BUDUĆNOST EUROPE Ivan Mrvoš: EU bi trebala pronaći način da određene regulative ili zahtjeve prilagodi brzom razvoju tehnologije
Važno je da Europa promiče dostupnost informacija i dijeljenja znanja
'Tehnologija po mjeri čovjeka' jedan je od ciljeva Europske unije. Kako pomoću tehnologije poboljšati svakodnevicu, zdravstvenu skrb i sigurnost, teme su oko kojima se, među ostalim, raspravlja u sklopu Konferencije o budućnosti Europe. Svoje prijedloge mogu iznijeti svi europski građani putem digitalne platforme, a neke ideje podijelio je s nama Ivan Mrvoš, predsjednik Uprave tvrtke Include, poznate po proizvodnji 'pametne' urbane opreme.
- Definitivno smatram kako tehnologija već desetljećima poboljšava našu svakodnevicu. Još od pojave prvih računala pa do danas, nevjerojatno je kojom se brzinom svijet mijenja i nevjerojatna je brzina kojom četvrta industrijska revolucija ulazi u naše domove, tvrtke i život općenito. Danas možemo vidjeti električne automobile koji imaju sposobnost samostalne vožnje, robote koji mogu izvoditi operacije na ljudima, pa čak i da kirurzi s druge strane svijeta putem 5G tehnologije upravljaju robotskim rukama u operativnim salama. Tehnologija je zasigurno poboljšala naš život i vjerujem da će se taj trend nastaviti i u budućnosti - rekao je Mrvoš.
Tehnologijom se svakako može postići bolja zdravstvena skrb...
- Kad pričamo o zdravstvu i zdravstvenoj skrbi, naša tvrtka nije direktno uključena u zdravstvo, ali radimo na rješenjima koja indirektno imaju utjecaj na zdravlje građana. Primjerice, prošle godine predstavili smo Terra koševe koji smanjuju učestalost prikupljanja otpada, a samim time i smanjuju CO2 emisije koje nastaju zbog korištenja kamiona. Nedavno smo predstavili i Aerys senzore za nadzor kvalitete zraka, gdje građanima omogućujemo da putem mobitela u nekoliko sekundi saznaju informacije o kvaliteti zraka u njihovom kvartu. Mislim da su to pozitivni primjeri kako tehnologija može poboljšati život građana i definitivno je potrebno da Europa što više ulaže u takve projekte. Ne samo financijski, već i kroz olakšanje poslovanja.
Fotogalerija: Include
Fotogalerija: Aerys
Koliko je važno internetski svijet učiniti pristupačnijim svim Europljanima?
- Tehnologija je danas omogućila start-up tvrtkama da jednostavnije i brže nego ikad pronađu nove izvore financiranja, da se putem raznih platformi upoznaju s potencijalnim ulagačima iz raznih dijelova svijeta, koji već u nekoliko klikova mogu investirati u njihove projekte i tvrtke, što je nevjerojatan napredak u odnosu na vrijeme od prije deset ili petnaest godina kad se tvrtke nisu tako lako mogle globalno upoznati i uspostaviti suradnju. Danas se zahvaljujući internetu ljudi na puno brži i jednostavniji način mogu educirati o temama koje ih zanimaju. Teško je reći da isključivo putem interneta možete postati stručnjak u nekom polju, ali možete prikupiti značajnu količinu korisnih informacija. Primjerice, sve veći je broj samoukih programera koji nemaju nužno diplomu s jednog od IT fakulteta, a zahvaljujući internetu postali su kompetentniji u onome što rade. Tu bih rekao da je zbilja važno da Europa promiče dostupnost informacija i dijeljenja znanja, čemu internet i njegova dostupnost zasigurno doprinosi. Dostupnost interneta danas je gotovo na razini kao pravo na dostupnost pitke vode. To je ujedno jedan od razlog zašto smo kroz Steora klupe osiguravali besplatni internet, još od 2015. godine. Do danas smo kroz preko 1600 klupa na otprilike 500 različitih lokacija osigurali građanima pristup internetu i zasigurno su potrebna daljnja ulaganja u IT infrastrukturu, posebice na područjima slabe pokrivenosti.
Postavlja se pitanje sigurnosti...
- Naravno, treba imati na umu da tehnologija može biti korištena u pogrešne svrhe i može negativno utjecati na ljudske živote, a odgovornost je svih nas da tehnologiju koristimo u pozitivnom smjeru. Ono što je definitivno potrebno je nastaviti raditi na edukaciji građana i njihovoj informatičkoj pismenosti. Danas smo došli do toga da naše bake i djedovi znaju otvoriti online portale i pogledati ono što ih zanima, međutim definitivno ne znaju dovoljno da bi se zaštitili u takvom online svijetu. Često će ih privući razni oglasi, koji su mlađoj generaciji poznati kao pokušaji prevare, a starijim članovima obitelji nisu dovoljno jasni. U budućnosti, a usudio bih se reći već i danas, nije pitanje samo osnovne informatičke pismenosti, nego će na neki način najviše uspjeti oni koji imaju dublje shvaćanje informatike i IT-a, bilo kroz poznavanje određenog programskog jezika, bilo kroz poznavanje hardverske opreme. Svijet jednostavno ide u smjeru da se stvara sve više IT poslova.
Europska unija želi pomoći inovativnim i brzorastućim novoosnovanim poduzećima, vaša tvrtke je tog profila, kakva iskustva imate?
- Kada govorimo o poslovanju i podrške tehnologije u razvoju novih tvrtki s prilikama za globalni uspjeh, EU ima nekoliko sjajnih primjera kako digitalizacija može pomoći takvim firmama. Primjerice, EIC akcelerator koji omogućuje tvrtkama iz cijele Europe da se potpuno online prijave za investicijska sredstva i potpore gdje mogu dobiti do 15 milijuna eura investicije, a cijeli proces je zasnovan na AI platformi koju je razvila EU. Konkretno, naša tvrtka se prijavila na navedenu platformu i uspješno smo prošli prvu fazu i to je definitivno jedan pozitivan primjer kako se čak i vrlo napredna tehnologija može implementirati od strane javnih tijela i omogućiti tvrtkama da na vrlo jednostavan dođu do potrebnog kapitala za daljnji razvoj poslovanja. Takvih projekata i fondova za prikup sredstava zasigurno treba još i naravno kod ulaganja u start-upove treba sagledati cijelu sliku u kojoj su start-upovi često brzorastuće tvrtke koje u svojim počecima poslovanja nisu profitabilne i koje za realizaciju projekata nemaju vremena koliko klasične tvrtke. Recimo, nešto što bi u klasičnoj tvrtki trajalo 12 mjeseci, u start-upu će se odraditi u šest mjeseci jer su manji i agilniji i jednostavno imaju ograničeno vrijeme za realizirati svoje ideje. Također smatram da Europska unija treba pronaći način da određene regulative ili zahtjeve prilagodi brzom razvoju tehnologije kako bi europske tvrtke bile što konkurentnije drugim globalnim 'igračima' na tržištima na kojim su određene regulative možda nešto fleksibilnije ili pojednostavljene, čime omogućuju brži razvoj kompanija.
Konferencija o budućnosti Europe predstavlja jedinstvenu i pravodobnu priliku da europski građani i građanke rasprave o izazovima i prioritetima Europe. Bez obzira na to otkuda ste i čime se bavite, ovo je prigoda da razmislite o tome kakvu budućnost želite za Europsku uniju. Europski parlament, Vijeće i Europska komisija predani su tome da saslušaju Europljane i Europljanke i na temelju dobivenih preporuka poduzmu daljnje korake u okviru svojih nadležnosti. Očekuje se da će se do proljeća 2022. u okviru konferencije donijeti zaključci i pružiti se smjernice o budućnosti Europe.
Tko može sudjelovati? Europski građani i građanke iz svih segmenata društva i svih dijelova Unije, pri čemu će mladi imati središnju ulogu u oblikovanju budućnosti europskog projekta. Zatim europska, nacionalna, regionalna i lokalna tijela, kao i civilno društvo i druge organizacije koje žele organizirati događanja i doprinijeti idejama.
