Podignuta je zastava na ulazu u zgradu Banovine povodom 35. obljetnice velikog radničkog prosvjeda u Splitu.
Ivica Balić, dragovoljac Domovinskog rata, pričuvni časnik HV-a, zastavu je podigao na istom mjestu kao i 6. svibnja 1991. Tada je skinuo jugoslavensku i umjesto nje postavio hrvatski stijeg.
Ovog se dana tradicionalno pored obilježavanja obljetnice velikog radničkog prosvjeda ispred Banovine, obilježava i proslava Dana Hrvatske udruge sindikata. Okupljeni radnici splitskih poduzeća i građani Splita, predvođeni radnicima splitskog škvera, na ovaj su datum jasno i beskompromisno izrazili svoje protivljenje okupaciji Republike Hrvatske. Odlučno su zatraženi odlazak JNA iz Hrvatske, deblokada sela Kijeva te uklanjanje cestovnih i željezničkih barikada koje su paralizirale Hrvatsku.
Ispred Hrvatske udruge sindikata, organizatora, obratio se predsjednik David Jakov Babić.
'Okupili smo se na ovom povijesnom mjestu kako bismo njegovali uspomenu na ono što su radnici učinili ovdje prije 35 godina u uvjetima rata, agresije na Hrvatsku. Brojni su otišli na front braniti našu slobodu, dok su njihovi kolege u industrijskim postrojenjima snabdijevali vojsku opremom. Sloboda i pobjeda bili su prioritet. U isto vrijeme u ovoj lijepoj zgradi stolovala je vojska koja je istim tim radnicima htjela oduzeti mir, slobodu i državu.
Hrabri Ivica Balić podigao je zastavu koja sve lijepo simbolizira, a hrvatski branitelji - mahom iz radničkog korpusa - ostvarili su ono čemu su generacije prije njih težile. 35 godina nakon hrvatski radnik ima svoju državu i na tome je zahvalan braniteljima i mudrom vodstvu u ratnim vremenima. Bez obzira na ozbiljne pomake u rastu zaposlenosti, rastu minimalne plaće, hrvatski radnik od države očekuje više.
Korporacije koje djeluju u hrvatskoj sustavno i neopravdano povećavaju cijene svojih usluga - od trgovine, preko telekomunikacija, do financijskog sektora, doprinoseći tako inflaciji i odbijajući radnicima povećati plaće. Ističu kako je povećanje minimalne plaće i plaća u javnom sektoru umjetno i kako ga je država napuhala. Od hrvatskih radnika i potrošača izvlače ekstra profit, rugajući se čitavoj državi. Tome treba stati na kraj, tu radnici očekuju pomoć države. Minimalna plaća pomogla je standardu dijela radnika, za ostale trebamo novi mehanizam', kazao je među ostalim.
Govorio je potom Ivica Balić. Bio je posebno emotivan, ali i vidljivo uzrujan što su na koji metar od njega ljudi koji žele da se ubijenom ročniku JNA Sašku Gešovskom podigne obilježje u Splitu.
'Podizanje zastave ove godine na prvom mjestu posvećujem hrvatskim sinovima koji su dali život za ovu domovinu, za sve koji su dali dio svog tijela, za sve majke i žene koje su propatile zbog gubitka najdražih, za branitelje koji su danas u teškoj situaciji, mojoj obitelji, mojoj ženi - mojoj ljubavi, stijeni i putokazu. Na ovom mjestu bilo je puno događaja, velike se priče mogu ispričati.
Vi, političari koji ste na vlasti, pazite što radite i pazite da se istina ne zaboravi. Kako da se ponašam kao branitelj kad imamo u modi filmove koje snimaju bradati ljudi, četnik Dežulović, o majoru jugoslavenske vojske koji je otišao Beograd - svi su ga mediji objavili, ministrica kultre ga financira. Je li itko bio na filmu '260 dana' Jakova Sedlara, koliko ste mu dali novca?
U nama braniteljima još tinja vatra, nemojte nas koristiti samo kad vam treba. Kada treba nekome pomoći, nikoga nema. Budite ponosni na sve što smo dali, nemojte samo oduzimati', rekao je.
Negodovao je i kada se na njegovu pogibiju osvrnuo bivši predsjednik sindikata i splitski dogradonačelnik Jure Šundov.
'Nemamo se mi kome pravdat, zaključio je Balić.
Uslijedilo je obraćanje Jure Šundova.
'Dan-danas je hrabro ono što su radnici napravili 6. svibnja 1991. Bilo je više od 50 tisuća ljudi, moja je procjena 80 tisuća. Taj je dan povijesni - u ovoj zgradi bilo je oficira jugoslavenske vojske koji su kasnije sebe stavili na raspolaganje Hrvatskoj vojsci. Mnogi su mi rekli da su donijeli tog dana odluku da neće pripadati korpusu kojem su tada pripadali.
Kao i svake godine, spominjem Saška Gešovskog. Kao pripadnik jugoslavenske vojske, bio je neprijatelj hrvatskom narodu, ali sa stajališta Makedonije i onoga što je ona činila prema Hrvatskoj - nije mogao biti neprijatelj. Izražavam sućut obitelji te kolateralne žrtve. On je stradao - ali ne od hrvatskog metka. Puno je branitelja dalo svoje živote, toliko da, nažalost, ne mogu svi dobiti svoje ulice i ploče, pa tako ni Gešovski koji je u tom trenutku bio u odori jugoslavenske vojske', iznio je.
Tada je gradonačelnik bio Onesin Cvitan. I on je uputio par rečenica okupljenima.
'Onaj tko je bio zadužen da pokupi i odvede u Sarajevo naše koji su ovdje dizali zastavu ima veće privilegije nego bilo tko. Da sam mlađi, ne bi to bilo tako. Digao bih svoj glas. Kakav je to sad ovdje direktor brodogradilišta, vlasnik, kako ga nije sram bilo doći u ovaj grad? Nek' me tuži pa ću ga pitati odakle mu prvi milijun', nabrajao je...
I gradonačelnik Tomislav Šuta obratio se skupu.
'Važno je prikazati istinu o Domovinskom ratu i ponavljati je iz godine u godinu. Hrvatska se branila hrabrošću Splićanki i Splićana, ljudi koji su u ključnom trenutku pokazali odvažnost za eliminirati agresora. Na tragu tome, Grad Split i ovaj saziv gradske vlasti na nedavnoj komisiji donio je zaključak kako će se ovdje spomen-pločom obilježiti ovaj ključan datum novije hrvatske povijesti', naveo je i izazvao pljesak okupljenih.
Potom je mikrofon preuzeo splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban.
'Omča oko vrata hrvatskom čovjeku bila je glavni okidač ovog događanja. Ovdje prisutni Jure uputio je proglas o okupljanju u parku i kretanju put Banovine, ispunio je životni san mog zapovjednika u Domovinskom ratu da na ovom mjestu podigne zastavu. Hvala do neba', izjavio je.
Sve poruke mogu se poslušati na snimci u nastavku.
