U malom mjestu Krvavica pokraj Makarske nalazi se jedno od najintrigantnijih arhitektonskih ostvarenja 20. stoljeća na ovim prostorima - Dječje odmaralište-lječilište Krvavica, koje je istražio Matej Sunara u novoj 'Koordinaciji'. Bijeli betonski 'svemirski brod', stisnut između Biokova i mora, već desetljećima je napušten, ali i dalje plijeni pažnju svojom pojavom.
Kompleks površine oko 5000 četvornih metara izgrađen je 1963. i 1964. prema zamisli splitskog arhitekta Rikarda Marasovića. Lokacija je pažljivo odabrana za liječenje djece s plućnim bolestima iz cijele tadašnje države, pri čemu su blizina mora, borova šuma, bura i maestral stvarali idealne klimatske uvjete za oporavak.
Arhitektonski koncept lebdećeg kružnog volumena na stupovima jedinstven je primjer moderne lječilišne arhitekture. U 'kružnom prstenu' bile su smještene sobe za djecu, dok se u prizemlju nalazio prostrani višenamjenski prostor za igru i boravak. Arhitektura objekta, otvorenost soba, lođa i terasa omogućavala je svjež zrak, svjetlo i prirodnu ventilaciju; a cijeli je kompleks bio prilagođen neprestanom dječjem kretanju i svakodnevici.
'Dječje lječilište Krvavica jedno je od najboljih i najljepših arhitektonskih ostvarenja na našim prostorima u zadnjih sto godina', istaknuo je arhitekt Dinko Peračić s kojim je razgovarala ekipa 'Koordinacije'.
Tijekom desetljeća zgrada je mijenjala namjene. Od 1973. djelovalo je kao vojno odmaralište, izvan sezone primalo je djecu, osobe s teškoćama i radnike slabije platežne moći. U Domovinskom ratu služilo je za izmještaj izbjeglica i ranjenika te za vojne potrebe. Početkom 21. stoljeća odmaralište-lječilište izgubilo je vojnu funkciju i tada je započelo njegovo propadanje.
Danas je kompleks upisan u registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao vrijedan primjer vrhunske moderne arhitekture i jedinstven spomenik druge faze modernizma. Iako zapušten, povremeno oživi kroz kulturne programe i inicijative.
Priču o ovom napuštenom zdanju s velikim potencijalom pogledajte u emisiji 'Koordinacija', u rubrici 'Miljokaz'.
