Badnjevice: Jedna od najljepših srednjovjekovnih tvrđava čija je gradnja bila pravi pothvat

Tvrđava Badnjevice smještena je na zapadnoj strani istoimenog kanjona između Prološca i Ričica, zapadno od Imotskog. Radi se o srednjovjekovnoj tvrđavi nastaloj tijekom 14. i 15. stoljeća koja je bila u upotrebi vjerojatno do kraja 17. i početka 18. stoljeća kada prestaje osmanska vlast na ovim prostorima.

Prvi spomen Prološca (pri tom se misli na ovu utvrdu kao sjedište šireg područja), zabilježen je 1444. godine u povelji kojom aragonski kralj Alfons V. hercegu Stipanu Vukčiću Kosači potvrđuje neke već prije stečene posjede. Tvrđavi se pristupa uskom stazom koja od Prološca, desnom stranom kanjona Suvaje vodi do glavnog ulaza. Staza započinje u podnožju prapovijesnog i kasnoantičkog arheološkog lokaliteta na 'Kokića glavici' čiji je vrh danas obilježen velikim bijelim križem.

Sama tvrđava Badnjevice nastala je na više razina između litica kanjona. Prošavši prvi niski bedem, dolazimo do visokog bedema s ulazom na oko 2 metra visine i zazidanim kruništem koje svjedoči o nekoliko građevinskih faza. Iza njega je još viši i čvršći bedem i samo srce tvrđave u kojemu se, između ostalog, nalazi i u živcu uklesana okrugla cisterna za vodu. Tragove zidova i skloništa nalazimo sve do vrha kanjona nad kojim se diže visoka kvadratna kula izgrađena na osamljenoj kamenoj gromadi. Radi se o dvokatnoj kuli s tragovima drvene konstrukcije na vanjskim zidovima drugog kata. S nje se nadziru krševite visoravni s obje strane kanjona kao i dio Imotskog polja. Po skromnom mišljenju autora radi se o jednoj od najljepših srednjovjekovnih tvrđava čija je gradnja bila pravi građevinski pothvat, a istraživanje će biti još i veći.

U nedalekom selu Ričice, nad sjevernom obalom umjetnog, Zelenog jezera, nalaze se ostaci manje srednjovjekovne utvrde iz 15. stoljeća. Ispod utvrde je današnja župna crkve sv. Ivana Krstitelja a pored nje stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici. Stećci su tu premješteni nakon istraživanja lokaliteta koje danas pokriva jezero.

U mjestu Lovreć, na zapadnom kraju Imotske krajine na putu prema Imotskom diže se utvrda Gradina. Prepoznaje se lako po velikom kamenom križu koji se nalazi na vrhu uzvisine sjeverno od mjesnog središta i stare crkve sv. Duha. Gradina je još tijekom prapovijesti bila utvrđeno naselje lokalnog ilirskog plemena. Od te utvrde ostali su široki kameni nasipi. U srednjem vijeku južna padina Gradine dodatno je utvrđena bedemom koji je cijelu okružuje. Na vrhu su ostaci kvadratne kule dok su na dva mjesta na bedemima sačuvani tragovi ulaza na utvrdu.