Danas je u hotelu Park održana konferencija 'Gospodarski razvoj, izgradnja i unaprjeđenja morskih luka na Jadranu' na kojoj su sudjelovali predstavnici lokalnih lučkih uprava. Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije, istaknuo je najveće projekte u ovoj godini, a kao najznačajniji izdvojio je završetak luke u Sućurju na Hvaru vrijedne 38 milijuna kuna.
- Financijski nije najveći, ali je najznačajniji projekt zato što je omogućio na liniji između Sućuraj i općine Gradac prometovanje trajekta koji može prihvatiti 70 vozila. To je najfrekventnija linija u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Završili smo radove u luci u Kaštel Starom u vrijednosti od 51 milijun kuna, za 164 komunalna veza, a riječ je o preko 300 metara operativne obale. Isključivo je napravljena za dominicano stanovništvo, a očekujemo dobivanje uporabne dozvole kroz nekoliko dana i potom ćemo potpisati ugovore sa svim onima koji su ispunili uvjete. Rekonstruirali smo i nadogradili 400 metara obale u Marini, vrijednost projekta je 18 milijuna kuna, od čega je lučka uprava financirala 15 milijuna kuna, a ministarstvo 3 milijuna kuna. Značajan projekt koji smo napravili je sanacija i rekonstrukcija luke u Zenti, kojismo dobili na privremeno upravljanje, u koju smo uložili 27 milijuna kuna - navodi Maroević.
Otkriva potom buduća ulaganja u morske luke u županiji.
- U ovom trenutku imamo ugovorene radove u Omišu, a vrijednost radova je gotovo 100 milijuna kuna, od toga se 51 milijun kuna financira iz europskih fondova. Također, imamo ugovorene radove rekonstrukcije luke u Visu vrijedne 10 milijuna kuna, a u tijeku su radovi i u Milini na otoku Braču na nadogradnji 330 metara operativne obale vrijedne 15 milijuna kuna. Do kraja godine planiramo raspisati natječaj za odabir izvođača za luku Bol za 150 novih vezova, a vrijednost radova je gotovo 90 milijuna kuna. U Krilu Jesenice imamo lokacijsku dozvolu i očekujemo dobivanje građevinske dozvole kroz koji mjesec, a vrijednost tih radova je 70 milijuna kuna. To su dva najveća projekta, a uz to ćemo početkom iduće godine raspisati natječaj za odabir izvođača u Stomorskoj na novom katamaranskom pristaništu u vrijednosti 25 milijuna kuna i u luci Jelsa gdje radimo četvrtu fazu nadogradnje luke vrijedne 15 milijuna kuna - ističe.
Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban tom prigodom kazao je kako je pred njima novi operativni program i nova ulaganja u lučku infrastrukturu. Istaknuo je kako ga najviše veseli što su mještani otoka dobili bolju povezanost s kopnom.
- U lučku infrastrukturu se nije uložilo od Franje Josipa kao u posljednje četiri godine. Osjećam se sretno i zadovoljno jer je moj protekli mandat obilježila renesansa luka u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Za tu renesansu su potrebna tri stupa. Prvi je financiranje, a to nam je omogućio ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Zahvaljujem se i Vladi Andreja Plenkovića, ministru Olegu Butkoviću te državnom tajniku Josipu Bilaveru jer su imali osjet da stanovnicima naših otoka luka znači ono što je nama na kopnu cesta, njima je to prozor u svijeta. Drugi stup su lučke uprave koje su prihvatile i realizirale programe na terenu. Treći stup je koordinacija s lokalnim zajednicama, imali smo izvrsnu suradnju neovisno o političkim opredjeljenjima. Uloga županije je bila koordinacija između svih aktera, a to je rezultiralo uspješno realiziranim projektima - iznio je.
Vice Mihanović, ravnatelj Lučke uprave Split, istaknuo je realizirane projekte i one koje planiraju.
- Nakon što smo uložili u ribarsku luku Brižine, koja je financirana kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo, ove godine smo uspješno završili Istočnu obalu iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija. Zahvaljujući našim resornim ministarstvima, Vladi RH i europskim fondovima realizirali smo iznimno važne projekte. Možemo najaviti kako ide dogradnja i rekonstrukcija Vranjičko-solinskog bazena, takozvanih Stinica. To je projekt koji je proglašen od strateškog interesa za Hrvatsku, u rangu je Pelješkog mosta, a njega ćemo financirati iz novog razdoblja Operativnog programa konkurentnost i kohezija. U tijeku je ishođenje dozvola i svih potrebnih dokumenata, a nadamo se da ćemo u idućoj godini uspješno aplicirati na europska sredstva. Krajem iduće godine planiramo krenuti s izgradnjom, a projekt je značajan jer će doprinijeti rasterećuju centra grada po pitanja vozila. U rekordnoj 2019. godini imali smo 830 tisuća vozila koja su išla kroz gradsku luku, a ove godine ćemo prijeći 900 tisuća vozila. Od toga je nekih 210 tisuća kamiona - otkrio je Mihanović.
Josip Bilaver, državni tajnik za more i EU fondove, kazao je da se otvorio veliki val investicija ponajprije zahvaljujući dostupnosti europskih fondova.
- Ugovorili smo preko 25 velikih infrastrukturnih projekata iz europskih sredstva, ali treba napomenuti da je tu cijeli niz projekata koji se financiraju iz nacionalne omotnice. Primjerice 2016. godine Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izdvajalo je oko 25 milijuna kuna, a u ovoj godini taj iznos je prešao 110 milijuna kuna za lučku i infrastrukturu uz more. Ponosni smo na to, a važno je napomenuti da je u novom programskom razdoblju predviđen niz ulaganja. Nastavljamo tim tempom i dalje - poručio je Bilaver.
Mišljenja je kako su dobri rezultati u turizmu djelomično uzrokovani ulaganjima u kvalitetnu prometnu povezanost.
- Danas razgovaramo o lučkim ulaganjima, a velika ulaganja imali smo u cestovnu infrastrukturu, kao i cijeli niz ulaganja u zračnu infrastrukturu. Imamo potpuno novu Zračnu luku u Zagrebu, kao i obnovljene zračne luke u Splitu, Dubrovniku i Zadru u koje je proteklih godina investirano milijarde kuna - zaključio je.