BUDUĆNOST EUROPE Kristijan Sindik: Svijet odavno diše i živi kroz trčanje
Sport kao mentalna disciplina potiče na solidarnost, ravnopravnost i širenje pozitivnih životnih vibracija
Europska unija smatra sport sredstvom kojim se održava zdravlje ljudi, izgrađuju zajednice, njeguje socijalna uključenost i promiču jednake prilike. Na temu sporta u sklopu Konferencije o budućnosti Europe trenutačno svoje prijedloge mogu iznijeti građani putem digitalne platforme, a mi smo o popričali s Kristijanom Sindikom, trkačem na duge staze iz Maraton kluba Marjan i pokretačem Splitskog polumaratona, jer navedena 'definicija' EU-a kao da govori o splitskom događaju koji napuni ulice trkačima iz svih krajeva svijeta...
- Pored svega navedenog, Split Maraton već godinama njeguje i podiže svijest volonterizma koji po definiciji predstavlja temeljac civilnog društva jer oživljava najplemenitija stremljenja čovječanstva. Na projektu već osam godina volonterski radi tijekom cijele godine mala skupina entuzijasta. Razvojem od male lokalne utrke do najveće multidisciplinarne manifestacije u gradu, Split Maraton postao je pravi sportsko-turistički brend - dopunio je Sindik.
Fotogalerija: Splitski polumaraton
Na maraton dolaze ljudi iz raznih zemalja, ima već i turistički značaj...
- Događaj koji potpuno van sezone puni turističke kapacitete, pokazatelj je kako se s pravim sadržajem i predanim radom može težiti cilju turizam 365. Sport kao grana turizma je klasična win-win situacija, s velikim brojem varijanti i opcija, te nepresušnim izvorom za poboljšanja i usavršavanja. Kako je događaj u veljači, koja je po prirodi vremenski prevrtljiva, svake godine sudionicima 'ponudimo' drugačije uvjete, uz izliku da ne postoji loše vrijeme za trčanje, već samo loše ili dobro pripremljeni organizatori i trkači. Potvrda renomea i kvalitete događaja je i da je 2019. na njemu nastupio g. Borut Pahor, predsjednik Republike Slovenije.
Anketa Eurobarometra o sportu i tjelesnoj aktivnosti pokazuje da se građani EU-a nedovoljno bave tjelovježbom. Trčanje se nameće kao idealno rješenje...
- Trčanje je najjednostavniji i najdostupniji oblik fizičke aktivnosti. Stoga je i sve više prihvaćen u društvu kao 'statusni simbol'. Broj trkača i onih koji će to tek postati širi se gotovo pa eksponencijalno.
MK Marjan kontinuirano organizira Marjansku ligu (tjedna utrka na 5 km ili 10 km na Marjanu), utrku Marjanska skalinada (utrka 819 stepenica od Matejuške do Telegrina), Božićnu utrku (na 3 i 10 km) te organizira odlaske i sudjelovanja na utrkama za svoje članove. Dosta se bavite populariziranjem trčanja, a nekako svaka od ovih aktivnosti ima svoju priču...
- MK Marjan postoji 21 godinu, a od svojih početaka okuplja zanesenjake u trčanje i zdrav način života. Organizacija kvalitetnih događaja, kao i posjete drugih velikih svjetskih utrka na kojima redovno upijamo primjere dobre prakse (sve je ipak već izmišljeno, bez lažne skromnosti) naš su recept kako osmisliti i razvijati trčanje u Hrvatskoj.
Trčanjem ste realizirali i nekoliko humanitarnih akcija...
- Humanitarne akcije sastavni su dio velike većine svjetskih maratona. Na jednom London Marathonu godišnje se prikupe ogromna sredstva za razne humanitarne udruge (uglavnom vezane za razne vrste karcinoma). Trčanje u Hrvatskoj je još uvijek u povojima što se tiče ovakvih vrsta aktivnosti, ali odnekud se mora početi. Moj je cilj da to bude na Split Maratonu.
Fotogalerija: 7 maratona u 7 dana / Foto: Branimir Džaja
Osobno sam osmislio i realizirao projekt 'Zlatna vrpca - 7 maratona u 7 dana' za dječju onkologiju KBC-a Split, kako sam i sam bivši onkološki bolesnik. U planu mi je za 2023. godinu još jedan veliki humanitarni projekt na nivou cijele Hrvatske, o čemu ću uskoro izaći u javnost.
Koja je Vaša poruka Europskoj uniji u segmentu sporta, kakvu Europu želite?
- Europa i svijet odavno dišu i žive kroz trčanje kao jednu od svojih sastavnih životnih vrijednosti. Hrvatska je uskočila u taj vlak zadnje desetljeće i nema namjeru iz njega iskočiti. Doprinos koji će dati toj zajednici ne ovisi samo o trkačima koji svoj obol daju iz dana, već ponajviše o lokalnim institucijama, te uz njih vezanu društvenu netrkaču javnost.
Sport kao mentalna disciplina potiče na solidarnost, ravnopravnost i širenje pozitivnih životnih vibracija. Atletika i trčanje, kao osnovni elementi velike većine sportova, prava su sredina za razvoj igara bez granica na globalnom nivou.
Konferencija o budućnosti Europe predstavlja jedinstvenu i pravodobnu priliku da europski građani i građanke rasprave o izazovima i prioritetima Europe. Bez obzira na to otkuda ste i čime se bavite, ovo je prigoda da razmislite o tome kakvu budućnost želite za Europsku uniju. Europski parlament, Vijeće i Europska komisija predani su tome da saslušaju Europljane i Europljanke i na temelju dobivenih preporuka poduzmu daljnje korake u okviru svojih nadležnosti. Očekuje se da će se do proljeća 2022. u okviru konferencije donijeti zaključci i pružiti se smjernice o budućnosti Europe.
Tko može sudjelovati? Europski građani i građanke iz svih segmenata društva i svih dijelova Unije, pri čemu će mladi imati središnju ulogu u oblikovanju budućnosti europskog projekta. Zatim europska, nacionalna, regionalna i lokalna tijela, kao i civilno društvo i druge organizacije koje žele organizirati događanja i doprinijeti idejama.
