Javna rasprava o izmjenama i dopunama DPU-a sjeveroistočno od križanja Ulice Bruna Bušića i Poljičke ceste na Splitu 3 kojima je predloženo smanjenje gabarita za crkvu i povećanje prostora za tržnicu otvorilo je pitanje trebali li tom gradskom kotaru crkva ili ne. Dok jedni smatraju kako je crkvu potrebno graditi, drugi drže da bi prioritet trebale biti zelene površine, tržnica i dječji vrtić. Arhitekt Ante Svarčić, autor Splita 3, kaže da aktualne rasprave oko toga treba li crkva ili ne nikuda ne vode.
- Svatko tko na bilo koji način razgovara o toj lokaciji koristi priliku da istakne svoju ličnost. Neki koji zagovaraju, neki koji su protiv, ali svi koriste šansu, a takve diskusije zapravo vode u jednosmjernu ulicu - kaže Svarčić i upozorava da se tako neće doći do rješenja.
Kaže da predviđena lokacija nije primjerena za crkvu i da je to njegov savjet, ali i njegovo upozorenje.
- Crkva kao sakralni objekt za okupljanje kršćana, vjernika zaslužuje bolju lokaciju. Crkva ne zaslužuje ovu lokaciju koja je u depresiji visokih objekata i ograničena s jakom prometnicom. Zato mi je čudno da Nadbiskupija i naši stručnjaci koji kontroliraju urbanizam u Gradu Splitu zagovaraju izgradnju crkve. Moje upozorenje i savjet je i Nadbiskupiji da ova lokacija ne odgovara crkvi, crkva ne zaslužuje da je na takvom položaju, ona će unijeti urbanistički i arhitektonski nered ako se izgradi - pojašnjava on i opisuje što bi napravio da je rješenje Urbanističkog instituta Slovenije na tom području predvidjelo sakralni objekt.
- Kao projektant bi s velikom pozornošću i strašću radio objekt crkve. Onda ne bi izgradio najdonju zgradu s 90 stanova, iskoristio bih taj prostor za jedan jedinstven trg kakav zaslužuje objekt crkve i smjestio je na pravo mjesto u tom prostoru. Govorim o trgu jer se on dalje proširuje u trg ispred robne kuće 'Prima 3', a onda bi se taj trg slivao u Ulicu Ruđera Boškovića koja ide od Kampusa sve do trsteničke plaže - kaže Svarčić i napominje da bi u tom slučaju crkva imala smisla.
- Imala bi svoju dimenziju u prostoru, zvonik nikome ne bi smetao, kao ni decibeli o kojima pričaju, bilo bi to mjesto za vjernike. Trg pun raskoša, osvjetljenja, klupa za sjedenje i mjesta za okupljanje. To je potvrda da nisam protiv crkve, rado bi je napravio. Međutim, Urbanistički institut Slovenije sa svojim prvonagrađenim radom je tu predvidio tržnicu za potrebe 50.000 ljudi. Ta tržnica ima fantastičan otklon od glavne prometnice, uklapa se u postojeći visoki objekt, natkrivena je i nalazi se u prizemlju te je kao takva skladan objekt koji je imao svoj početak i prekid jer je počeo Domovinski rat. Čude me DPU-i i izrada projekata koji ne poštuju postojeće stanje, a i moje autorstvo. Sve zamišljeno je započeto i prekinuto je kao nekim carskim rezom i ljudi i stručnjaci koji su radili na toj lokaciji znaju za postojeće stanje, znaju za izgrađenost, znaju za probleme, tako da je s moje strane to poražavajuće i za urbanizam i za arhitekturu Splita - tvrdi Svarčić.
On predlaže da se razmisli o lokaciji i smatra da je jedina mogućnost i interes Splita na tom mjestu izgraditi tržnicu.
- Ako se odluče na to, dobro, radit ćemo tržnicu, ako se odluče na gradnju crkve na lokaciji koja nije adekvatna za sakralni objekt, onda to neka bude odluka. Ja kao projektant mogu dati savjet i preporuku svjestan sam da ne mogu jače sudjelovati - kaže on, a na pitanje bi li neke probleme ovakvog tipa bilo lakše riješiti da se osnuje Zavod za urbanizam odgovara: 'Bilo bi bolje da imamo jedan ured za urbanizam. Pustih godina u ovom gradu figurira glavni urbanist koji nema suradnike i ponaša se kako nalažu političke stranke.'
Siguran je, ističe još jednom, da ova lokacija za crkvu ne odgovara te da bi trebalo pogledati postoji li neka druga lokacija gdje bi se crkva mogla izgraditi, a da zadovoljava potrebe stanovnika Splita 3.
- To će valjda biti briga Nadbiskupije da pronađe adekvatan prostor, jer svjedoci smo da su pronašli već dosta interpoliranih lokacija, tako da ne sumnjam da bi oni pronašli pravu lokaciju - zaključuje Svarčić.