ALARMANTNI PODACI Trećina mladih je anksiozna, a preko 90 posto ih ne zna prepoznati online seksualno uznemiravanje

Fotogalerija (11)

Preko 90 posto mladih je zadnjih godinu dana doživjelo ili svjedočilo online seksualnom uznemiravanju, zabrinjavajuća je informacija koja je iznesena na konferenciji 'U fokusu - mentalno zdravlje mladih' koju splitska udruga MoSt organizira u sklopu svog Centra znanja.

Rezultat je to nacionalnog istraživanja online seksualnog uznemiravanja djece i mladih u kojem su sudjelovale srednje škole svih županija u Hrvatskoj, a predstavljeno je na današnjoj konferenciji koja se održala na splitskom Ekonomskom fakultetu. Zadržimo se još malo na toj temi.

- Velik broj mladih ne zna prepoznati seksualno uznemiravanje. Kada im definiramo online seksualno uznemiravanje svega 20 posto kaže da je sudjelovalo ili svjedočilo seksualnom uznemiravanju. Međutim, kada smo ih ispitali preko setova ponašanja koji nam pomažu u računanju rezultata, ispalo je da je brojka veća od 90 posto, što znači da 70 posto naših mladih uopće nije svjesno da je to što se događa online seksualno uznemiravanje - kazala je uoči konferencije Lucija Vejmelka, stručna suradnica i profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu na Studijskom centru socijalnog rada.

Naslanjajući se na informaciju o seksualnom uznemiravanju, dodala je kako je zabrinjava i percepcija mladih o tom problemu.

- Ako se neku curicu snimi mobitelom dok piški u wc-u i ta fotografija se objavi u WhatsApp grupi, ona se zbog toga ne osjeća kao žrtva, već je ponosna što je izabrana. To nema puno veze samo s ekranom i alternativom koju nudimo djeci i mladima, već je do poimanja vlastitog integriteta, identiteta, vrijednosnog sustava - objasnila je Vejmelka koja je ujedno i stalna stručna suradnica Centra za sigurniji internet.

Problem je i što bi samo četiri posto mladih takvo nešto prijavilo svojim nastavnicima, deset posto svojim roditeljima, a zanimljivo je da bi jednak postotak prijavio policiji i nastavnicima.

Lucija Vejmelka je istaknula kako to nikako nije kritika nastavnicima, već je problem što u Hrvatskoj postoje dvije ogromne tabu teme - seksualno ponašanje i društvene mreže. Zato je potrebna sustavna podrška nastavnicima kako bi se s time nosili. Baš to je bio fokus njezinog predavanja u sklopu kojeg je pričala o digitalnoj dobrobiti i problematičnoj upotrebi interneta, korištenju društvenih mreža i mentalnom zdravlju mladih, ono čime se gotovo 20 godina bavi znanstveno, istraživački i praktično.

U programu konferencije održala su se tri predavanja stručnjaka koji djeluju u ovom području te tri radionice praktičnih znanja i vještina u radu koje stručnjaci mogu podijeliti sa sudionicima. Među njima su bili stručnjaci institucija, ustanova i organizacija civilnog društva koji djeluju na području zaštite djece i mladih u domeni socijalne skrbi, obrazovanja, zdravstva, policije i pravosuđa.

U okviru predavanja prezentirali su se po prvi put na našem području i recentna istraživanja o mentalnom zdravlju mladih u RH. O jednom od istraživanja pričao je i doc.dr.sc. Toni Maglica.

- Trećina mladih ima problem s anksioznošću i depresivnošću. To je velika brojka. Ako zamislite razred u školi s tri reda, cijeli jedan red djece se bori s anksioznošću. To je trend koji mora uzeti pažnju zajednice - naglasio je Maglica, socijalni pedagog i docent na Filozofskom fakultetu u Splitu koji je održao predavanje pod nazivom 'Mentalno zdravlje mladih kao ogledalo društva'.

- Često se fokusiramo na mlade zaboravljajući da oni reflektiraju ljude s kojima žive i zajednicu u kojoj odrastaju. Pričat ćemo o tome koliko je za mentalno zdravlje važno biti u zdravoj zajednici, imati zdrave odnose i pozitivne interakcije. Kada se priča o mentalnom zdravlju ljudi automatski pomisle na mentalne bolesti, ali je mentalno zdravlje puno više od toga. To znači ulagati u kapacitete od prvog dana njihovog života, ulagati u njihove socijalne, emocionalne i životne vještine kako bi bili otporni i da se nose s društvom koje je samo po sebi rizično - navodi Maglica. 

Hrvatska i svjetska istraživanja ukazuju da imamo porast anksioznosti i depresivnosti među djece i mladima. Naglasio je da mladi u Splitu puno konzumiraju alkohol i marihuanu, no dobro je to znati, jer su stručnjaci tako svjesni s čime se bore i s kojim se problemima nose.

Važno je prevenirati, a Toni Maglica smatra da se ta riječ olako doživljava, kao čarobni štapić. Prevencija je težak i ozbiljan posao, dodaje, koji ima više razina.

- Kod nas se događa da je prevencija nesustavna. Puno ljudi drži predavanja i edukacije, ali kad zagusti nemamo baš puno podrške za takve obitelji - naglasio je.

Jedna od prvih u Splitu koja se bavila problemima i prevencijom je i udruga MoSt, organizator ove konferenciju 'U fokusu - mentalno zdravlje mladih'. Takvim stručnim susretom obilježili su 25 godina kontinuiranog provođenja programa psihosocijalne i pedagoške podrške u domeni indicirane i selektivne prevencije te post institucionalne pomoći mladima koji izlaze iz alternativne skrbi.

-  Kada bismo usporedili vrijeme kada smo startali, prisjetim se da sam na početku bila sama s vrlo malo volontera, a danas u MoSt-u djeluje ogroman stručan tim. Isto tako, tada smo bili osamljeni u pružanju vršnjačke pomoći, danas postoji puno oblika takvog rada i njegovanja da mladi volonteri pomažu djeci s različitim poteškoćama. Kada smo započeli, to su uglavnom bili djeca, odnosno mladi ljudi na rubu punoljetnosti i mlađi punoljetnici. Danas je ta dobna granica spustila za deset godina. Nekad imamo potrebe da s prvašićima napravimo neku intervenciju. Roditelji nas zovu, stručne službe, škola… Ono što je također velika razlika, da je bilo predrasuda prema našem radu, da možemo uopće nešto promijeniti u životima neke djece koje su tada bili počinitelji kaznenih djela  - prisjetila se Đordana Barbarić, voditeljica Centra znanja za društveno uključivanje i smanjenje siromaštva udruge MoSt.

Osmislili su i organizirali s volonterima svakodnevno pružanje pomoći u učenju, kao što su besplatne repeticije koje mladima služe kao mala odskočna daska da savladaju prepreke u školama. Važno je i što su cijelo to vrijeme radili i s roditeljima.

Nekada su se nosili s većim brojem kaznenih djela i problemima ovisnosti, a danas se suočavaju s anksioznim poremećajima, depresivnim stanjima, a jako ih brine što veliki broj mladih razmišlja o samoubojstvu. Zato ne krije da je danas stručnjacima veliki izazov predstavlja rad s mladima.

- Suočavaju se s novim, velikim brojem mladih ljudi koji se samoozljeđuju pa ne znaju u nekom trenutku kako intervenirati, kako se nositi s takvim nečim, kako roditelj motivirati, kako u ovim vremenima uopće obitelj dovesti u fokus. Zbog egzistencijalnih poteškoća raspršila nam se zapravo i ta kohezija unutar obitelji, a to nam je primarno, jer nema one intervencije izvan koja može više učiniti od onoga što se može u obiteljskom okruženju - podvukla je Barbarić.

Konferencija koja se dana održala važan doprinos i nastavak različitih aktivnosti vezanih za mentalno zdravlje mladih koje je udruga MoSt protekle dvije godine, u okviru međunarodnog projekta 'Supporter', provodila u partnerstvu s Društvom Lojtra iz Slovenije i Curba de cultura iz Rumunjske kroz Erasmus +.

Sve ove godine organizacijom predavanja, webinara, tribina, okruglih stolova, kampanja, konferencija osnažili su stručnjake u području djelovanja, roditelje, djecu, mlade i širu zajednicu.