INTERVJU Krešimir Budiša: U Gradu nemamo niti jedan projekt koji je spreman za financiranje

Krešimir Budiša 29-godišnji je savjetnik splitskog gradonačelnika Andre Krstulovića Opare za razvoj grada i EU fondove. Donedavni je direktor 'UHY savjetovanja', konzultantske tvrtke za EU fondove i poslovno savjetovanje, trenutačni direktor Tehnološkog parka Sveučilišta u Splitu, a radio je na brojnim projektima koji su uspješno financirani iz EU fondova. U Gradsko vijeće ušao je na listi HDZ-a, ali nije dugo obavljao tu funkciju jer ga je gradonačelnik imenovao za savjetnika. Na sebe, kaže, više voli gledati kao na stručnjaka, nego kao na političara, ali naglašava da su neke odluke, na žalost, još uvijek političke, a ne čisto razvojne, tako da neke projekte nije moguće progurati bez politike. 

- EU fondovi imaju jako puno dodirnih točaka s Gradom jer smo u dosta slučajeva radili velike, kompleksne infrastrukturne projekte, a oni su najčešće zapinjali zbog nepoznavanja postupka aplikacije od strane lokalne politike, pa i neznanja, nesposobnosti i aljkavosti. Većinom se vidjelo da je jedina prepreka razvoju, sada kada smo ušli u EU, loša politika i nesposobnost. Nisam se do sada aktivno uključivao jer nisam vidio trenutak da bi netko htio nešto ozbiljno promijeniti osim floskula, demagogije ili halabuke. Nije nitko sustavno pristupio promjenama, čak ni neke opozicijske stranke koje ne idu dalje od toga da treba napraviti Strategiju razvoja. To je jedan dokument, ali što nakon toga, zar nije bitnije i višestruko teže tu Strategiju provesti? Više puta sam razgovarao s gradonačelnikom i odlučio sam mu pomoći.

Kakvi su prvi dojmovi?

- Prvi dojmovi su odlični jer me se jako uvažava kao savjetnika i većina stvari na kojima sam inzistirao, a to će se vidjeti i u ovom sada proračunu, su uključene, poput dokumentacije za ključne razvojne projekte u Gradu i sve što se može financirati kroz program Urbane aglomeracije. Ali dojmovi o stanju Grada su nažalost da je Grad i njegova administracija u krizi kao i njegov proračun s 500 milijuna kuna nenaplaćenih potraživanja i 500 milijuna kuna sudskih sporova. Dakle, puno rada slijedi u čišćenju nagomilanog nereda i nerada, ali paralelno s tim i želje da se razvija i raste.

Što se sve može financirati iz EU fondova i zbog čega često dolazi do problema u realizaciji?

- Problemi su najčešće u neznanju. Možete financirati praktički sve što vam padne napamet. Sve infrastrukturne stvari i sve socijalne, obrazovne i brojne druge. Lakše je izdvojiti ono što se za sada ne može. Dakle, ne mogu se financirati gradske prometnice, moglo se financirati neke glavne prometne pravce da je Grad to na vrijeme prepoznao. Nije moguće financirati ni gradnju škola i fakulteta, ali zapravo nema toga što se ne može, ako je država to na vrijeme prepoznala. Dakle, nije EU nego državni operativni programi koji su to definirali. Imamo dva operativna programa i u njima je upisano sve što se može financirati iz programskog razdoblja do 2023. Sve je napisano, postoji plan raspisa natječaja za svaku godinu, sve se zna, sve je dostupno, vidljivo i jasno samo što na tome sustavno i nekoliko godina unaprijed nitko ne radi. Primjer su reciklažna dvorišta. Grad je odredio sedam lokacija od kojih ni jedna nije imovinsko-pravno riješena, te su lokacije u GUP-u, natječaj stoji, a ni jedno reciklažno dvorište se ne može prijaviti. Takvih primjera ima koliko hoćete… Barem u Splitu. Pogledajte druge gradove, puno manje od Splita koji su napravili dramatičan iskorak.

U kojoj smo fazi s projektom sanacije Karepovca?

- Početak ide već u ovom budžetu u kojem je osigurano 14 milijuna kuna. Očekujemo i dolazak resornog ministra, a važno je da se nadamo da ćemo u odnosu na prethodnu priču s Fondom uspjeti ostvariti to da Grad Split ne financira ništa! U prethodnoj opciji Grad je trebao izdvojiti gotovo 70 milijuna kuna, a s ovim budžetom tko zna kada bi to isfinancirali - ako govorimo o prirezu, trebalo bi nam 3 i pol godine samo za taj jedan projekt…

Što kažete na najavljeno povećanje prireza s 10 na 15 posto? 

- Ljudi baš ne razumiju zbog čega povećanje prireza. Pa, tko je normalan sretan zbog povećanja prireza? Ja sam prvi protiv toga. Međutim, nastala je halabuka, svi su se dignuli na zadnje noge, ali imamo jasnu matematiku koja kaže da je Split izgubio stanovništvo, ali ponajviše mlado stanovništvo. Mladi su svi otišli u Solin i Kaštela, a oni su ti koji stvaraju dohodak. Moramo zadržati mlade u gradu, neke od njih možda i vratiti i potaknuti ih da imaju više djece. Imamo kompletan Program demografske obnove grada i ovaj proračun, koji je za samo tri mjeseca i većinom je izvršen, pokazuje da smo neke stvari uspjeli dramatično pokrenuti. U Splitu se godišnje rodi oko 1500 djece, umire oko 1900 ljudi, a jedan dio iseljava. Grad je u opasnosti da padne na 150.000 stanovnika. Jasno je da moramo napraviti dramatičan preokret i naznake se vide upravo u ovom iznosu od 55.000 kuna, najviše u Hrvatskoj za treće i svako sljedeće dijete, besplatnim udžbenicima, novim školama, a u sljedećem razdoblju i novim vrtićima i POS-ovima, odnosno agresivnoj prodemografskoj politici. Kako ovaj prirez čak i penalizira jedino ljude s visokim primanjima, ili višim bez djece, jasno je da će grad naći sto i jedan način da obitelji imaju što više djece. Ali, naravno, paralelno s tim stvoriti nova brojna radna mjesta kroz razvojne projekte i novi razvojni GUP.

Kakva Vas je situacija dočekala u Gradu? Koliko je projekata spremno ili je u završnoj fazi za prijavu na EU fondove?

- Nemamo niti jedan projekt. Doslovno niti jedan s izdanom građevinskom dozvolom, i da čeka financiranje.

Ni za Urbanu aglomeraciju?

- Ni za to. Ako se Grad ne trgne, novac za Aglomeraciju će dobiti neki drugi gradovi. Istina, nisu svi spremni, ali neki su spremniji.

Što bi Split trebao napraviti da bi ipak uspio uzeti novac?

- Upravo ovo što smo napravili. Budžetirati novac za dokumentaciju i financirati je da se možemo prijaviti na natječaj ove i sljedećih godina.

Koji su konkretni projekti u planu?

- Projekti poduzetničke infrastrukture, kulturne baštine, sanacije bivših vojnih i industrijskih područja, toplana Blatine, socijalni programi i tomu slično. Od velikih projekata, Promet bi vjerojatno selio na Dračevac. Tamo bi se oformila zona e-mobilnosti, odnosno zona u području novih tehnologija, IT-a i e-mobilnosti što znači možda i razvoj električnih autobusa, auta, dronova, letjelica, ronilica... Riječ je o naprednoj pogonskoj elektronici i to je u postupku razvijanja s nekim partnerskim firmama. To je ono na čemu sada radim i za prvi dio imamo novac. Sredstva su osigurana i za kulturnu baštinu tako da ide i projekt Dioklecijanove palače i Podruma. Pokušat ćemo riješiti ono famozno pitanje vlasništva Podruma i to kroz iduću godinu, godinu i pol dana moramo privesti kraju. Ide i tvrđava Gripe, imamo i situaciju na Žnjanu koju moramo rješavati, projekt Marjan je već prijavljen... Osim toga, kroz Aglomeraciju će ići i dokumentacija za kolodvor na Kopilici i most Sv. Duje koji je planiran, a to bi sve trebalo izvući kroz četiri godine. Međutim, mi nemamo četiri godine za čekanje. Moramo biti svjesni da se to mora učiniti sada, sada ima novca za to, sada se mora pripremiti dokumentacija.

Što je s projektom FENIKS koji se bavi pošumljavanjem opožarenih područja?

- On je aktivan, tijekom ljeta su se pripremali programi, edukacije djece u srednjim školama i sada će se to konkretno aktivirati i s GSS-om i sa školom Braća Radić u Kaštelima. Na žalost, sada imamo puno toga za pošumljavanje. Ispada da je projekt koji sam osmislio prije dvije godine bio vizionarski, ali mi to nije drago. Prijavljen je prije godinu i pol dana, ispalo je na vrijeme. Nakon ovog velikog požara aktualiziralo se pitanje pošumljavanja alepskim borom, na tome inzistiraju Hrvatske šume, a mi ćemo pokušati da se to ipak promijeni i da se zasade neke kulture, barem u blizini naseljenih područja.

Budući da ste zaposlenik Sveučilišta, a sada ste i savjetnik gradonačelnika, kako biste opisali odnos između Sveučilišta i Grada? 

- Vodim projekt Razvoja poduzetničkog inkubatora Sveučilišta u bivšem OH domu na Spinutu za kojeg sam u ime Sveučilišta dobio 20 milijuna kuna iz EU fondova i za desetak dana se očekuje svečani početak projekta. Grad i Sveučilište moraju surađivati na projektima poput ovoga, ali i na nekim drugim razvojnim projektima jer Grad zapravo ne može bez svog Sveučilišta. Na žalost, struktura koju sam zatekao u Gradu gleda na Sveučilište samo kao na neprijatelja, postavljaju se pitanja zašto bi Grad Sveučilištu dao jednu parcelu, a Split zapravo jest Sveučilište. On ni po čemu drugom više nije grad, on je to prestao biti i postao je jedno obično turističko seoce s trafikama i kafićima. Zamislimo što bi se dogodilo da se 25.000 studenata preseli negdje drugdje, što bi ostalo u Splitu? Ništa. Ni preostale industrije, ni ljudi. Sveučilište zapravo čini grad, a struktura u Gradu gleda Sveučilište kroz to je li im ono dužno milijun ili dva milijuna kuna. Sveučilište nije prihodovna djelatnost, svaki Grad potiče svoje Sveučilište, a ovdje je pristup i mentalni sklop takav da je na kraju doveo do toga da je Sveučilište otišlo prema Klisu i Solinu. Ne želim trpjeti to da je Grad neprijatelj svom Sveučilištu kojem zapravo treba biti najveći prijatelj. Naše Sveučilište je među 500-600 najboljih u svijetu po Times istraživanju iz Londona i ako to nije faktor koji govori u prilog tezi da se Sveučilište mora proširiti i otvoriti prema stranim studentima, ne znam što jest. Ja sam tu da to promijenim, a kroz razvojne projekte to namjeravam i učiniti. Dosta se paušalno gledalo na rad Sveučilišta, posebno je loše bilo zadnje četiri godine i mi ćemo to pokušati ispraviti. Grad i Sveučilište su otišli u suprotnim smjerovima. Radim na razvoju Sveučilišta, ono će sada po svoj prilici dobiti 35 milijuna eura iz EU fondova za znanstveno-istraživačke infrastrukture i za Dom Bruno Bušić. Sve skupa imamo projekata koji su do sada pripremljeni vrijednosti 50 milijuna eura, tako da Sveučilište nije Gradu na teret, nego je Gradu na ponos.

Porez na nekretnine nepopularna je mjera koja se nastoji uvesti, Vi je podržavate. Zašto?

- To je više ekonomska tema. Ja imam nekretnine i meni će ih isto tako oporezivati. Isto tako, meni će vjerojatno prvom doći i povećanje prireza. Nije da bih ja bio izuzet od toga, ali ljudi nisu baš shvatili poantu tog poreza. Taj porez će promijeniti naš način života i potpuno razumijem ljude koji su protiv. Promijenit će ono što je do sada, na žalost, bila činjenica, a to je da ako radite u Splitu ili u Hrvatskoj i ako živite od plaće ste zapravo budala i to zato što plaćate poreze po stopama 35-45 posto, a vaš susjed koji je ulagao u nekretnine plaća porez 13 posto. Ne govorimo o ljudima koji su cijeli život radili, uređivali kuću i ljeti iznajmljuju apartman, već o onima koji se time bave i od toga žive. Međutim, kada je o poslu riječ normalno je da ćeš izabrati porez 13 posto, to je izabrala cijela Dalmacija i to tako funkcionira. Završio sam turizam, obišao cijelu Europu autom, od najmanjih državica do najvećih, obožavam turizam i veliki sam turist, a usto se i sam bavim turizmom u Lici gdje razvijam ranč. Koncept da ćemo svi živjeti od nekretnina i turizma će puknuti kao balon od sapunice. Tko zna kad, ali nekad hoće. Kod nas su ljudi opsjednuti nekretninama, opsjednuti su time da moraju imati svoju nekretninu, pa u Splitu se ne može naći stan za najam. Grad će u sljedećem POS-u uložiti velike napore da dobar dio stanova bude za dugoročni najam da ljudi ne moraju dizati kredite.

Pravi problemi bi se mogli očekivati s parcelama koje imaju mnogo vlasnika, što je čest slučaj u Dalmaciji...

- Istina, porez će se na nekim parcelama teško provesti zbog velikog broja vlasnika, ali to je mjera koja će natjerati ljude da riješe stvari. Čast iznimkama, ali ljudi često spominju svoju djedovinu koja u stvarnosti stoji neobrađena, zapuštena i nitko se o njoj ne brine. Jedno vrijeme sam živio i studirao u njemačkom govornom području, kamo svi u zadnje vrijeme negativizmom i defetizmom šalju našu djecu da odlaze, ali ne shvaćaju suštinsku razliku u mentalitetu, a protiv su ovog poreza. A njihov je koncept razmišljanja posao, a ne nekretnine. Diplomirao sam na turizmu mladih, dosta sam istraživao i vidio da sve zemlje Mediterana imaju isti problem, a taj je da su nekretnine toliko poskupjele da je lokalno stanovništvo moralo iseliti u periferiju i gdje je turizam pojeo grad, a to se upravo događa Splitu. Porez na nekretnine se mora uvesti kako bi na neki način spasio grad i spasio nas iseljavanja, naravno, uz uvjet da se ne plaća porez na nekretninu u kojoj se živi.

Nakon četiri godine u Gradu Splitu što bi voljeli ostaviti iza sebe?

- Volio bih da ne propadne niti jedan euro iz Urbane aglomeracije, volio bih da se realizira projekt Marjan, kojeg sam tako htio, a koji je prijavljen i da se Grad radikalno promijeni, da dobijemo dokumentaciju za most Sv. Duje... Hoće li se to graditi nakon četiri godine, vidjet ćemo, ali volio bih ostaviti Grad s tisuću projekata i veliko gradilište koje on sada nije i s naravno demografskim plusom u četvrtoj godini.