INTERVJU Marija Selak Raspudić: Često čujem da trebam obećavati 'med i mlijeko' samo da me izaberu, a to nije pravi put ni u životu ni u politici

Filozofkinja i bioetičarka Marija Selak Raspudić kao nezavisna kandidatkinja želi postati predsjednica Hrvatske. Političarku koja i u Saboru djeluje kao nezavisna, nakon što je s Mostom raskrstila, analitičari vide kao potencijalnu pobjednicu u srazu s predsjednikom Zoranom Milanovićem, ako bi izborila drugi krug.

Zašto ste se odlučili kandidirati?

- Nakon što su završili izbori za Sabor, formirana je Vlada, a održani su i izbori za Europski parlament. Politikom je zavladalo beznađe, a parlamentarni akteri djelovali su uglavnom samozadovoljno svojim saborskim mandatima i nitko nije istupao. Moj politički instinkt natjerao me na djelovanje jer sam procijenila da će se Zoran Milanović, ako se nešto ne pokrene, prošetati do drugog mandata pri čemu će mu se zaboraviti da se na parlamentarnim izborima ponio kukavički i da je svojim postupanjem donio opoziciji i parlamentarni poraz. No, htjela sam i da moja kandidatura bude drukčija, da bude doista nezavisna te da građani imaju mogućnost birati nekoga tko je nestranačka osoba jer je to jedina garancija stvarnih promjena. Jednostavno rečeno, još pet godina međusobnog prepucavanja na relaciji Milanović - Plenković izrazito je štetno za Hrvatsku, ali i za povjerenje u smisao političkog djelovanja uopće. Upravo zato kroz svoju kandidaturu odlučila sam dati sve od sebe da se taj scenarij ne dogodi.

Koji su naglasci Vašeg programa?

- Moj je program realan, ostvariv i izrazito antipopulistički. Želim vratiti dužnost predsjednice Republike Hrvatske u ustavne okvire, da građani izvan svake sumnje mogu imati povjerenje da predsjednica neće zauzimati strane u političkoj borbi koja se svakodnevno vodi između političkih aktera u Saboru i Vladi. Želim da građani znaju da mogu računati da će njihova predsjednica u situacijama krize, bilo da su one političke ili neke druge, djelovati razborito i trezveno, odnosno kao faktor stabilnosti državne vlasti. Na dnevni red stavila sam i raspravu o ovlastima predsjednice i to posebno u smislu da joj se dodijeli pravo veta na određene zakone, kao jedan vid provjere postoji li širi konsenzus među političkim akterima kad su u pitanju najosjetljiviji zakoni poput onih kojima se uređuju ljudska prava i temeljne slobode. Dat ću sve od sebe i da se vojska izuzme iz politikantskih rasprava i prepucavanja u koje ju stalno uvlače aktualni predsjednik države i predsjednik Vlade i da nam naši najveći vojni stručnjaci i vojna znanost ukažu koje su objektivne potrebe naše vojske, a mi koji smo političari da pronađemo za to rješenja. Nama je na svim razinama hitno potrebna i modernizacija sustava za što je nužna predsjednica koja razumije izazove koje pred nas stavlja suvremena tehnologija, hibridni ratovi i kibernetička sigurnost. To su neki od naglasaka mog programa koji su sad možda i najaktualniji, ali naravno postoje i mnogi drugi koje tiču rješavanja položaja Hrvata u BiH kao i Hrvata izvan Republike Hrvatske, povratka naših iseljenika i drugo. Naravno, podrazumijeva se da ću u suradnji sa stručnjacima biti i snažan glas građana u artikuliranju rješenja egzistencijalnih problema, od inflacije, priuštivog stanovanja pa sve do nedostatnih mirovina.

Tijekom kampanje čujemo dosta populističkih fraza, za Vas analitičari kažu da ne obećajete ono što nije u predsjedničkim ovlastima. Što predsjednik/ca može zapravo?

- Često čujem da bih trebala poput drugih kandidata obećavati 'med i mlijeko' samo da me izaberu. Mislim da to nije pravi put ni u životu ni u politici. To je pitanje elementarnog morala svakog političara, da ne laže biračima i da ne daje obećanja za koja zna da ih ne može ispuniti. Predsjedničke ovlasti već su sada vrlo velike i uz određene izmjene Ustava, poput ranije spomenutog prava veta na zakone, mogle bi biti još i snažnije. Ovlasti predsjednice dosad su se nedovoljno ili pogrešno rabile što je kulminiralo upravo u mandatu Zorana Milanovića. On je izašao izvan okvira predsjedničke funkcije objavom da je on SDP-ov kandidat za premijera. Tog je trenutka pokazao da će, kada to njemu i njegovim interesima odgovara, pregaziti Ustav kao plitak potok. U kampanji slušamo dosta i o tome kako će se raspisivati referendumi ili kako predsjednica treba sazivati sjednice Sabora. Sve to smatram ili svjesnim obmanjivanjem građana ili nepoznavanjem duha našeg Ustava i svrhe parlamentarne demokracije. Međutim, naš je osnovni problem što smo u proteklom mandatu imali jako pasivnog predsjednika koji nije pokrenuo nijednu inicijativu, ostvario snažnije odnose s ijednom stranom zemljom, a de facto je i ugasio gospodarsku diplomaciju. Zbog njegove nezainteresiranosti za konkretan rad u javnosti je stvoren dojam da je funkcija predsjednicebeznačajna i suvišna. No, to je daleko od istine. Nama samo treba osoba koja je na tom mjestu spremna zasukati rukave i početi raditi na svim poljima.

Provlačilo se posljednjih godina dosta i pitanje o izboru predsjednika u Saboru. Mislite li da bi trebalo ići prema tom putu?

- Da bi stvar bila bolja, nositelji ideje o izboru predsjednicedržave u Saboru bili su svojevremeno upravo Zoran Milanović i SDP koji se sada grčevito bore ne bi li zadržali tu poziciju. Građani su na svakim predsjedničkim izborima do sad svojom izlaznošću pokazali da im je stalo do toga tko će kao predsjednik predstavljati našu državu. Moje je duboko uvjerenje da građane treba poticati da sudjeluju u izbornim procesima stoga je dobro da se predsjednicu bira neposredno i da oni u tome snažno participiraju.

Vodite drukčiju kampanju, a opet, prema anketama, da uđete u drugi krug, Vama se daju šanse za pobjedu. S druge strane, navodi se i da Vaša manja (medijska) vidljivost najviše odgovara Milanoviću.

- Djelovanje Zorana Milanovića  tijekom cijeloga mandata, kao i tijekom ove kampanje, svelo se na to da je on nekakva brana HDZ-u premda nije zaustavio HDZ ni u čemu što je doista bitno. Štoviše, on je svojim ponašanjem, glumom da je lider oporbe, najviše napravio za pobjedu HDZ-a na parlamentarnim izborima. Kada bi u drugom krugu nasuprot sebe imao osobu koja nije iz HDZ-a i koja nikome ništa ne duguje našao bi se u problemu jer bi mu koncepcija kampanje pala u vodu. Na kraju krajeva, dovoljno se zapitati, što je Zoran Milanović bez HDZ-a? Koje su to politike, postignuća ili zasluge koje on ima za našu državu i što je donio građanima kao predsjednik?

Da ne uđete u drugi krug, biste li ga podržali?

- Da sam ga mislila podržati, ne bih se kandidirala protiv njega.

Izašli ste iz Mosta radi principa. Je li jedan od njih bio i to što nisu pristali na pokušaj formiranja parlamentarne većine sa SDP-om i DP-om u Saboru, kako bi zaobišli HDZ?

- Ne. Ja sam objasnila svoje razloge razlaza s Mostom kad sam objavila svoju odluku i ne postoji ništa drugo osim toga.

Glavna je svjetska tema pobjeda Donalda Trumpa. Za koga ste navijali u američkim predsjedničkim izborima? Kakav utjecaj može imati na svjetski poredak?

- Nisam navijala niti bih si dozvolila poput nekih kandidata otvoreno navijati i zagovarati pobjedu jedne ili druge strane na američkim izborima. Volju birača SAD-a valja poštovati, ali i prepoznati da je izabrani predsjednik Trump pobijedio u najvećoj mjeri na temelju svojih obećanja da će riješiti životne probleme građana SAD-a i donijeti im sigurnost.

Na nacionalnom nivou, proteže se tema o slanju hrvatskih časnika u NSATU misiju potpore Ukrajini, s tim da bi bili u Njemačkoj. Kako ćete vi glasovati?

- Zbog neozbiljnosti našeg državnog vrha to se prometnulo u politikantsku temu na kojoj se pišu politički bodovi i koja služi stvaranju podjela. Što se tiče odluke našeg saborskog kluba, službeno sam zatražila očitovanje MORH-a o klasificiranoj informaciji koju do sad nismo vidjeli i još uvijekga čekam, a nakon svega pitanje je hoće li ta točka uopće doći na red za glasanje u Hrvatskom saboru.
Rekli ste i da je vrijeme da se promijeni 'vazalni odnos', komentirajući dolazak zamjenika glavnog tajnika NATO-a na saborski Odbor, odnosno ponašanje zastupnika.

Zašto ste tako ocijenili politiku uglavnom vladajućih zastupnika?

- Ta moja konstatacija ponajprije se odnosila na događanja na Odboru za obranu. Doista sam se crvenjela kada sam slušala kolege iz Sabora kako pred jednim stranim dužnosnikom naizmjence ogovaraju predsjednika države i predsjednika Vlade. I tada sam rekla da, neovisno što mi mislili o Zoranu Milanoviću ili o Andreju Plenkoviću, nije ni vrijeme ni mjesto da pred bilo kojim strancem iznosimo svoj prljavi veš kao da je on neki međunarodni sudac koji će nama presuđivati. To je razotkrilo neke naše dublje političke komplekse i ukazalo na to da nam nedostaje još dosta samosvijesti kako bismo mogli i na svjetskoj sceni nastupati kao zrela i suverena država.

Koji Vam je najdraži hrvatski političar ili političarka iz novije povijesti (npr.od Drugog svjetskog rata)?

- Ne bih govorila u kategorijama tko mi je drag, ali mogu istaknuti da su na mene svojim studentskim entuzijazmom osobit dojam ostavili političari iz Hrvatskog proljeća. Narazini povijesnih zasluga, zbog stvaranja hrvatske države, tu se ističe ime prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.

Na kojim temeljima Hrvatska počiva?

- Hrvatska je svoju neovisnost i slobodu izborila u Domovinskom ratu obranivši se od srbijanske agresije i odbacivši pritom sve totalitarizme koji su prethodili stvaranju hrvatske države. Stvaranje i obrana neovisne Hrvatske veliko je postignuće generacije naših roditelja. Na našoj je da odigramo ‘drugo poluvrijeme’ i stvorimo bolju, pravedniju i radosniju Hrvatsku koja će opravdati sve žrtve koje su za nju podnijete. Tom sam cilju posvećena i za njega sam se spremna boriti.

U periodu otkada smo prvi put razgovarali o kampanji, otkrila se nova korupcijska afera u koju je upleten bivši ministar zdravstva, Vili Beroš.

- Da se razumijemo, padali su ministri zbog korupcije, ali čini se da je ovo najteži slučaj, koji izravno povezuje mafiju s ministrom, i to s najosjetljivijim resorom, zdravstvom.

Što očekujete po tom pitanju u (bliskoj) budućnosti? Spomenuli ste da je isti 'poduzetnik' poslovao i u premijerskom mandatu Milanovića. Jesu li onda otvorena vrata takvim rabotama pravilo ili iznimka?

- Slučaj 'Beroš' ukazao je na mogućnost postojanja dublje, strukturne korupcije koja nije vezana samo uz jednog ministra, nego isisava novac iz državnog proračuna najmanje jedno desetljeće. Ako je doista točno da se ista osoba pojavljivala u javnim nabavama i za vrijeme Ostojića i za vrijeme Beroša onda se opravdano postavlja pitanje kontrolira li mafija naše najvažnije javne resurse. Prateći dosadašnja višegodišnja suđenja zbog korupcije nisam optimistična oko pravosudnog epiloga. U najoptimističnijoj varijanti možda se pronađe samo jedan krivac oko čije ćemo se presude itekako načekati. Međutim lijeka uvijek ima, a on se zove demokracija. Građani ne smiju klonuti duhom, nego i sada imaju priliku na čelu države izabrati osobu koja nije povezana s takvim strukturama i koja zato jedina može prekinuti sponu između države i mafije.

Smatrate li da će premijer Andrej Plenković zaista provesti revizije javnih nabava u zdravstvu?

- Ne vidim da je najavio reviziju 'tajnih' nabava za vrijeme pandemije tako da, sve i da krene u neku reviziju javnih nabava, najveće leglo moguće korupcije ostat će netaknuto dok se građani demokratskim putem ne izbore za smjenu vlasti.