Dan logora Vojnić obilježava se sutra
Ove godine pod geslom: 'Mi smo pobjednici'
U spomen na sve ubijene branitelje, civile - logoraše logora Vojnić sutra će se obilježiti 'Dan logora Vojnić' ispred Spomen ploče logora Vojnić- na Trgu Stjepana Radića u Vojniću.
'Ove godine pod geslom 'Mi smo pobjednici' iskazat ćemo pijetet za sve ubijene logoraše logora Vojnić koji nisu razmijenjeni i koji nisu dočekali svoj 'drugi rođendan'. Sjećanje preživjelih logoraša na taj dan, pomiješanih osjećaja uz prisjećanje na sve patnje koje su proživjeli u srpskim koncentracijskim logorima ali ipak dočekali slobodu 11. travnja 2025. godine obilježavamo 'Dan logora Vojnić'. Dužnost i obveza nam je prisjetiti se i odati počast svima onima koji su u logorima ubijeni i nisu dočekali slobodu te u sklopu programa Putevima ponosa 'Da se ne zaboravi' obići sva mjesta stradavanja, zarobljavanja, mjesta logora i mjesta razmjena te se pokloniti i prisjetiti svih stradalih', poručuju iz Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL).
Toga dana preživjeli logoraši prisjećaju se trenutka kad su ponovo stekli slobodu, ponovo se rodili, odnosno kako se kaže među logorašima slave drugi rođendan.
'Logor je osnovao Đuro Škaljac i Tošo Pajić, srpski bezbednjaci. Nakon svađe Đure Škaljca i šefa logora Dokića na čelo logora postavljen je Gojko Stojković. U početku su u logoru utamničeni hrvatski branitelji i civili iz grada Slunja i Tušilovića, a tijekom postojanja logora i muslimani s područja Bosne i Hercegovine. Zločinci koji su prvi mučili i ispitivali logoraše bili su policajci jugo milicije iz Karlovca: Gvozdanović Nikola i Vulić Nikola, koji su do Domovinskog rata bili inspektori milicije. Na mjestu šefa logora nalazio se Mirko Dokić, koji je prije uspostave logora bio zatvorski čuvar u Karlovcu. Pomoćnik u logoru bio je Pajo Crnković koji je u logor došao s područja grada Karlovca. Izrazito značajnu ulogu u logoru imao je Mile Goluža zvani Bure. Od poznatih čuvara u logoru Vojnić poznati su: Rade Gvozdanović, Miroslavljević Miloš i Dragomir Božić. U prikrivanju zločina u srbočetničkom logoru Vojnić aktivno je sudjelovao i danas pokojni vojni sudac u tzv. SAO Krajini Nikola Sužnjević', poručuju iz HDLSKL.
Podsjećaju i kako je nedaleko od Vojnića u Vrginmostu isto postojao logor, na čijem je čelu bio Stanko Čiča, Dragan Vilenica i izvjesni Sava Crevar.
'Logor se nalazio u prostorijama radija Banovine. Kao i u svi srpskim logorima i u tom logoru zarobljenici su zlostavljani protivno ženevskoj konvenciji. Logor Vojnić bio je jedan od najgorih oblika organiziranog držanja zarobljenih branitelja i civila koji nazivamo 'privatni logor' jer nadležni su odbijali suradnju sa svojim nadležnim vlastima u tzv. SAO Krajini i sami odlučivali o sudbini svih zarobljenih. (korespondencija između nadležnih za logor Vojnić i vlasti tzv. SAO Krajine). Kroz logor Vojnić prošlo je više stotina logoraša od kojih su po poznatim činjenicama likvidirani: Andrija Gojak, Marko Pape i Milan Cvitkušić', zaključuju iz HDLSKL.
