BUDUĆNOST EUROPE Natalija Palčić: Ne postoji automatsko prepoznavanje kvalifikacija i ishoda učenja u EU, na tome treba poraditi

Jedna od važnih tema u nizu rasprava koje se vode u sklopu procesa Konferencije o budućnosti Europe je i pitanje obrazovanja. Prijedloge mogu iznijeti svi europski građani na digitalnoj platformi, a mi smo pitali Nataliju Palčić da nam iznese svoja razmišljanja na temu obrazovanja. Evo ideja profesorice IV. gimnazije Marko Marulić i ravnateljice KLIPER – ustanove za obrazovanje kadrova u pomorstvu.

Kako možemo osigurati kvalitetno obrazovanje, cjeloživotno učenje i više mogućnosti za svaku osobu u EU?

- Obrazovanje je sastavni dio odgoja i od izuzetne je važnosti jer se stjecanjem  znanja i vještina te razvijanjem spoznaja oblikuje nečiji vrijednosni sustav i ponašanje. Društvena marginalizacija, siromaštvo, jezične poteškoće i kulturne razlike često u praksi onemogućuju iskorištenje svih koristi obrazovanja, koje je u teoriji zakonski dostupno svima. Stoga je kvalitetno obrazovanje jedan od 17 ciljeva održivog razvoja Agende 2030 kojim se nastoji osigurati uključivo i kvalitetno obrazovanje za sve, a Europska unija svojim državama članicama, usprkos njihovim vlastitim obrazovnim sustavima, financiranjem potiče razne poticajne obrazovne inicijative, priznaje kvalifikacije iz inozemstva, ističe uspješne obrazovne primjere, potiče suradnju između država članica Europske unije kako bi se dodatno obogatila kvaliteta i uključenost nacionalnih sustava obrazovanja i osposobljavanja.  Kao primjer navedenog mogu navesti program Škola ambasadora Europskog parlamenta, Erasmus+ učeničke i studentske Erasmus+ mobilnosti u kojima osobno sudjelujem s mojim učenicima te ih osobno osmišljavam i koordiniram.

Hrvatska je, u tom kontekstu, pokrenula kurikularnu reformu čija je provedba, usprkos najboljim namjerama, opterećena mnogim izazovima te je na njoj nužno još raditi kako bi se postigli planirani ishodi kao npr. pristup temeljen na odgojno-obrazovnim ishodima koji su orijentirani na rješavanje problema i kritičko mišljenje, kako u predmetnim kurikulumima, tako i u sedam međupredmetnih tema; zadovoljni i kreativni učenici potaknuti uključivom i motivirajućom okolinom za učenje; motivirani učitelji i nastavnici koji prihvaćaju i upotrebljavaju svoje kompetencije (znanje, vještine, samostalnost i odgovornost) kako bi na inovativne načine odgovorili na izazove škole 21. stoljeća, a posebno za cjeloživotno učenje

Cjeloživotno učenje se često spominje...

- Obrazovanje je proces koji ne prestaje sa završetkom našeg formalnog obrazovanja i dobivanjem svjedodžbe ili diplome već traje cijelog života i nadopunjuje se neformalnim obrazovanjem koje se odvija u svakodnevnim situacijama, u komunikaciji s drugim osobama, u raznim sportskim, kulturnim, društvenim aktivnostima, kroz volontiranje i sudjelovanje u raznim lokalnim, nacionalnim ili međunarodnim projektima.

Stoga se cjeloživotnim učenjem može označiti svaka aktivnost učenja tijekom cijelog života zbog unaprjeđenja znanja, vještina i kompetencija u okviru osobnoga, građanskog, društvenog ili profesionalnog djelovanja pojedinca.

Danas postaje neizbježno učiti tijekom cijelog života jer sve brži tehnološki razvoj i globalizacijski procesi izravno utječu na znanja, vještine i sposobnosti koje se zahtijevaju od nas na tržištu rada 21. stoljeća. 

Ulaskom u punopravno članstvo Europske unije, Republika Hrvatska postala je korisnica sredstava iz europskih fondova kojima EU potiče javne politike usmjerene, između ostalog, upravo cjeloživotnom učenju, odnosno kvaliteti i učinkovitosti obrazovanja i osposobljavanja. Financijska sredstva iz Europskog socijalnog fonda koja koristimo u našoj zemlji usmjerena su upravo za aktivnosti ulaganja u ljudske resurse, podrške nezaposlenima za povratak na tržište rada, prilagodbu gospodarskim promjenama, socijalnu uključenost… Kao primjer mogu navesti uspješno proveden i završen projekt Nautički gastro turizam financiran s gotovo 2 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda koji je provodila ustanova za obrazovanje kadrova u pomorstvu KLIPER sa svojim partnerima, a koji je imao za cilj uključivanje ranjivih skupina, razvijanje programa osposobljavanja za brodskog kuhara, programa usavršavanja predavača i mentora o pedagoškim vještinama, na interaktivan i inovativan način uz upotrebu najsuvremenije opreme.

U Hrvatskoj se svake godine obilježava Tjedan cjeloživotnog učenja s ciljem promoviranja učenja i obrazovanja u svakoj životnoj dobi te se potiče razvoj vještina i novih znanja. Nagrada Maslačak znanja dijeli se pojedincima ili organizacijama koje su se posebno istakle te godine na području obrazovanja odraslih osoba. Prije dvije godine nagradu je dobio upravo polaznik ustanove KLIPER Nadir Elhag jer je ostvario iznimne rezultate kroz obrazovanje odraslih u programu pomorskog nautičara.

Odličan primjer dobre prakse razmjene iskustava i znanja te prilika za usavršavanje za obrazovne djelatnike predstavljaju programi poput eTwinninga koji omogućuju suradnju s ljudima iz cijele Europe u kojima i sama rado sudjelujem.

Što je sa školskim sustavom?

- Brzo starenje stanovništva i smanjenje broja stanovnika školske dobi, visoka stopa nezaposlenosti mladih i odljeva mozgova ozbiljan su izazov za hrvatski obrazovni sustav. Posljedice navedenih procesa utječu na planiranje obrazovanja, obrazovanje nastavnika, školsku infrastrukturu (npr. zatvaranje škola) i održavanje različitih programa, osobito u srednjoj školi. Upravo zbog toga je važno da školska reforma za ishod ima stjecanje odgovarajućih kompetencija za visoko produktivan život bilo kroz nastavak školovanja ili pozicioniranjem na tržištu rada.

Kvalitetni iskoraci mogući su poboljšavanjem osnovnih vještina, a danas su to digitalne kompetencije i transverzalne vještine, kao što su poduzetništvo, kreativnost i građanski angažman, zatim promicanjem mobilnosti učenika i nastavnika te međunarodnom suradnjom između obrazovnih institucija, poticanjem višejezičnosti i otkrivanjem kulturne raznolikosti, poticanjem razumijevanja i kritičkog razmišljanja o tome što Europa znači u svakodnevnom životu građana, te poticanjem inkluzivnog i sigurnog obrazovnog okruženja.

Strukovna zanimanja na tržištu rada su dosta tražena, koliko obrazovanje spremno odgovara na te potrebe?

- Strukovno obrazovanje i osposobljavanje sastavni je dio cjeloživotnog učenja jer ima za cilj pružanje znanja, vještina i kompetencija potrebnih u pojedinim zanimanjima i na tržištu rada. Nažalost, ne možemo ne primijetiti da je nužno uskladiti određeni broj postojećih programa/kurikuluma strukovnog obrazovanja koji su zastarjeli s potrebama poslodavaca i gospodarstva u cjelini te motivirati poslodavce da učenicima ponude primjerene mogućnosti za učenje temeljeno na radu kako bi učenici u strukovnom obrazovanju imali veći broj sati praktičnog rada i naukovanja te istovremeno stekli i konkretno radno iskustvo.

Europska unija kroz Europski socijalni fond dodjeljuje značajna financijska sredstva za aktivnosti koje podupiru strukovno obrazovanje. Poznato mi je i da Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih intenzivno radi na jačanju mehanizama za poboljšanje sustava kroz snažnije povezivanje s tržištem rada, organizaciji sektorskih vijeća, standardima zanimanja i ishodima učenja. Iskorak ka poboljšanju kvalitete svakako su i novi regionalni centri kompetentnosti u pojedinim sektorima.

Nažalost, treba priznati i da su tehničke i pedagoške kompetencije nastavnika u strukovnom obrazovanju i obrazovanju odraslih često zastarjele i neusklađene s aktualnim zahtjevima i praksama na tržištu rada. Stoga je organizacija visokokvalitetnog osposobljavanja i podrške za nastavnike nužna ako se želi osigurati održiva kvaliteta u ovom segmentu obrazovanja.

Obrazovanje odraslih?

- Stjecanje vještina i prekvalifikacije radne snage ključni su za poboljšanje ishoda na tržištu rada. Razvijanje vještina i znanja odraslih osoba tijekom cijele karijere radi smanjenja nezaposlenosti i promicanja aktivnoga građanstva nužnost je vremena u kojem danas živimo. Obrazovanje odraslih uključuje razne formalne i neformalne aktivnosti učenja, koje poduzimaju odrasli nakon završetka početnog obrazovanja i osposobljavanja bilo da bi poboljšali svoje izglede za zapošljavanje ili da bi se osobno ili profesionalno razvili i stekli vještine, kao što je kritičko mišljenje. 

Pojedinci se sve više moraju oslanjati na kontinuirani profesionalni razvoj kako bi ostali konkurentni na tržištu rada. Kako bi prevladala ekonomske izazove s kojima se trenutno suočava te odgovorila na potražnju svjetske ekonomije za novim, osobito digitalnim, vještinama i održivom produktivnošću Europska unija nužno potiče učenje odraslih osoba pa je osnovala radnu skupinu za promicanje obrazovanja odraslih čiji rad se može pratiti na internetskoj stranici Elektroničke platforme za obrazovanje odraslih u Europi (EPALE) te je uspostavljenja mreža nacionalnih koordinatora koji promiču učenje odraslih u svojim zemljama, daju savjete i podršku u vezi s povezanim politikama te prikupljaju i šire najbolju praksu.

Nažalost, u Hrvatskoj je na djelu jedna od najnižih stopa sudjelovanja u programima obrazovanja odraslih u EU-u, posebno među niskokvalificiranim, starijim, ruralnim i dugotrajno nezaposlenim stanovništvom, a mogući razlozi su nedovoljno znanje o ponudi, loša kvaliteta postojeće ponude, troškovi ili manjak interesa

Uzajamno priznavanje diploma?

- Apsolutno podržavam međusobno prepoznavanje diplome i ishoda učenja u inozemstvu, no ono još nije zaživjelo jer ne postoji automatsko prepoznavanje kvalifikacija i ishoda učenja u EU što onemogućava zainteresirane da visokoškolsku kvalifikaciju stečenu u jednoj od država članica iskoriste za pristup daljnjem školovanju u drugoj državi članici. 

Kako visoko obrazovanje učiniti efikasnijim za današnje potrebe?

- U državama članicama EU-a nacionalne vlade su odgovorne za svoje sustave visokog obrazovanja i njihovo financiranje, no svaka visokoškolska ustanova trebala bi imati uspostavljen sustav internog osiguranja kvalitete koji ocjenjuju vanjske agencije za osiguranje kvalitete jer na taj način osiguravaju i povjerenje u svoju ustanovu.

EU promiče djelotvornost i učinkovitost u visokom obrazovanju kroz mobilnost studenata, međunarodnu suradnju sveučilišta i priznavanje akademskih kvalifikacija. Mobilnost u obrazovanju prilika je za studente da razviju vrijedne vještine i prošire svoje vidike odlaskom u inozemstvo na studij ili obuku. Mnogobrojne su prednosti mobilnosti, a osobito se ističu razvijanje profesionalnih, društvenih i interkulturalnih vještina, te poboljšanje zapošljivosti. Mobilnost poboljšava jezične vještine mladih ljudi, vještine rješavanja problema, a sasvim sigurno nakon mobilnosti više cijene osobitosti drugih kultura.

Konferencija o budućnosti Europe predstavlja jedinstvenu i pravodobnu priliku da europski građani i građanke rasprave o izazovima i prioritetima Europe. Bez obzira na to otkuda ste i čime se bavite, ovo je prigoda da razmislite o tome kakvu budućnost želite za Europsku uniju. Europski parlament, Vijeće i Europska komisija predani su tome da saslušaju Europljane i Europljanke i na temelju dobivenih preporuka poduzmu daljnje korake u okviru svojih nadležnosti. Očekuje se da će se do proljeća 2022. u okviru konferencije donijeti zaključci i pružiti se smjernice o budućnosti Europe.

Tko može sudjelovati? Europski građani i građanke iz svih segmenata društva i svih dijelova Unije, pri čemu će mladi imati središnju ulogu u oblikovanju budućnosti europskog projekta. Zatim europska, nacionalna, regionalna i lokalna tijela, kao i civilno društvo i druge organizacije koje žele organizirati događanja i doprinijeti idejama.