Vranjičani otvorili nekoliko pitanja: 'Moby Drea ne nosi opasan teret, nego jest opasan otpad'
'Zašto inspektorat ulazi u škver u nadzor rada s azbestom, a ne provjerava certifikate koji su potrebni da bi do rada s njime, odnosno reciklaže, došlo'
Građani Vranjica okupljeni u inicijativi 'Mjesto koje hoće živjeti' javno upozoravaju na nekoliko potencijalno problematičnih aspekata dolaska broda Moby Drea u splitski škver, koji je izazvao uzbunu u javnosti zbog opasnog azbesta.
'Zašto inspektorat ulazi u škver u nadzor rada s azbestom, a ne provjerava certifikate koji su uopće potrebni da bi do rada sa azbestom, odnosno reciklaže, došlo? Hoće li se zatražiti postoji li uopće i je li itko dobio na uvid 'svjedodžbu o spremnosti broda za recikliranje' - posebnu svjedodžbu broda koja se izdaje brodovima, dopunjenu popisom opasnih materijala u skladu s člankom 5. stavkom 7. te odobrenim planom recikliranja broda po UREDBI (EU) br. 1257/2013 o recikliranju brodova? Kako Brodosplit može uopće primiti brod za reciklažu, ima li certifikat za recikliranje', pitaju se u građanskoj inicijativi.
Hrvatska, ističu, uopće nije na popisu europskih brodogradilišta koja su prijavljena za djelatnost recikliranja, odnosno na europskom popisu postrojenja za recikliranje brodova u skladu s Uredbom (EU) br. 1257/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o recikliranju brodova.
'Nameće se pitanje, kako je brod uopće završio na recikliranje u RH? Brod ne nosi opasan teret, nego jest opasan otpad.
Brod - s obzirom na to da nema vlastiti pogon - nije brod nego maona, olupina, otpad koji dolazi na reciklažu. Brod ne dolazi na remont. Zašto se namjerno izvrću termini kako bi se izbjeglo postupanje inspektorata?
Brod, točnije otpad, došao je u RH na reciklažu, a ne na remont! Stvar je vrlo jednostavna, ne postoji certifikat za obavljanje djelatnosti reciklaže i priča je završena', naglašavaju.
Nadalje propituju ispunjavaju li se svi potrebni zahtjevi u svrhu osiguranja zaštite okoliša, zdravlja i sigurnosti radnika te okolišno prihvatljivog gospodarenja otpadom nastalim od recikliranih brodova. Postavljaju ujedno pitanje hoće li inspektor za nadzor provesti provjeru svjedodžbi i testiranje na opasne materijale, uključujući azbest u okviru Međunarodne konvencije o zaštiti ljudskih života.
'Poučeni iskustvom 'saniranog' Salonita, azbestne prašine u kojoj se i dalje gušimo i načina obavljanja same 'sanacije' Salonita, sigurni smo da će se azbest i u ovom slučaju tretirati kao bezopasan materijal i da će se sve odvijati u kontroliranim uvjetima. Možemo li ne ponavljati povijest', poručuju.
