BLAGA DRŽAVNOG ARHIVA Jeste li znali da su Splićani skladištili dinamit na Marjanu? A kako su tek zvali park-šumu...

Fotogalerija (15)

U prosincu će biti 60 godina da je brdo Mrljan upisano u Registar zaštićenih objekata prirode pri Zavodu za zaštitu prirode. Da, upravo tako - Mrljan. 

U Državnom arhivu smo danas saznali da su Splićani nekad davno Marjan zvali - Mrljan. Možda su to neki već znali, ali je za nas stara inačica imena bila iznenađenje koje se prvi put se spominje u rukopisu Dragutina Hirca iz 1911. godine. 

'More bijaše mirno, pusto, obala dosta prazna, jer je uranio tek onaj, koji je uraniti morao. Dođem do monumentalnog zdenca i zapitam nekog čovjeka kuda se ide na Marjan. 

- Na Mrljan, gospodine, ovuda, ali možete i onuda, ili ovuda gore, onuda dolje...', tako glasi samo dio rukopisa 'Između Krke i Cetine' Dragutina Hirca, prirodoslovca, planinara, botaničara i putopisca koji je djelovao početkom 20. stoljeća.

Državni arhiv u Splitu čuva dosad neobjavljeni rukopis Hirca, a citat koji ste pročitali o spomenu Mrljana je samo par redaka vrijednog putopisa koji je prvi put izložen povodom obilježavanja Međunarodnog dana arhiva. 

Hrvatsko aktivističko društvo ove godine je zadalo temu 'U planine!', a splitski arhiv je izvukao asa iz rukava i objavio nikad viđen rukopis Dragutina Hirca koji je tada radio na velikoj monografiji Hrvatski zemljopis. Kako ga je zapala tema Dalmacije, davne 1905. godine došao je u Split odakle je obilazio područje od Šibenika do Omiša. 

- Mi smo odlučili u ovom prigodom iskazati poštovanje prema tom našem zaslužnom botaničaru, zoologu, prirodoslovcu, učitelju... Nama je bilo jako zanimljivo kad smo počeli čitati ovaj rukopis, pogotovo dio o imenu Mrljan. Toliko zanimljivo tako da smo odlučili pronaći sve arhivske zapise u kojima se spominje Marjan. Najstariji zapis je iz 1494. godine, najmlađi su iz 80-ih godina, a dio toga smo izložili u našoj poprilično maloj izložbenoj sali - ispričala je Bruna Horović Vuković, ravnateljica Državnog arhiva u Splitu. 

Postoje brojni zapisi o splitskoj zelenoj oazi, pa je tako otkrila da imaju detaljno izvješće iz 1944. godine o stanju zoološkog vrta na Marjanu nakon što su nijemci napustili grad. Između ostalog, opisano je stanje kaveza, nastambi, ali postoji i podatak koje su sve životinje pobjegle, uključujući majmuna koji je svoje utočište pronašao u slobodi šume Marjan. 

- Pretpostavljam da malo tko zna da je na samom rtu Marjana jedno vrijeme bilo skladište dinamita. I to je bilo početkom 20. stoljeća kad je gradska uprava izdala točne odredbe na koji način se čuva to skladište da ne bi došlo do nekog nedajbože zapaljenja i nekakve nesreće na Marjanu - ispričala nam je ravnateljica 'genijalnu' ideju starih Splićana koji se nisu sjetili boljeg mjesta za skladištenje dinamita od šume. 

- Arhiv je prepun zanimljivih stvari. Možda onako na prvi pogled i kad čujete državni arhiv u Splitu zvuči nešto strogo i ozbiljno. Jesmo ozbiljna institucija, ali mislim da svatko može pronaći nešto što bi ga moglo zaintrigirati, a veže se za povijest Splita i područje Splitsko-dalmatinske županije -  kazala je Bruna Horović Vuković 

Cilj ovogodišnjeg Međunarodnog tjedna arhiva na temu 'U planine!' bio je zaintrigirati i obogatiti znanje posjetitelja o povijesti i značaju planina u našem okruženju.

Osim arhivskih zapisa koji čuvaju uspomenu na Marjan, kao i objave putopisa Dragutina Hirca, posjetitelji su mogli sudjelovati u predavanju hrvatskog alpinista, Stipe Božića koji je predstavio svoju šestu knjigu 'Penjačevi zapisi'. Uz multimedijalno predavanje, govorio je o svom odnosu prema planinama, i to baš na 45. godišnjicu svojeg osvajanja krova svijeta.