BUDUĆNOST EUROPE Ankica Kelava: EU bi trebala donijeti zakon po kojemu bi se ograničili određeni sadržaji na društvenim mrežama
Od najranije dobi djeca su izloženi ekranima, što uzrokuje kašnjenja i odstupanja u razvoju i komunikaciji
U nizu rasprava koje se vode u sklopu procesa Konferencije o budućnosti Europe, jedna od važnih tema je i pitanje zdravlja. Prikupljaju se prijedlozi o zdravstvenoj skrbi, dostupnosti lijekova, sprječavanju zdravstvenih kriza. Prijedloge mogu iznijeti svi europski građani nakon što se registriraju na digitalnoj platformi na kojoj je o temi zdravlja do sada prikupljeno gotovo 1300 ideja i komentara, te organizirano više od 100 događanja.
Pitali smo Ankicu Kelavu, vlasnicu splitske Poliklinike Doctus, da s nama podijeli svoja razmišljanja o budućnosti zdravstvene skrbi u Europi.
Što treba EU općenito napraviti na području zdravstvene zaštite?
- Na nivou Europske unije postoji osnovno zdravstveno osiguranje, što znači da nositelji zdravstvenog osiguranja imaju pravo koristiti usluge primarne zdravstvene zaštite. Mišljenja sam da naglasak u zdravstvu treba dati na prevenciju i rano otkrivanje dijagnoze. Omogućiti svim djelatnostima koje su uključene u razvoj djece, od najranije dobi pa na dalje, kvalitetne i opsežne edukacije. Rekla bih da je educiranje mladih roditelja i potencijalnih roditelja od iznimne važnosti. Roditelji bi trebali razumjeti i prepoznati sve zamke ovog vremena tehnologije. Trebali bi shvatiti da njihovo dijete ne živi djetinjstvo kakvo su oni imali. EU bi trebala donijeti zakon po kojemu bi se ograničili određeni sadržaji na društvenim mrežama, neki i zabranili. To je vrlo jednostavno, kao što se ne može vidjeti reklama za cigarete ili droge, jednako tako trebalo bi pronaći način i uz pomoć stručnjaka raditi selekciju ponuđenih sadržaja na društvenim mrežama. Svjedoci smo kojekakvih igrica i izazova koji se šire među djecom i mladima, a za posljedicu imaju niz psihičkih i psihofizičkih poteškoća.
Radite s djecom, koji su najveći problemi novih generacija i kako treba odgovoriti na njih?
- Niz problema prati nove generacije djece. Od najranije dobi djeca su izloženi ekranima, što uzrokuje kašnjenja i odstupanja u razvoju i komunikaciji. Sjedenje pred ekranom za posljedicu ima i druge poteškoće kao što su pretilost, potencijalno dijabetes, nepravilno držanje, iskrivljenu kralježnicu i slabu fizičku kondiciju, ravna stopala, lošu motoriku općenito...
Školski uzrast nove generacije djece mahom ima problem s pažnjom i koncentracijom, što se opet javlja kao posljedica pretjerane izloženosti ekranima.
Adolescenti i mladi imaju problem anksioznosti, loše socijalne vještine, strahovi i sl.
Dragi roditelji, trgnite se, dijete izvedite vani u prirodu, na zrak, među drugu djecu, neka stvaraju kontakte s vršnjacima, neka trče, pričajte s njima, čitajte im. Pokušajte ih zaokupiti igrama koje ste vi igrali kad ste bili dijete.
Znam da nije lako u ovim vremenima pronaći vrijeme za igru s djecom, ali shvatite, javlja se domino efekt. Ako su djeca prepuštena izboru ekran ili igra, oni će uvijek izabrati ekran. Dobili ste zdravo dijete, ne dozvolite da ga virtualni svijet učini djetetom s poteškoćama.
Fotogalerija: Doctus | Foto: Veljko Martinović
Koliko digitalne tehnologije mogu pomoći zdravstvenom sustavu?
- Digitalne tehnologije nose mnoge benefite, mnoge alate koji nam pomažu u dijagnostici i rehabilitaciji. Osluškuju naše potrebe i prilagođavaju se trenutnim zahtjevima struke. U našoj poliklinici koristimo nekoliko uređaja kako bi što kvalitetnije i u što kraćem vremenu došli do pozitivnih pomaka i konačnih rezultata terapijskog rada. Svakodnevno koristimo Neurofeedback za razne probleme psihološke, logopedske, defektološke naravi. Isto tako u logopedskoj terapiji koristimo Behringer (klinički logopesdki uređaj), Vibrofon koji je namijenjen rješavanju artikulacijskih teškoća. Dostupne su i digitalne logopedske vježbenice koje preporučujemo roditeljima za rad kod kuće. Vrlo često smo u situaciji tražiti EEG mozga, te interpretaciju od strane neuropedijatra.
Digitalna tehnologija nam olakšava svakodnevnu komunikaciju s kolegama iz drugih kuća, a koja je neophodna za kvalitetan rad budući da radimo na multidisciplinarnom pristupu rehabilitaciji. Posljednju godinu i pol naši stručnjaci su uz pomoć digitalne tehnologije prisustvovali raznim edukacijama preko internetskih platformi. U svakom slučaju pozdravljamo razvoj digitalne tehnologije u svrhu zdravstva.
Koliko ste u komunikaciji s drugim stručnjacima u Europi?
- Trudimo se maksimalno pratiti najnovija znanja i iskustva ostalih sličnih ustanova unutar Europe. Upravo zahvaljujući tehnologiji, danas je to dosta jednostavno. Sudjelovanja na mnogim predavanjima i edukacijama danas su nam lako dostupna. Imali smo više slučajeva tijekom ljeta gdje su naši sugrađani koji su na radu u inozemstvu sa svojim obiteljima došli kući na odmor i zatražili temeljitu obradu i dijagnostiku djeteta. Naši nalazi su otišli u više europskih zemalja nakon čega smo putem maila po potrebi komunicirali sa stranim kolegama.
Razlika djelovanja u Hrvatskoj i Europi?
- Ako gledam i uspoređujem djelatnost kojom se mi bavimo, moram zaključiti da itekako idemo ukorak s drugima. Povratne su to informacije naših klijenata koji, kako sam ranije spomenula, često dolaze iz drugih zemalja. Nedostatak u našem zdravstvu je kroničan manjak stručnjaka ovih profila. Zato za posljedicu imamo velike liste čekanja u javnom zdravstvu. U privatnom zdravstvu je lakše doći do tražene usluge, ali treba izdvojiti određeni novac. Činjenica je da rehabilitacija nerijetko traje mjesecima, a nekad i godinama. U razvijenim zemljama Europe djeci i mladima je dostupna rehabilitacija bez dugotrajnih čekanja i u skladu s potrebama. U određenoj životnoj dobi ta djeca kada odrastu i postanu odrasli ljudi imaju osiguran smještaj u ustanove ukoliko nisu integrirani u svojoj okolini. Hrvatska država bi trebala biti senzibilnija za potrebe djece s poteškoćama u razvoju, posvetiti pažnju partnerskim odnosima u obitelji i svakako omogućiti kvalitetnu rehabilitaciju.
Konferencija o budućnosti Europe predstavlja jedinstvenu i pravodobnu priliku da europski građani i građanke rasprave o izazovima i prioritetima Europe. Bez obzira na to otkuda ste i čime se bavite, ovo je prigoda da razmislite o tome kakvu budućnost želite za Europsku uniju. Europski parlament, Vijeće i Europska komisija predani su tome da saslušaju Europljane i Europljanke i na temelju dobivenih preporuka poduzmu daljnje korake u okviru svojih nadležnosti. Očekuje se da će se do proljeća 2022. u okviru konferencije donijeti zaključci i pružiti se smjernice o budućnosti Europe.
Tko može sudjelovati? Europski građani i građanke iz svih segmenata društva i svih dijelova Unije, pri čemu će mladi imati središnju ulogu u oblikovanju budućnosti europskog projekta. Zatim europska, nacionalna, regionalna i lokalna tijela, kao i civilno društvo i druge organizacije koje žele organizirati događanja i doprinijeti idejama.
