Zbog protupravne gradnje na uvjetnu kaznu od šest mjeseci zatvora uvjetno s rokom kušnje od godinu dana osuđena je nepravomoćno u Splitu Dagmar Meneghello, poznata kolekcionarka. Problem je ispao s gradnjom zida i još nekoliko građevina na otoku Sveti Klement na Paklenim otocima.
U presudi se navodi da je Meneghello gradila protivno odredbama Zakona o gradnji, Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama te Odluci prostornog plana uređenja grada Hvara bez potvrde glavnog projekta i u neskladu s planom prostornog uređenja. Predmet postupka bili su potporni zid dužine 10 i pol metara, potporni zid od 31 metra, stubište od deset metara, septička jama i prostorija od 6 kvadrata sagrađeni na području koje predstavlja dio zaštićenog obalnog područja mora, tj. području od posebnog interesa za državu.
Na suđenju je saslušana vještakinja za graditeljstvo. Zaključila je da zid dužine 40 metara i visine dva i pol metra predstavlja nelegalan zahvat u prostoru jer minimalno zahtjeva projekt, posebno što se radi o zaštićenom i izvan građevnom području.
Vještakinja se nije mogla odrediti je li zid sagrađen po pravilima struke, niti da li je nakon njegove gradnje teren postao siguran od klizanja jer je to pitanje za vještaka sa specijalizacijom iz geomehanike.
Dagmar Meneghello u obrani je navela da se ne osjeća krivom, već nepravedno optuženom jer sa sagrađenim zidom nije ništa dobila.
'O tome se trebala brinuti država i nadležna tijela, koja su o svemu pravodobno obaviještena, a radi radova morala sam se itekako zadužiti. Sve institucije su potvrdile da je na lokaciji potrebno izvršiti sanaciju. Na klizištu se nalaze kuće koje bi se u slučaju otklizavanja odronile u more', kazala je Meneghello te napomenula kako je dno uvale potpuno zazidano jer da nije, sav bi teren otklizao u more.
Za septičku jamu kaže da je sagrađena 20 godina ranije jer na otoku nema kanalizacije. Prostorija s armirano betonskim krovom napravljena je u ogromnoj rupi u zemljištu ispod površine, navodno se rupu ničim drugim nije moglo popuniti. Meneghello je navela kako je slijedila zid koji je otprije izgrađen, a da stubište služi da se ljudi s plaže mogu popeti. Stubište je u cijelosti na njenom terenu. Istaknula je i kako je zbog odrona zida plaža postala veća na štetu njenog zemljišta.
Zamjenica branitelja Ivanka Šamija upozorila je kako je Državno odvjetništvo propustilo cijeniti dopise Lučke uprave i Službe za prostorno uređenje Grada Hvara iz kojih proizlazi da se radilo o zamolbi da se izvrši sanacija jer se predio Laze u uvali Vinogradišće urušio te je zbog velikih kiša i valova došlo do klizišta zemlje na plažu na koju se srušilo 200 do 300 kubika zemlje, borova i ostalog krupnog raslinja i materijala. Dolazilo je i do novih odrona i koncesionar je zamolio sanaciju terena kako bi mogao obavljati koncesiju.
Šamija je istaknula kako je Lučka kapetanija praktički ovlastila okrivljenu da gradi te da se radovi na pomorskom dobru obave po pravilima građevinske struke, dok je Služba za komunalne djelatnosti Grada Hvara navela da se ne protivi sanaciji. Spomenula je i da je zid na istom mjestu od davnina kako bi čuvao teren od urušavanja.
'Okrivljena nije mogla postupati s namjerom da protivno propisima gradi u području od posebnog interesa. Nesporno je da su sva tijela oglušila i da država, koja bi trebala imati poseban interes, nije napravila ništa', navela je braniteljica u završnom govoru.