ANALIZA Split, Zadar, Šibenik i Dubrovnik među top 10 hrvatskih gradova po povlačenju sredstava iz EU

Mali  i srednji gradovi imali su najveći udjel povučenih EU sredstava po stanovniku u periodu od 2017. do 2019. godine, a predvode Vrlika, Lipik, Otok, Komiža, Pleternica, Beli Manastir, Virovitica, Prelog, Garešnica i Klanjec. Veliki i srednji gradovi imali su najveći udjel povučenih sredstava, a predvodnici su Rijeka, Osijek Virovitica, Petrinja, Zadar, Pleternica, Split, Koprivnica , Dubrovnik i Šibenik, objavio je portal gradonačelnik.hr. 

S povučenih 2,13 posto EU novca Split je među vodećim gradovima. Osim najizdašnijeg projekta vodno-komunalne infrastrukture izdvaja se i projekt Marjan 2020 – Brdo prošlosti, oaza budućnosti, pa Palača života – grad mijena / Palace of Life – City of Changes – obnova i valorizacija, prezentacija i unaprjeđenje upravljanja UNESCO-ovim lokalitetom SGJ s Dioklecijanovom palačom, zatim projekt 'Četiri Palme' – rekonstrukcija brownfield lokacije s ciljem izgradnje funkcionalnog objekta stambene namjene za mlade iznad 21 godine bez adekvatne roditeljske skrbi te roditelje/skrbnike djece bez prebivališta na području Splita, a čija se djeca nalaze na liječenju ili rehabilitaciji u KBC Split. Nabava autobusa za Promet d.o.o. Split (ukupno 52 autobusa), implementacija sustava e-ticketing u Promet d.o.o. Split putem ITU mehanizma, projekt  Zaželi sretniju starost 2, URBANA MOBILNOST – Razvoj sustava javnih bicikala,  Sanacija odlagališta komunalnog otpada Karepovac faza II,  Razvoj zone Dračevac- Tehnološki park Dračevac koji je u procesu ugovaranja kao i  Izgradnja i opremanje centralnog objekta Tehnološkog parka Split .

Grad Vrlika povukao je u razdoblju od 2017. do 2019. godine čak 6000 kuna po stanovniku. Od nekih projekata u Gradu izdvajaju 100 postotno osigurano financiranje iz EU fondova u vrijednosti 56,2 tisuće kuna, za izradu Strateškog razvojnog programa Grada za razdoblje od 2018.- 2022. Kroz program WiFi4EU Gradu je dodijeljeno 15.000 eura za postavljanje bežične opreme na javne površine kako bi se pokrila uža jezgra grada besplatnim internetom. 

Grad provodi i program zapošljavanja žena kroz 3,8 milijuna kuna vrijedan projekt Zaželi, a kroz koji su zaposlene 23 žene, pripadnice ranjivih skupina u periodu od 24 mjeseca koje su brinule o krajnjim korisnicima. Grad Vrlika izgradio je Poslovni inkubator u Radnoj zoni Kosore vrijedan 25 milijuna kuna, od čega je sufinanciranje EU bilo 19,4 milijuna kuna. Infrastruktura Poslovnog inkubatora obuhvatila je izgradnju i opremanje 12 funkcionalno-prostornih jedinica ( 6 ureda i 6 radionica), čime se stvorilo povoljno okruženje za osnivanje i razvoj poduzeća na području grada Vrlike i velikog dijela zaobalja Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije te poduzetnika iz susjedne BiH.

Zadar je povukao 2,36 posto sredstava iz EU u trogodišnjem razdoblju. Trenutno provode EU projekte vrijednosti veće od 250 milijuna kuna, od kojih i nekolicinu kapitalnih strateških projekata usmjerenih na održivi urbani razvoj, zaštitu i očuvanje okoliša s naglaskom na održivo upravljanje vodnim resursima, razvoj i implementaciju pametnih prometnih rješenja upotrebom novih tehnologija, revitalizaciju kulturne baštine i razvoj poslovne infrastrukture.

Neki su važnijih koje je izdvojio pomoćnik pročelnika Ante Čurković su i Implementacija pametnih prometnih rješenja upotrebom novih tehnologija te IKT Zadar Urban Mobility 4.0 (ZUM 4.0) vrijedan 14,8 milijuna kuna, a koji uključuje implementaciju sustava elektroničke naplate u javnom prijevozu, sustava pametnog parkiranja, kao i sustava informiranja u prometu i javnom prijevozu putem centralnog informacijskog sustava te mobilne aplikacije u realnom vremenu. Zatim, Razvoj i implementacija inteligentnog prometnog sustava i rekonstrukcija prometnice s prioritizacijom vozila javnog prijevoza i biciklističkom stazom u gradu Zadru vrijednosti 35 milijuna kuna. Projekt NETWAP, vrijedan 11,1 milijun kuna usmjeren je na podizanje svijesti o potrebi zaštite i očuvanja morskog okoliša  te suočavanje s potencijalnim štetama pomorskog okoliša na odabranim lokacijama. U sklopu projekta postavljen je i SeaBIN – specijalizirani uređaj koji filtrira morsku vodu skupljajući plastiku, mikroplastiku, deterdžente, ulja i ostale materijale s površine. 

Rekonstrukcija Centra za mlade i izrada novog urbanističkog rješenja prostora bivše vojarne vrijedan je  39,8 milijuna kuna. Izgradnja infrastrukturne poduzetničke zone Crno – faza I vrijedan je, pak, 35,3 milijuna kuna i jedan je od najznačajnijih gospodarskih strateških projekata Grada.  2Code projekt je vrijednosti 929 tisuća kuna i, kao i prethodnik Code,  usmjeren je na poboljšanje poslovnog okruženja na području grada Zadra. Prvi od njih bio je infrastrukturni projekt 'Coworking Zadar – suradnjom do inovacija' čija se programska soft komponenta nastavila dalje razvijati kroz projekt 'Cowork.Net'. Projekt će rezultirati uspostavom IT klastera u Nikšiću i Tuzli, razvojem strategija za uspostavljene klastere, jačanjem IT mreže u Zadru, unaprijeđenim kapacitetima IT klastera u Mostaru, stvaranjem preduvjeta za prekograničnu suradnju IT klastera, razvojem programa mreže Code HUB-ova, razvojem usluga Code HUB-ova za digitalne nomade, razvojem platforme za prekograničnu mentorsku mrežu, organizacijom promotivnih poduzetničkih događaja, unaprjeđenjem postojećih coworking prostora i uspostavom inovativnih laboratorija u četiri uključena grada.

Dubrovnik je u tri godini povukao 1,94 posto sredstava u odnosu na ukupno povučena sredstva. Neki od projekata koji su izdvojili jesu velikim dijelom oni vezani za promet. Primjerice, projekt CHESTNUT kroz koji se je poticala integracija i veći udio u korištenju održivijih prometnih sredstava poput bicikli, e-vozila i javnog prijevoza. Projekt Solez bio je vezan za nova znanja i pristupe na polju održivog planiranja prometa te osmišljavanju novih rješenja temeljena na ICT pristupu. Projekt Alter Eco bavi se problematikom pretjerane uporabe kulturnih i prirodnih resursa koji su dodatno opterećeni i neadekvatnom pratećom infrastrukturom. Stoga je bio zamišljen da e putem ICT tehnologije kroz pilot projekt mjeri opterećenje glavnih žarišnih točaka na području Grada, a potom prikupljaju podaci potrebni kako bi se te točke rasteretile i dobio uvid u preferencije kretanja posjetitelja. 

Pilot projekt je u skladu sa SMART CITY strategijom i vrijednost mu je 17,2 milijuna kuna. Kroz projekt Herit Data cilj je bio razvoj i instalacija softwarea za praćenje i analizu cestovnog prometa u Gradu. Nadalje, kroz projekt Eco Nautinet cilj je bio poboljšati međunarodnu konkurentnost i inovativnost malih i srednjih poduzeća u nautičkom sektoru. Niz je i projekata financiranih iz ESF-a s ciljem većeg zapošljavanja najranjivijih skupina na tržištu rada. Projekt Lazareti odnosio se je na obnovu triju lađa spomeničkog kompleksa Lazareti te opremanje preostalih sedam već obnovljenih lađa nabavkom opreme potrebne za izvođenje kulturno-turističkih programa. 

Od novijih projekata tu je projekt 'Grad ZA djecu-poboljšanje usluga i uvjeta za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na području grada Dubrovnika' vrijednosti 14 milijuna kuna, energetske obnove dviju škola i dva vrtića, pa projekt 'ReDu – provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom Grada Dubrovnika', projekt City Charger Cargo Bike koji se odnosi na uporabu tricikala, zatim nastavak projekta pomoćnici u nastavi, pa rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, pa razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Dubrovnika, projekt LIBERTAS – nabava autobusa za pružanje usluge javnog gradskog prijevoza vrijednosti 22,8 milijuna kuna itd.

Šibenik je povukao 1,68 posto EU novca u trogodišnjem razdoblju u odnosu na ukupno povučena sredstva od gradova.

- Naš uspjeh u ostvarivanju europskog novca nije slučajan, rezultat je to predanog i ciljanog rada, prije svega, kvalitetnog i strateški promišljenog razvoja grada koji se ne oslanja samo na postojeću ponudu i prirodne resurse. Snažan uzlet temeljimo na valorizaciji kulturne i povijesne baštine čime se postiže kvaliteta života lokalnog stanovništva, ali i stvaraju nova radna mjesta. Trudimo se uvijek voditi idejom da sve što radimo mora biti dobro za krajnjeg korisnika, a to su građani - komentar je gradonačelnika Željka Burića.

Neki od većih EU projekata u Gradu su Centar za gospodarenje otpadom Bikarac vrijednosti 196,2 milijuna kuna, od čega se 128,5 milijuna kuna EU sredstva. Nadalje, Aglomeracija Šibenik koji je jedan je od najvažnijih infrastrukturnih projekata grada ukupne vrijednosti 397 milijuna kuna, od čega je 272 milijuna bespovratnog europskog novca. Projekt Revitalizacija tvrđave sv. Ivana je u samoj  završnici. Centar za nove tehnologije i poduzetništvo 'Trokut' projekt je usmjeren na inovativne poduzetničko-poslovne infrastrukture za pružanje novih i kvalitetnijih usluga u svrhu poticanja, rasta i razvoja malih i srednjih poduzeća te stvaranja novih radnih mjesta. Grad je za projekt 'Hrvatski centar koralja Zlarin' uspješno  ostvario 13,3 milijuna kuna bespovratnih europskih sredstava. 

Kroz projekt Povećanje integrirane mobilnosti na području Grada Šibenika – povećanje broja putnika u javnom prijevozu obuhvaćena je izrada studijske dokumentacije za organizaciju i integraciju javnog prijevoza na području grada Šibenika te razvoj aplikacije zbog unaprjeđenja informiranosti korisnika i olakšavanja korištenja različitih usluga iz sektora prometa. Projektom je predviđena i nabava 11 niskopodnih autobusa, izgrađen je i opremljen logistički centar Poljana (podzemna garaža na tri etaže), uređen glavni gradski trg s urbanom opremom te uređene obodne prometnice. Studentski dom Palacin ukupne je vrijednosti 84 milijuna kuna, a europska sredstva iznose 79,6 milijuna kuna. Realizacija projekta osigurat će kvalitetan i moderan studentski smještaj s ukupno 332 ležaja, restoran te prostore za učenje i dodatne studentske aktivnosti.