APEL VLADI: 'Hitno donesite uredbu prije tragedije na Drveniku Malom'

Fotogalerija (21)

Iz godine u godinu stanovnici i vikendaši trogirskog otoka Drvenika Malog ili Ploče kako ga zove domicilno stanovništvo sve više strahuju da će ostati odsječeni od kopna. Posebno u ovo doba godine kada su česta nevremena te pušu olujni vjetrovi. Stanje je kažu naši sugovornici toliko alarmantno da se mora hitno riješiti prije nego se dogodi katastrofa.

Razlog tome je tamošnje pristanište koje je u izuzetno lošem stanju godinama i prijeti mu opasnost od urušavanja. Kako doznajemo, kosi betonski dio rampe toliko se odvojio da je stvorio veliki procjep, pa kada pušu bura ili levant odbijaju trajekt od pristaništa što otežava mogućnost sigurnog pristajanja. I ostali dio pristaništa (mula) također ne pruža niti minimalne sigurnosne uvjete za pristajanje trajekta te iskrcaj i ukrcaj putnika i vozila, kažu naši sugovornici.

Podsjetimo, problemi s pristaništem u luci Borak na spomenutom otoku postali su vidljivi netom što je ono otvoreno 2004. godine. Nositelj te investicije bilo je ondašnje Ministarstvo razvoja. Projekt je predviđao dvije faze uređenja tvrdi naš izvor, međutim, prva faza je ostala konačna. Da se išlo stotinjak metara desno situacija bi bila najvjerojatnije drugačija.

Ovako je pristanište ostalo izbačeno vani na udaru vjetrova, pa su goleme vremenske nepogode tijekom protekla dva desetljeća učinile svoje, veli.

Na otoku je oko 170 stanovnika koji svakodnevno gledaju u nebo i mole Boga da se ne dogodi zlo. Da se radi o velikom i ozbiljnom problemu koji zadaje glavobolju i gradonačelniku Anti Biliću, iako briga oko pristaništa i njegove sanacije nije u nadležnosti Grada Trogira, potvrdio nam je u izjavi.

Pristaništem upravlja Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije.

- Pristanište na Drveniku Malom već je dugo u lošem stanju, a sada je sa zubom vremena ono pogoršano do te mjere da je pitanje dana kada će se komadi konstrukcije odroniti i potencijalno nekoga ugroziti. Građani nas već dugo mole za sanaciju. Slična je situacija i s obalnim zidom u Arbaniji. To su samo dva primjera gdje smo kao Grad nemoćni, a građani su s razlogom zabrinuti, no ne možemo pristupiti hitnoj sanaciji zato što netko u Zagrebu ne radi svoj posao, rekao je i pojasnio.

- Vlada je u kolovozu 2023.donijela novi Zakon o pomorskom dobru. U roku od godinu dana trebala je donijeti i uredbu tko što može raditi na njemu, s naglaskom na one radove za koje ne treba građevinska dozvola. To su: manje sanacije, uređenje plaža, postavljanje javnih WC-a, a uredbe još nema. I dalje se ne mogu dogovoriti što se smije, a što ne, i to bez suvislog objašnjenja, iako i moji kolege (SDP) iz Sabora redovito postavljaju pitanja o toj temi. Iskustvo nas uči da razlog tome najvjerojatnije mogu biti prvenstveno pritisci i interesi, uz uobičajenu dozu nemara i prebacivanja odgovornosti, na što smo navikli, ustvrdio je i nastavio.

'Plaši činjenica kako jedno jače jugo može dovesti do toga da pristanište u Drveniku Malom ne bude u funkciji te da trajekti neće moći pristati i do pola godine ako se upusti u sanaciju, i to u najboljoj verziji. No, i to je još 'najmanje' zlo koje se može dogoditi, u odnosu na tragediju. Zato bih upozorio kako nam ne treba još jedna tragedija zato što se pokušavaju zaštititi interesi nekih pojedinaca kojima je pomorsko dobro izvor zarade. Zaključio bih kako Vlada ne provodi svoje Zakone, pa ako se dogodi da Drvenik Mali ostane bez trajekta na duže vrijeme ne bi trebalo postavljati pitanja zašto i čuditi se tome. Situacija je već sada poznata', ogorčeno će gradonačelnik Bilić.

Od Ministarstva mora, pomorstva i infrastrukture dobili smo odgovore na pitanja zašto se ne provode doneseni Zakoni i što se namjerava poduzeti gleda spomenutih problema na otoku Drveniku Malom i Arbaniji.

Odgovore donosimo u cijelosti.

'Iako do ovog trenutka nije donesena Uredba Vlade RH kojom se uređuje gradnja građevina i izvođenje zahvata u prostoru koji se prema propisima kojima se uređuje građenje ne smatraju građenjem, a koji su dopušteni na prostoru pomorskog dobra, to ne sprječava tijelo koje upravlja pomorskim dobrom da ishodi dokumentaciju o gradnji potrebnu za sanaciju pomorskog dobra, odnosno lučkog područja.

Sukladno članku 36.Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ('NN' 83/23),za redovno upravljanje i održavanje pomorskog dobra nadležne su jedinice lokalne samouprave, u skladu s Planom upravljanja pomorskim dobrom. Plan mora sadržavati plan gradnje na pomorskom dobru građevina, koje ostaju u općoj upotrebi.

Sukladno članku 115. Zakona za luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja nadležna je županijska lučka uprava, koja je obvezna graditi i održavati lučku podgradnju i nadgradnju. Stoga je za pristanište na Drveniku Malom nadležna Lučka uprava Splitsko-dalmatinske županije,

koja mora planirati i provesti sanaciju te ishoditi potrebnu dokumentaciju sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju.

Za obalni zid u Arbaniji nadležan je Grad Trogir, koji je dužan sanaciju predvidjeti u svom Planu upravljanja pomorskim dobrom te ishoditi potrebnu dokumentaciju, sukladno propisima koji uređuju prostorno uređenje i gradnju', stoji u odgovorima Ministarstva pomorstva.

Budući da je Ministarstvo direktno prozvalo Lučku upravu kako može sanirati postojeće stanje pristaništa na Drveniku Malom zatražili smo komentar od, ravnatelja Domagoja Marojevića.

- LU SDŽ izradila je projektnu dokumentaciju sanacije pristaništa na Drveniku Malom te završila s izradom troškovnika za spomenutu sanaciju. Odmah po stupanju na snagu Uredbe o gradnji na pomorskom dobru, Lučka uprava pristupit će sanaciji luke na Drveniku Malom, kao i sanaciji obalnog zida u Arbaniji', kratko i jasno će Marojević.

I gradonačelnik Ante Bilić i ravnatelj LU SDŽ, Domagoj Marojević slažu se u jednom, a to je da su 'ruke vezane' i Gradu Trogiru i LU SDŽ zbog toga što Vlada još nije donijela Uredbu o gradnji na pomorskom dobru. Hoće li taj problem koji je javno iznesen 'pogurati' taj proces, ostaje vidjeti.

Do tada će Drveničani i dalje gledati u nebo i strepiti uzdišući: 'Ne daj Bože katastrofe!'.