ništetni u cijelosti, onda više nitko ne bi bio u zastari. Ovi koji nisu tužili mogli bi tužiti. Oni nemaju pravo tužiti za valutu i kamatu jer je istekao rok, međutim, za ništetnost cijelih ugovora roka nema jer zastara potraživanja počinje teći tek utvrđenjem ništetnosti ugovora', zaključio je za kraj Aleksić.
Prethodni podcast na ovu temu pogledajte na poveznici.
Goran Aleksić je diplomirani inženjer prometa, bivši saborski zastupnik i aktivist poznat po borbi za prava građana zaduženih u švicarskim francima. Tijekom političke karijere djelovao je kao nezavisni zastupnik stranke Snaga, fokusirajući se na financijske i pravne probleme građana. Danas je koordinator ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak.
Ana Herman je magistrica korporativnih financija, (MBA - Master of Business Administration - Rotterdam School of Managment) i članica Udruge Franak čiji je sudski predmet završio na Sudu Europske unije radi odgovora na pitanje o pravu na obeštećenje nakon konverzije. Nažalost, Sud Europske unije proglasio se nenadležnim, pa je onda Herman nastavila svoju borbu na hrvatskom sudu bez pravorijeka Suda EU. Ana je podigla tužbu kojom traži ništetnost cijelog ugovora, a podredno obeštećenje na temelju djelomične ništetnosti ugovora, a njezin predmet još uvijek je na prvom stupnju. Trenutačno radi na poziciji direktora prodaje i implementacije ERP sustava u tvrtki Logika.
Kliknite na poveznicu kako biste se pretplatili na YouTube kanal Špice s Macanom kako biste gledali sljedeću ili neku od ranijih epizoda podcasta Špica s Macanom.
Sve epizode dostupne su i za audio slušanje na Spotifyju i Apple podcastima.
U trećoj sezoni podcasta Krešimir Macan sa stručnjacima iz različitih sektora donosi novu perspektivu i razmatra potencijalna rješenja za izazove i aktualnosti iz Hrvatske i svijeta. Špica s Macanom premijerno se emitira na YouTube kanalu svake subote od 10 sati, te reemitira na deset lokalnih televizija - Z1, TV Nova Pula, TV Dalmacija, Jadran TV, Kanal Ri, VTV, Diadora TV ,Osječka TV, Blue TV i Libertas TV.
Podcast Špica s Macanom realiziran je u suradnji s portalom Pogled.hr, dijelom grupacije Media Solutions u sklopu koje djeluju vodeći hrvatski regionalni mediji – Novi list, Glas Istre, Glas Slavonije i Zadarski list u kojima možete svake subote i čitati novu epizodu podcasta.