ANALIZA GORANA ĆORLUKE Došao je kraj stihiji, vrijeme je za akcije - hrvatski turizam je pred nezapamćenim izazovom!

Protekle dane s velikom strepnjom iščekujemo nove informacije glede boja zaraženih koronavirusom. Napeto zauzimamo poziciju pred televizorom, računalom ili pametnim telefonom kako bismo bili upućeni u najnovije stanje glede širenja pandemije, pri čemu nas sve povezuje nada u pozitivne vijesti koje bi označile svjetlo na kraju tunela. Tunel u kojem se trenutno nalazimo simbolizira naš stan ili kuću, oni malo sretniji imaju dvorište koje predstavlja dašak normale i kontakt s vanjskim okruženjem. Tako, gledajući kroz prozor, s balkona ili preko ograde strepimo za povratkom u uobičajenu svakodnevicu koju sada učimo cijeniti. 

Mediji su fokusirani na pandemiju sa zdravstvenog aspekta, brojimo zaražene, preminule i izliječene. No, današnja briga o zdravstveno slici društva bit će ubrzo zamijenjena brigom o financijskoj slici društva. Širenje koronavirusa, kao nikad do sada, paralizirao je svijet a time i brojne gospodarske aktivnosti. Današnje prioritiziranje zdravlja svjetske populacije imat će brojne reperkusije na svjetsku ekonomiju. Turizam je gospodarski sektor koji je najteže pogođen virusom. Prema Svjetskoj turističkoj organizaciji UNWTO očekuje se pad turističkih aktivnosti između 20 i 30%, što bi se moglo pretvoriti u pad međunarodnih prihoda od turizma (izvoza) od 300 do 450 milijardi USD, što je gotovo jedna trećina od 1,5 bilijuna USD ostvarenih u 2019. Uzimajući u obzir zabilježene  tržišne trendove proteklih pet do sedam godina, navedeno bi značilo da će nas koronavirus unazaditi upravo za trend rasta ostvarenog u tom razdoblju. Stavljajući u relaciju koronavirus i druge svjetske nepogode, razvidan je impresivni razmjer utjecaja ovog virusa. Naime, globalna ekonomska kriza 2009. godini smanjila je  međunarodne turističke dolaske za 4%, dok je epidemija SARS-a u 2003. godini dovela do pada međunarodnih turističkih dolazaka od samo 0,4%. 

Nakon kontinuiranog rasta turističkih aktivnosti proteklih 10 godina (od 2010. do 2019. godine), s 1,5 milijardi turističkih dolazaka ostvarenih u 2019. godini, što je rast od 4% u odnosu na 2018. godinu, čineći 1 od 10 radnih mjesta u svijetu, 10,4% globalnog BDP-a te 7% globalnog izvoza, turizam se našao pred nepamćenim izazovom. 

Naviknuti smo na pozitivne vijesti o turističkim zbivanjima obilježeni globalizacijom turizma, stalnim rastom ponude i potražnje, razvojem novih destinacija, suvremenim trendovima putovanja te sve mobilnijom potražnjom. Godina 2020. trebala je po svim prognozama biti rekorda, nastavljajući globalizaciju turizma i sve intenzivnija turistička kretanja. No, umjesto iščekivanja rekordnih poslovnih rezultata, danas čitamo o otkazanim rezervacijama i neizvjesnosti sutrašnjice, u nevjerici smo što se zbiva, a sve nas pomisao na posljedice, ukoliko se predviđanja ostvare, baca na koljena. 

Prve reakcije vezane uz posljednje odluke o zabrani cjelokupne cirkulacije stanovništva i putovanja, zatvaranju hotela na mjesec dana, zaustavljanju inozemnih letova, kao i uvođenju 14-dnevnih karantena na globalnoj razini u nastojanjima da se ograniči širenje virusa već su imale prve reperkusije na turističku industriju. Najdramatičniji udar su osjetile one turističke djelatnosti s velikim udjelom fiksnih kapaciteta, pri čemu su pred najvećim izazovom avioprijevoz i hotelijerstvo. Suočeni s otkazanim putovanjima, ograničenjem letova i zatvaranjem granica zemalja, globalni zračni promet spada među industrije koja su najteže pogođena pandemijom, što pokazuju nedavni podaci koje je objavila OAG Aviation Worldwide. Prema priopćenju Međunarodne udruge zračnog prometa (IATA), prihodi od putnika u zračnom prometu u 2020. godini mogli bi pasti za 252 milijarde USD ili 44% ispod vrijednosti 2019. godine zbog ograničenja putovanja i očekivane globalne recesije uzrokovane pandemijom koronavirusom. Međunarodne hotelijerske grupacije usmjeravaju aktivnosti na rezanje troškova. Očekivane implikacije na hotelijerstvo su zastrašujuće. Primjerice, projekcije Helenske komore hotela (HCH) objavljene sredinom ožujka ukazuju na procijenjen gubitak grčkog hotelijerstva od 522 milijuna eura uslijed otkazivanja rezervacija smještaja i poslovnih skupova. Prema istraživanju grčkog Instituta za turistička istraživanja i prognoze (ITEP), očekuje se da će većina (91%) hotela s cjelogodišnjim poslovanjem tijekom 2020. zabilježiti pad prihoda za 51%, a 83% hotela sa sezonskim poslovanjem bilježiti pad od 36% u prihodima. Prema priopćenju Udruge europskih putničkih agencija i turističkih agencija (ECTAA), otkazivanje putovanja trenutno izaziva pretjerani odljev likvidnosti, što bi u vrlo skoroj budućnosti moglo dovesti do insolventnosti tisuća turističkih tvrtki u domeni turističkog posredovanja i organiziranja putovanja. 

Nužne su hitne mjere, prijeti 'domino efekt'

Svjetsko vijeće za putovanja i turizam (WTTC) priopćilo je da je oko 75 milijuna radnih mjesta u neposrednoj opasnosti u globalnoj sferi putovanja i turizma zbog pandemije koronavirusa. Proporcije opasnosti gubitka radnih mjesta po svjetskim turističkim regijama su sljedeće: Azija i Pacifik 48,7 milijuna, Amerika 10,2 milijuna, Europa 10,1 milijun, Afrika 4,4 milijuna te Bliski istok 1,8 milijuna. Zabrinjavajući podatak, temeljen na istraživanjima WTTC-a, pokazuje gubitak doprinosa djelatnosti putovanja i turizam BDP-u svjetskog gospodarstva do 2,1 trilijuna USD u 2020. godini. Shodno alarmantnosti situacije, WTTC ulaže napore u spašavanju velikih putničkih i turističkih tvrtki kao što su aviokompanije, kruzing, hoteli, tehnološke kompanije, kao i mala i srednja poduzeća, a prema UNWTO-u 80% turističkog sektora čine mala i srednja poduzeća, poput turističkih agencija, turoperatora, restorana i cijelih lanac opskrbe, kako bi spasili zbirno 330 milijuna radnih mjesta ljudi koji se za život uzdaju u sektor putovanja i turizam. Citiram predsjednicu WTTC-a Gloriju Guevaro: 'Bez putovanja i turizma, gospodarstva širom svijeta suočavaju se s egzistencijalnom prijetnjom. Ukoliko se ne poduzmu hitne mjere, velike tvrtke u sektoru putovanja i turizma širom svijeta doživjet će ogroman negativan utjecaj, ali će i 'domino efekt' rezultirati velikim gubicima radnih mjesta u cijelom lancu opskrbe, što će pogoditi i samozapošljavanje'. 

Ukoliko se ne poduzmu hitne mjere u narednih nekoliko dana, sektor putovanja i turizma suočava se s ekonomskim padom, poslije kojeg slijedi borba za oporavak, a milijuni ljudi čiji financijski izvori ovise o njemu utonuti će u dug.

WTTC je predložio tri ključne mjere uoči očekivanog pada sektora putovanja i turizam. Prvo, osiguranje financijske pomoći s ciljem zaštite prihoda milijuna radnika u sektoru. Drugo, vlade moraju davati zajmove bez kamata tvrtkama za putovanja i turizam, kao i milijunima malih i srednjih poduzeća kako bi spriječili da propadnu. Treće, svi državni porezi, pristojbe i financijski zahtjevi u putničkom sektoru trebaju se odmah obustaviti za najkraće period od narednih 12 mjeseci.

Prema Svjetskom ekonomskom forumu nakon završetka pandemije, oporavak industrije može potrajati i do 10 mjeseci. Međunarodne organizacije ističu potrebu aktiviranja zajedničkih napora u pokretanju turističke industrije. Apel je usmjeren svima koji su u mogućnosti djelovanja da pomognu nemoćnim i da podrže i održe provedbenim politikama sektor koji je pokretačka snaga globalne ekonomije. Zbog svoje gospodarske prirode i dubokog društvenog otiska, turizam kao sektor je kontinuirano dokazao svoju otpornost i sposobnost ne samo da se oporavi kao sektor, već i da vodi širi ekonomski i društveni oporavak, što ovisi o adekvatnoj političkoj podršci i priznanju. Svjetska turistička organizacija (UNWTO) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pozivaju na odgovornost i pojačanu koordinaciju svih sudionika kako bi se osiguralo da se zdravstvene mjere provode na način koji minimalizira nepotrebno miješanje u međunarodna putovanja. Nadalje, odgovor na turizam mora biti odmjeren i dosljedan, proporcionalan prijetnji javnom zdravlju i temeljen na lokalnoj procjeni rizika. Očekuje se odgovorno putovanje, promicanje solidarnosti te podržavanje oporavka. Mjere Europske unije usmjerene su ka jačanju potražnje za turizmom. Europska komisija u suradnji s Europskom udrugom putničkih agencija i turoperatora (ECTAA) potiče potražnju da se umjesto otkazivanja putovanja i zahtjeva za refundacijom odluči za vaučere i razmotre putovanje kasnije. Nastojanje je produžiti turističku sezonu u najvećoj mogućoj mjeri i pokrenuti poseban program za jačanje domaćeg turizma. 

Visoka sezonalnost nam je sada olakotna okolnost

Ne pretjerujemo ako konstatiramo da je situacija dramatična. No, svedemo li priču na granice Republike Hrvatske stanje je dodatno zabrinjavajuće. Zemlja koja je, više sretnim spletom okolnosti nego destinacijskim upravljanjem, jačala svoju poziciju na turističkoj karti, nadmašujući granice svojih tradicionalnih emitivnih tržišta, te postala globalno poželjno turističko odredište za brojne turiste. Tako smo s ponosom brojali turiste i noćenja te bilježili rekordne rezultate. Iz godine u godinu rasla je ponuda, poduzetništvo i samozapošljavanje je cvjetalo. Uživali smo u plodovima položajne rente, oslanjajući se ne turizam kao primarnu gospodarsku djelatnost. Generalizirat ću da kao nacija nismo vješti s upravljanjem osobnim financijama, štednja nije učestala pojava u praksi, tako bi izostanak planiranih primanja jedne turističke sezone mnoga kućanstva stavio pred izazov 'preživljavanja'. No, ni manje kritično stanje ne bi bilo u državnoj blagajni. Nemojmo se zavaravati da je turizam samo ono što na prvu povezujemo s turizmom. Djelatnosti čije je poslovanje izravno ili neizravno vezano uz uspješnu turističku sezonu su mnogobrojne. Zato bi posrnula turistička sezona upalila alarme uzbune u gotovo čitavoj zemlji. Sudeći po trenutno stanju globalnih zbivanja taj scenarij je gotovo neizbježan. Tko bi rekao da će izrazito visoka sezonalnost poslovanja, najveća u Europskoj uniji, biti jednog dana olakotna okolnost. Tako se trenutno tješimo da restrikcije putovanja, zatvaranje ugostiteljskih sadržaja i ostale mjere nisu od presudne štete. Uzimajući kao mjerodavnu 2019. godinu u kojoj smo u prvom polugodištu ostvarili 'tek' 25% ukupnih turističkih noćenja, a ukoliko bi se situacija smirila do kraja svibnja, kumulativni gubitak bio bi 'svega' 10%. Sukladno tome, može se steći dojam da su mnogi još u zimskoj snu, čekajući svibanj za pripremu turističke sezone, zanemarujući događanja koja nas okružuju. 

Prerano je za procjenu preciznih učinaka krize izazvane koronavirusom na zdravlje turističke industrije. Razmjeri širenja i duljina trajanja pandemije presudni su faktori oporavka i ishod turističkog sektora za 2020. godinu. Dodatna nepovoljna okolnost opravku su potencijalne restriktivne mjere i ograničenja putovanja kao mjere prevencije ponove erupcije pandemije. Što se virus brže zaustavi, brži će i snažniji biti oporavak gospodarstva. Oporavak potražnje za putovanjima u ovoj godini ovisit će o utjecaju globalne recesije na radna mjesta i osjećaj osobne i financijske sigurnosti. Očekivano je da koronavirusa neće promijeniti trend rasta potrošnje i želje ljudi za boljim životom, što znači da pandemija neće utjecati na potrebe potražnje za turističkim putovanjima. No, činjenica je da stanje nakon pandemije neće biti isto prethodnom stanju. Također je za očekivati da će se utjecaj krize reflektirati na buduću percepciju o djelatnosti, posebice buduće investicije u turizam bit će percipirane kao neizvjesne te očekivane su promjene investicijske klime. Za Hrvatsku je s tog aspekta dodatno poželjan što brži oporavak i povratka u svakodnevicu, obzirom da se trenutno nalazimo na uzlaznoj putanji, nošeni utjecajima okoline koje su nama pogodovale protekle godine. Posebnu pozornost treba usmjeriti na stanje u ključnim emitivnim tržištima Republike Hrvatske. Oporavak turističkog sektora može se razlikovati među regijama, obzirom između profila turista. Naime, izglednije je da će Istra i Kvarner, kao dominantne auto destinacije tradicionalnih susjednih emitivnih tržišta, brže pokrenuti turističke aktivnosti nego dislocirane destinacije kao Split i Dubrovnik, koje se sve više profiliraju kao avio destinacije s, za hrvatske okvire, neuobičajenim profilom emitivnih tržišta (Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Španjolska, Francuska, Kina). Otegotna okolnost oporavku je činjenica da turistička poduzeća u konkurentskom okruženju nisu kreditno opterećena u odnosu na hrvatska, što je komparativna prednost u budućemu pozicioniranju na turističkom tržištu, posebice glede cjenovne politike. Nadalje, Hrvatska ima neuobičajeno mali udio domaćeg turizma u ukupnim turističkim aktivnostima, a upravo poticanje domicilnih putovanja bit će jedan od pokretača oporavka turističke industrije.

Aktualan situacija ukazala je na osjetljivost industrije turizma na podražaje okoline. Došla su do potpunog izražaja obilježja turističke potražnje dinamičnost i elastičnost. Trebamo se osvijestiti i shvatiti da je borba za opstanak već počela, vrijeme je za akcije. Izjave u medijima referentnih osoba iz struke u stilu 'ukoliko se gosti pojave' zabrinjavaju, čak zgražavaju i ostavljaju bez teksta. Mi smo kreatori naše sudbine u danim okolnostima. Potrebno je adekvatnim mjerama osigurati opstanak sektora za vrijeme trajanja pandemije i pripremiti se za dane nakon pandemije. Neophodno je, analizirajući ponašanje potražnje i ključnih konkurenata, razviti strategiju i akcijske planove budućeg pozicioniranja hrvatske kao turističke destinacije na međunarodnom turističkom tržištu. Naglašavam da je turizam moćan instrument gospodarskog rasta, ukoliko se njime adekvatno upravlja.