Žensko vs. muško poduzetništvo

U Splitu je održana konferencija 'Žensko vs. muško poduzetništvo – ima li poduzetništvo rod' u sklopu EU projekta 'Promocija poduzetništva' na kojoj se raspravljalo o ulozi žena u poduzetništvu te u čemu leže prepreke za ostvarenje većeg karijernog napretka žena i kako na to kao društvo možemo utjecati. Na panelu su sudjelovale uspješne poslovne žene i poduzetnice splitske regije, a konferenciju je moderirala Vesna Ivić Šimetin, direktorica HUP-ovog Regionalnog ureda u Splitu.

Lada Jurišić Vukorepa, članica Uprave Žitnog terminala na početku panela iznijela je svoje iskustvo: 'Mislim da diskriminacije žena u biznisu nema u tolikoj mjeri, svatko se svojim radom ističe i ima priliku biti prepoznat u onome u čemu je najbolji. Problem vidim u tome što se i dalje puno poslova dogovara izvan ureda, u čemu žene često nemaju priliku sudjelovati, tako da tu vidim potencijalne izazove za daljnji napredak u karijeri'.

'Od mladosti živim u uvjerenju da spol nema veze s uspjehom, no danas moram priznati da ipak nije tako i da je ženama znatno teže. Mislim da svaka žena treba izboriti svoje mjesto u društvu jer smo po svim statistikama jednake muškarcima, no usprkos tome, većina žena uz redovni posao mora obavljati i kućanske poslove i onda zaostajemo za napredovanjima na radnom mjestu', rekla je Marina Wallner iz tvrtke Probus.

B direktorica i glavna partnerica UHY HB Eknom izjavila je: 'Prva prepreka na mom poduzetničkom putu bilo je financiranje. Naša okolina bi trebala raditi na snažnijoj infrastrukturnoj podršci ženama koje brinu o djeci i starijim članovima obitelji, da se žene mogu posvetiti svojim karijerima bez grižnje savjesti. Drugi problem su porodiljne naknade koje su trenutno zaista demotivirajuće'.

'U početku mi je bilo teško stupiti u svijet poduzetništva i otvoriti svoj obrt, ali s vremenom sam se skroz pronašla u tome. Moj glavni motivi bili su sloboda i fleksibilnost. Vjerujem da ženama treba više samopouzdanja za krenuti u poduzetništvo, zato u te vode ulazimo obično kasnije nego muškarci', rekla je Sandra Čanić, psihologinja i psihoterapeutkinja te vlasnica Movisa.

Marija Stupalo, članica Uprave Salona Vara istaknula je: 'Osobno nisam imala neugodnih situacija niti sam doživjela diskriminaciju zato što sam žena, a vjerujem da to ima veze i s mojim obiteljskim okruženjem u kojem sam odrasla. Da bi žene bile uspješne potrebna im je velika institucionalna podrška, posebno mladim majkama'.

Zdravko Plazonić, član Nadzornog odbora HUP-a i direktor Petasona nadovezao se na svoje prethodnice: 'Nažalost u našem društvu kvalitete ženskog poduzetništva nisu dovoljno prepoznate. Na vlastitom primjeru mogu reći da je rezultat moje tvrtke takav zbog doprinosa i učešća žena koje čine 50% Petasona. Diskriminacije u naašem društvu zasigurno nažalost i dalje ima, iako se o tome ne govori dovoljno, stoga se nadam da će i ovaj skup dati doprinos da toga bude što manje, naročito kod zapošljavanja. Zakonodavnu regulaciju smatram potrebnom i u tom smislu se ne protivim pozitivnoj diskriminaciji'.

Mira Hajdić, vlasnica Elekte C iznijela je nešto drugačije mišljenje: 'Pozitivna diskriminacija me smeta kao i svaka vrsta diskriminacije stoga sam na ovakvim skupovima često ona koja daje suprotno mišljenje. Ne smijemo se dovesti u situaciju da odbijamo najbolje kandidate na temelju spola i preporučene statistike u upravnim odborama korporativnog svijeta. Time možemo i riskirati tužbe za diskriminaciju'.