BUDUĆNOST EUROPE Dado Lelas: U Poljskoj je europskim novcem izgrađen veliki adrenalinski park u kojemu su zaposleni isključivo beskućnici i osobe s invaliditetom

'Socijalna pravda' jedna je od tema o kojoj se raspravlja u procesu nazvanom 'Konferencija o budućnosti Europe'. Građani svoje ideje mogu iznije preko digitalne platforme, a mi smo popričali s Dadom Lelasom, predsjednikom udruge MoSt.

Radi se o poznatoj nevladinoj, nepolitičkoj, neprofitabilnoj organizaciji, osnovanoj 1995. godine, s ciljem unaprjeđenja života djece, mladih, osoba koji žive u siromaštvu i beskućnica/ka. MoSt je aktivnostima usmjeren na provedbu lokalnih, regionalnih, nacionalnih i međunarodnih strategija suzbijanja rizičnih ponašanja mladih, siromaštva i beskućništva i socijalne isključenosti, pa o temi socijalne pravde prvi čovjek MoSta sigurno ima što reći...

- Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju dogodili su se pozitivni pomaci u razvoju različitih socijalnih politika, socijalnih usluga, promišljanju o inovativnim socijalnim uslugama, različitim procesima i transformacijama sustava. S druge strane, nažalost, još uvijek neke brojke socijalno isključenih kategorija i korisnika socijalnih usluga ostale su velike bez obzira na te promjene - rekao nam je uvodno Dado Lelas.

U sektoru civilnog društva se realizira dosta europskih projekata…

- Od samih početaka i korištenja pretpristupnih fondova, pa sve do današnjeg korištenja strukturnih fondova, otvorile su se nove mogućnosti financiranja za sve sektore, uključujući i civilno društvo i pružatelje socijalnih usluga. Mišljenja sam kako nismo na najbolji način iskoristili te fondove i kako bismo u budućnosti trebali bolje planirati provedbu i prilikom planiranja što više uključiti krajnje korisnike i osobe za koje su ti projekti i namijenjeni. Dosta novca potrošilo se na pružanje socijalnih usluga koje bi završile na kraju realizacije projekta. Za organizaciju koja provodi, ali i za korisnike, nedostaje kontinuitet u provođenju socijalnih usluga i nismo razmišljali o mogućnostima da se neke usluge, nakon evaluacije, nastave provoditi uz podršku i pomoć lokalne ili regionalne zajednice ili uz pomoć države. Najgore je kada korisniku jedno određeno vrijeme pružate neku socijalnu uslugu i kada ta usluga prestane bez da ste ostvarili krajnji rezultat. 

Kakva je budućnost provedbe projekata na području socijalnih usluga?

- Nama su potrebna ulaganja u infrastrukturu koja će se koristiti za potrebe socijalno isključenih kategorija. Imao sam priliku diljem Europe vidjeti primjere dobre prakse. Posebno bih izdvojio primjer Poznana u Poljskoj koji je europskim novcem izgradio veliki adrenalinski park u samom centru grada, a u kojem su zaposleni isključivo beskućnici i osobe s invaliditetom. Kroz mnoge komunalne, turističke, ugostiteljske i druge usluge možemo uključiti sve socijalne kategorije, ali potrebna nam je politička volja i infrastruktura kao temelj za realizaciju istog. Gotovo nikada se u prostornim planovima gradova ne planiraju prostori koji mogu poslužiti navedenoj svrsi i to treba mijenjati. Uključivanjem na tržište rada svih socijalno isključenih skupina direktno smanjujemo  izdvajanja za socijalnu skrb i smanjujemo broj korisnika sustava socijalne skrbi. 

Društveno poduzetništvo? 

- Nažalost, još uvijek smo u povojima. Iako se ta tema često pojavljuje u javnosti, postoji tek nekoliko dobrih primjera na području Hrvatske. Većinom je riječ o poduzetničkim koracima proizašlim iz neprofitnog sektora, a vrlo je mali broj primjera kada se planski i ciljano otvaraju društvena poduzeća uz podršku drugih sektora i dobru političku volju. Imali smo i Strategiju razvoja društvenog poduzetništva za razdoblje od 2015. do 2020. godine koja nije polučila dobre rezultate i tu zaista vidim priliku za velike i pozitivne pomake na dobrobit svih sektora, a posebno na dobrobit socijalno isključenih skupina. 

Konstantno se baca velika količina hrane umjesto da se donira, zar je stvarno to nerješiv problem?

- To je još jedna tema od izuzetnog značaja za sve nas. Već godinama pričamo o otvaranju Nacionalne banke hrane i formiranju regionalnih banaka. Iako su u zadnje vrijeme, na nivou države kao donositelja politika, napravljeni neki pomaci još uvijek je sve to nedovoljno da se formira kvalitetan sustav kroz koji nećemo dozvoliti da netko bude gladan. Imamo veliku mrežu pružatelja socijalnih usluga i moramo je iskoristiti na najbolji način i s obzirom na ukupni broj stanovnika u Hrvatskoj zaista nitko ne smije biti gladan, a pomoć mora biti dostupna svima i svugdje. 

Što je sa stambenim politikama?

- Moraju biti prioritet na svim razinama odlučivanja. Problem stanovanja je jedan od najvećih problema u Hrvatskoj. Mladi teško dolaze do svog stana, visoke cijene podstanarstva s obzirom na primanja, legaliziranje podstanarstva, podrška stanovanju kroz subvenciju troškova stanovanja koja će biti ujednačena i ista u svim sredinama, organizirano stanovanje za različite socijalne skupine, natječaji za socijalne stanove, podrška stambenom zbrinjavanju u ruralnim krajevima, dobro upravljanje gradskim i državnim stambenim fondovima samo su neki od problema koji se često spominju u posljednje vrijeme. Neke dobre rezultate postigli smo u stambenom zbrinjavanju hrvatskih branitelja i kroz poticanu stanogradnju, ali premalo za sve potrebe. Uz stanovanje se vežu mnoge socijalne, demografske i ekonomske politike i vrijeme je da na tom području napravimo ozbiljne korake. 

Naši prioriteti na području socijalnih politika trebaju biti: najmanja mirovina iznad praga siromaštva, ulaganje u društveno poduzetništvo i infrastrukturu, osobe s invaliditetom uključene na tržište rada (trenutno od 6000 slijepih i slabovidnih osoba u Hrvatskoj nešto malo više od 100 radi!), mogućnost stanovanja za sve, minimalne i prosječne plaće koje će biti dovoljne za dostojanstven život i najvažnije: nitko gladan i nitko bez podrške!

Konferencija o budućnosti Europe predstavlja jedinstvenu i pravodobnu priliku da europski građani i građanke rasprave o izazovima i prioritetima Europe. Bez obzira na to otkuda ste i čime se bavite, ovo je prigoda da razmislite o tome kakvu budućnost želite za Europsku uniju. Europski parlament, Vijeće i Europska komisija predani su tome da saslušaju Europljane i Europljanke i na temelju dobivenih preporuka poduzmu daljnje korake u okviru svojih nadležnosti. Očekuje se da će se do proljeća 2022. u okviru konferencije donijeti zaključci i pružiti se smjernice o budućnosti Europe.

Tko može sudjelovati? Europski građani i građanke iz svih segmenata društva i svih dijelova Unije, pri čemu će mladi imati središnju ulogu u oblikovanju budućnosti europskog projekta. Zatim europska, nacionalna, regionalna i lokalna tijela, kao i civilno društvo i druge organizacije koje žele organizirati događanja i doprinijeti idejama.