Od 2011. godine 21. ožujka obilježava se kao dan darovitih učenika, s ciljem povećanja svijesti o važnosti prepoznavanja darovitih i pružanja podrške njihovom razvoju. Ne znam je li do mene koja to svakodnevno živim i radim, ali imam osjećaj da imamo što slaviti na današnji dan. Promjene u našem odgojno-obrazovnom sustavu su se dogodile i svakim danom sve je više podrške darovitim učenicima. Imamo Smjernice za rad s darovitima, uskoro ćemo imati i Pravilnik. Svakim danom raste broj prepoznate darovite (i potencijalno darovite i visokomotivirane) djece i mladih, a raste i broj aktivnosti, projekata i programa za rad s njima. Sve je više educiranih odgojno-obrazovnih djelatnika, motiviranih za rad s darovitim učenicima izvan i tijekom redovne nastave. Sve je više međusobno povezanih stručnjaka za rad s darovitima. Ukratko, više se priča o djeci i mladima koji mogu i žele više, ali više se i radi s njima.
S obzirom na to da slavimo, imam potrebu podijeliti jednu lijepu priču o podršci koja ostavlja trag na nečijem životu. Oni su svakako ostavili trag na mome, a suradnja s njima me obogatila na više načina. To je priča o skupini dječaka koja se prije par godina hrabro javila na poziv upućen polaznicima programa Centra izvrsnosti SDŽ koji je glasio otprilike; imate ideju, a ne znate kako bi je realizirali; izložite nam svoje projekte, a mi ćemo vam osigurati sredstva i znanja koja vam nedostaju za njihovu realizaciju.
Dobili su mentora koji je s njima razvijao potrebna znanja. Dobili su prostor za podjelu ideja, interesa i vrijednosti. I ono najvažnije - dobili su priliku upoznati jedni druge. Oni se danas zovu Neutroni i udružili su svoje snage kako bi pružali podršku drugima poput njih. Razvili su cijeli sustav za prijavu, proces ulaska i u konačnici uključivanje u svoju udrugu, ali znate da daroviti vole komplicirana pravila i procedure. Valjda dok shvatiš pravila igre, već si i dokazao da možeš ući na njihovo igralište.
Prije par godina bili su to poluizgubljeni dječaci, glava prepunih ideja koje nisu s kime imali podijeliti. Danas su umjesto slatke djece koja žele mijenjati svijet izrasli u ekipu koju treba shvatiti ozbiljno. Ono što je fascinantno kod njih jest da nikada ne pričaju o svojoj darovitosti, dapače ne vole kad ih se tako zove. Oni su skromni, pristojni i uvijek nasmijani. OK, mogu pričati do besvijesti (barem neki od njih), ali najčešće će pričati o tome što su novo smislili i o dijeljenju svojih zamisli s drugima. Ideja koju šire svojim aktivnostima i projektima u osnovi je povezivanje jer su shvatili da su zajedno jači.
I nekako me to opet vraća na aktivnosti koje provodimo u Centru izvrsnosti SDŽ, a koje se iz moje perspektive uvijek vrate na jedno; dajmo priliku ovoj djeci i mladima da se upoznaju, sprijatelje i povežu jer će jedni drugima biti najbolja podrška. Ne umanjujem time utjecaj nas odraslih ni našu ulogu u njihovom odrastanju, rastu i razvoju, ali dio njihovih potreba nitko od nas ne može ispuniti kao njihovi vršnjaci. I zato im trebamo osiguravati aktivnosti i programe kroz koje mogu upoznati sebi slične, vršnjake s istim interesima, vrijednostima, željama i ciljevima.
Iskoristit ću priliku i pozvati sve mlade koji žele i mogu više, a ne znaju od kuda krenuti, sve roditelje koju djeca preplavljuju viškom pitanja i željom za novim informacijama, kao i sve koje zanima područje darovitosti - pridružite nam se na konferenciji AJ+TI koja će se održati u petak, 22. ožujka na FESB-u. Naši Neutroni, iako mladi, jako su mudri i imaju puno toga za podijeliti s vama.
Sretan vam Dan darovitih!