Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: Milan Šabić AKTUALNI SAT Zahtjev za upis posebnog pravnog režima u katastar i zemljišne knjige čestica na Marjanu Županija je od Grada zaprimila jučer

AKTUALNI SAT Zahtjev za upis posebnog pravnog režima u katastar i zemljišne knjige čestica na Marjanu Županija je od Grada zaprimila jučer

Vijećnike je zanimala zaštita mora, infrastrukturni projekti, izmjene prostornih planova...

Marija Vuković, županijska pročelnica za komunalne poslove, komunalnu infrastrukturu i zaštitu okoliša kazala je da su jučer zaprimili zahtjev Grada Splita o upisu posebnog pravnog režima u katastar i zemljišne knjige svih čestica u obuhvatu Park šume Marjan.

- Zahtjev je došao jučer mailom, reagirala sam odmah, uputila ga na protokol i mi ćemo postupiti po njihovfom zahtjevu - kazala je odgovarajući na pitanje Igora Skoke, vijećnika stranke Pametno.

Ivana Andabaka iz Nezavisne liste mladih zanimalo je što će učiniti Županija u slučaju da dođe do nekog većeg onečišćenja Jadrana.

- Jedini brod koji može reagirati je u Trstu i ima brane za veličinu naftne mrlje 500 metara. Što ćemo napraviti u slučaju neke veće havarije - pitao je.

Pročelnik Stipe Čogelja odgovorio mu je da je to ozbiljan problem i da su ga svjesni. 

 - Godišnje izdvajamo oko 2 milijuna kuna, ali to je za sanaciju uz obalu, problem je otvoreno more. Ta se ingerencija prebacila na ministarstva, a cilj je da MORH ili Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture preuzme ingerenciju za onečišćenje i da se kupi jedan brod koji će biti na sredini Jadrana, jer ovaj brod ima rok 3 sata do Trsta, a do nas još 3, a za šest sati je već sve gotovo ako dođe do havarije - odgovorio je Čogelja, a župan Blaženko Boban je dodao kako će se u rujnu sastati župani svih jadranskih županija i da su na sastanak pozvani ministri, premijer i ravnatelj Fonda za zaštitu okoliša te da će se tada dogovarati da se ide u smjeru kupovine broda.

Mostov Miro Bulj pitao je kada će početi radovi na brzoj cesti Križice-Kukuzovac te na koji način Županija misli poticati stočarstvo i razvoj Cetinske krajine.

- Nema pršuta domaćih svinja jer se nije ulagalo u stočarstvo. Što je s prostornim planom da bi ljudi mogli raditi štale? To im je sada zabranjeno. Što je s navodnjavanjem Sinjskog polja što je uvjet za razvoj - pitao je Bulj.

Dožupan Ante Šošić mu je odgovorio što se sve do sada napravilo po pitanju te ceste, ali Bulj nije bio zadovoljan odgovorom.

- Ništa novo niste rekli, znam što se događalo. Palite bagere i počnite radit - odgovorio mu je Bulj.

Na pitanje o svinjama i domećem pršutu te promjenama prostornih planova mu je odgovorio župan Blaženko Boban koji se složio s njim da se prostorni planovi moraju promijeniti i najavio da će se promjene županijskog Prostornog plana naći pred vijećnicima krajem ove ili početkom iduće godine. Na pitanje o domaćem pršutu odgovorio mu je da Županija sufinancira kreditne linije za pet sušiona. 

- Vi podupirete sušione, ali di su svinje? Di je prasad? Di se kote? U kakvim hladnjačama se dovoze? Dosta je janjičarske politike, treba ulagati u proizvodnju i stvarati dodatnu vrijednost - rekao je Bulj.

Gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić pitao je zbog čega se ponovno ide na preprojektiranje spojne ceste Drvenik-Ravča što je dogovoreno na jučerašnjem sastanku s ministrom Butkovićem, a ne počnu se radovi po projektu koji  je izrađen i za koji je ishođena lokacijska dozvola.

- Umjesto da konačno ishodimo građevinsku dozvolu mi opet slušamo priču o preprojektiranju. Ova cesta ide područjem Natura 2000 što je iznimno velik problem. Mi želimo da se nastavi prema građevinskoj dozvoli da imamo neko realno vrijeme izgradnje ili ćemo govoriti o preprojektiranjima - pitao je Pranić.

- Tunel Sv. Ilija je radila Županija i u samom finišu ga je poduzela Vlada RH, tunel Kozjak je ova Županija pripremila projektnu dokumentaciju, pa je ona išla u zastaru jer je 2014. istekla lokacijska dozvola jer tadašnja Vlada nije slijedila tu projektnu dokumentaciju, malo kasnije je propao projekt u toj varijanti Ravča-Drvenik. Projekt Drvenik-Ravča je bio gotovo milijardu kuna, jučer nam je prezentirana varijanta od 350  milijuna kuna, prometno nešto usporenija, oko 6 minuta i zaključak je bio da će vam se varijanta poslati da se trebate izjasniti oko tog projekta kako bi ga Županija stavila u prostorni plan - odgovorio mu je Boban te pojasnio kako se projekt morao 'spustiti' ispod 70 milijuna eura jer projekti iznad tog iznosa moraju dobiti suglasnost Bruxellesa, a projekti čija je vrijednost manja moraju dobiti samo suglasnost hrvatskih vlasti. 

Vaša reakcija na temu