CESTAR PROFITIRAO: Banovina tvrdi da je Split oštećen za barem 30.000 eura zbog bivše povjerenice

U Banovini je isplivao još jedan kostur iz ormara za kojega je, navode, odgovorna bivša pročelnica za pravno postupanje Mirna Veža. Gradonačelnik Ivica Puljak, podsjetimo, krivi Vežu kao povjerenicu zbog kazne koju mora platiti zbog radova na Vili Dalmaciji. Ovaj put, odgovorna im je Veža kao pročelnica i to zbog neizvršenja presude koju je Banovina izgubila u sporu s gradskim koncesionarom Cestarom. Puljkova administracija je zato morala isplatiti 30.000 eura kamata. 

Inače, s vječnim koncesionarom koji je i u mandatu ove vlasti dobio poslove održavanja cesta Grad vodi više sporova. Maja Đerek, pročelnica Službe za gospodarenje imovinom nam je kazala kako su je, uz tekuće sporove s Cestarom, kolege obavijestile i da postoje dvije pravomoćne presude za koje bivša pročelnica Službe pravnih poslova, zaštite i zastupanja, Mirna Veža nije dala nalog za isplatu. Time je Grad Split oštećen u visini isplaćenih zakonskih zateznih kamata. 

- Da razjasnimo, pravomoćnošću presude postaju i ovršne te se po istima mora postupiti, kako bi se spriječila daljnja isplata kamata - objašnjava.

Prva je presuda Općinskog suda od 19. studenoga 2018. Ovom presudom, koja je postala pravomoćna u rujnu 2019. godine, je gradskoj upravi naloženo da Cestaru plati 226.791,72 kuna sa zateznom kamatom od datuma dospijeća.

- Naredba za izvršenje proračuna izdana je 18. siječnja 2021., ali iz potpuno nelogičnih razloga bivša pročelnica nije ju htjela potpisati. Iz spisa predmeta je vidljivo kako je Veža više puta upozoravana, i od strane voditelja predmeta i od strane Upravnog odjela za financije i kontroling, kako se navedeni iznos mora platiti i spriječiti daljnja šteta - otkriva Đerek.

Unatoč financijskoj i pravnoj logici, pročelnica Veža nije postupila po pravomoćnoj presudi.

- Postavlja se pitanje koji su bili motivi tadašnje pročelnice Veže za takvim postupanjem - pita (se).

Druga je presuda Visokog trgovačkog suda od 26. travnja 2016. kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Splitu  od 24. travnja 2012., čime je postala pravomoćna pa je Banovini naloženo plaćanje koncesionaru iznos od 570.960,00 kuna sa zateznom kamatom.

Đerek ističe kako je  tadašnji pomoćnik pročelnika Službe pravne zaštite i za stanove i poslovne prostore Jakov Cvitković arhivirao predmet bez prethodno izvršenog plaćanja. 

- Ali, iz spisa je vidljivo je kako je pročelnica Veža za to znala! Zatražila je 2021. godine povrat predmeta iz arhive, potom konstatirala da nije plaćeno po pravomoćnoj presudi i predmet opet, bez plaćanja vratila u arhivu -  čudi se Đerek.

Napominje da je Cvitković podnio reviziju na pravomoćnu presudu Vrhovnom sudu, ali je odbačena jer nije dostavio dokaz o položenom pravosudnom ispitu, što je zakonski uvjet za dopuštenost revizije kao izvanrednog pravnog lijeka.

-  Ostaju nejasni motivi Cvitkovića oko tog nevjerojatnog propusta - kaže.

Đerek podsjeća da je Mirna Veža bila pročelnica Službe pravnih poslova, zaštite i zastupanja od studenog 2018. pa do nove sistematizacije u studenom 2022. godine, a nakon toga je postala sudska savjetnica na građanskom odjelu Županijskog suda. 

Dakle, ove radnje se ne odnose na period kada je bila povjerenica Vlade od sredine travnja 2022. do sredine srpnja.

- Za pravomoćnost ovih presuda je znala, unatoč tome je otišla iz Banovine a da nije dala nalog za plaćanje niti je o tome obavijestila kolege - tvrdi pročelnica.

Zanimljivo, gradski koncesionar za ove presude nije pokrenulo postupak naplate jer im, objašnjava, to nije bilo u interesu, budući da stranka ima pravo u roku 10 godina tražiti plaćanje po pravomoćnoj presudi, a kamate teku.

- S druge strane, neshvatljivo je (ne)djelovanje bivše pročelnice Veže koja je fiskalno odgovorna za područje svoje nadležnosti, a nije dala naredbu za plaćanje. Takvim postupanjem je svjesno oštetila proračun Grada Splita za iznose zakonskih zateznih kamata od dana pravomoćnosti presuda do isplate. Tako je nečinjenjem omogućila Cestaru stjecanje dodatnog iznosa od novaca svih građana - zaključila je Đerek.

Ističe kako Banovina ni službenici ne mogu utjecati na rad sudova i donošenje pravomoćnih presuda, ali itekako imaju obvezu spriječiti daljnju štetu Splitu.

Radi zaustavljanja daljnje štete i daljnjeg tijeka zatezne kamate, pojašnjava, izdala je naredbu za izvršenje proračun pa je u veljači na temelju pravomoćnih presuda Cestaru plaćeno ukupno 321.946  eura, od čega 108.950,97 na ime glavnice te 214.323  na ime zateznih kamata.

Osim ovog iznosa, plaćena je sudska pristojba oko 1327 eura dok je odvjetnicima na ime parničnih troškova ukupno plaćeno 14.292 eura, od čega nešto više od tri tisuće zateznih kamata. 

- Izdavanju naredbe za isplatu je prethodio sastanak s Jozom Rakom, direktorom Cestara, radi pokušaja smanjenja obveza po nastaloj zateznoj kamati, ali je odbio bilo kakvo smanjenje ili nagodbu - otkriva još Đerek.

Ako uzmemo ukupno isplaćeni iznos zakonskih zateznih kamata i vrijeme saznanja bivše pročelnice za obvezu plaćanja, dodala je, može se okvirno reći kako je nepostupanjem bivše pročelnice Grad Split oštećen za najmanje 30.000 eura.

- Nakon ovakvih slučajeva, ostaje bojazan koji sve predmeti se mogu naći u arhivi, po kojim obvezama za plaćanje nije postupljeno i kolika je šteta nastala Splitu zbog nesavjesnog djelovanja visokih službenika Banovine - zaključila je Đerek.

Veža tvrdi suprotno. Prvo nas je savjetovala, s obzirom na to da nije više zaposlenik gradske uprave i ne raspolaže dokumentacijom iz spisa predmeta, da službeno pitamo Odsjek za zastupanje Grada Splita 'koji raspolaže vjerodostojnim podatcima, obzirom da je više predmeta u pitanju, a riječ je o sudskim postupcima'.

Zatim je odgovorila kako je radila i gdje su bili problemi.

- Svakako, bilo kakva dobrovoljna isplata, da bi bila u skladu sa zakonom, podrazumijeva zadovoljenje dodatnih pretpostavki od kojih je uz pravomoćnu i ovršnu presudu bitno i postojanje proračunske stavke s novčanim sredstvima iz koje bi isplata bila planirana i potom izvršena, za što se tadašnja Služba pravnih poslova zaštite i zastupanja zalagala - objašnjava.

S tim je upoznata Služba za unutarnju reviziju kao tijelo kontrolor internih procesa.

- Po tom prijedlogu vođeno je više sastanaka 'unutar kuće' budući da su se zalaganja Službe pravnih poslova, zaštite i zastupanja takve vrste, a u prilog prevencije od dodatnih troškova, odnosila generalno na postupanje u svim  predmetima u kojima nije nastavljen postupak po izvanrednim pravnim lijekovima, o čemu postoji dokumentacija - obrazložila je Veža.