Davor Matijević i Dalija Orešković govorili su o stanju gradske i državne imovine, neispunjenim obećanjima o transparentnosti, pogodovanju pojedincima i, kako kažu, potpunom izostanku odgovornosti onih koji upravljaju prostorima koji bi trebali služiti javnom interesu.
Ako koalicija SDP-a, Možemo! i Direkta dobije povjerenje birača, bivša pročelnica Maja Đerek dobit će javni poziv za povratak u splitsku upravu – najavio je to kandidat za gradonačelnika Davor Matijević, istaknuvši kako ne zna bi li Đerek uopće bila voljna prihvatiti takvu ponudu.
- Kao što smo mogli čitati u medijima, ona i dalje ima problema s HDZ-om koji ju je vraćao u državne nekretnine. Ne oglašava se i nemamo kontakt, ali smatramo da je upravo taj smjer potreban Splitu. Maksimalna transparentnost i jasni kriteriji, to nam treba – kazao je Matijević.
Dodao je kako je dolazak Maje Đerek u Split svojedobno bio snažna poruka. Opisao ju je kao ženu sa znanjem i iskustvom, zviždačicu koja je jasno pokazala da se bori za javni interes.
- Nažalost, kad se počela jednako angažirati i oko gradskih nekretnina, difamirali su je i nezakonito joj dali otkaz. Moram podsjetiti da je sud potvrdio da Ivica Puljak nije bio u pravu i da joj nije smio dati otkaz. Nije imao pravo učiniti to što je učinio, i to je sud jasno rekao – istaknuo je.
Matijević se potom osvrnuo na stanje gradske imovine danas, četiri godine nakon obećanja o uvođenju reda i transparentnosti. Registar nekretnina koji je najavljen, tvrdi, zapravo ne postoji u obliku u kakvom bi trebao biti.
- Objavljeno je nešto, ali bez osnovnih podataka: nema imena korisnika, nema informacija o tome tko koristi gradske prostore, otkada ih koristi, na koji način ih je dobio. Izostavljeno je sve ono što bi registar trebao sadržavati. Ako napravite usporedbu s registrom Grada Zagreba, odmah će vam biti jasno koliko je splitski sustav netransparentan i neučinkovit – kazao je.
Dodaje da gotovo cijeli mandat nije raspisan niti jedan natječaj za dodjelu gradskih prostora. Riječ je, kaže, o najmanje 90 nekretnina koje su stajale prazne, neiskorištene i nenaplaćene. Naglasio je da su se u nekim slučajevima prostori su se koristili bez ugovora, korisnici nisu plaćali, niti su iseljeni.
- Danas imamo natječaj, ali tek pred kraj mandata. I ni on nije dovršen. Nije ispunio cilj. Grad opet nije pokazao dovoljno sluha prema onima kojima prostor zaista treba – rekao je, spomenuvši primjer udruge Srce.
- Udruga Srce već 27 godina djeluje u neadekvatnom prostoru. Većina vas iz medija bila je tamo i znate u kakvim uvjetima rade. A s druge strane, gradske prostore koriste sumnjivi poduzetnici ili udruge koje zapravo ne obavljaju nikakav stvarni rad – upozorio je.
Kao simbol takvog lošeg upravljanja naveo je i prostor odmah iznad njihovih prostora na Bačvicama u kojima se održala današnja konferencija.
- Cijeli kat, skoro 300 kvadrata, godinama je prenamijenjen za hostel. Ne znamo ni koristi li ga ista osoba, ne znamo je li plaćeno. Dugovanja su ogromna. Ako tako izgleda odnos prema imovini svih nas, onda nešto duboko ne valja – rekao je Matijević.
U nastavku konferencije govorila je saborska zastupnica Dalija Orešković. Poručila je da daje punu političku i osobnu podršku Matijeviću i koaliciji u želji da Split više nikada ne padne u ruke HDZ-a i Željka Keruma.
Orešković je upravljanje javnom imovinom opisala kao ključnu temu svake odgovorne politike. Podsjetila je kako je u Zagrebu otvoreno prozvala HDZ i ministra Branka Bačića zbog, kako je rekla, licemjerne politike priuštivog stanovanja.
- Javnih stanova nema dovoljno, a kada HDZ dijeli, zna se kome dijeli. Ovaj tjedan održan je prosvjed Sindikata znanosti i obrazovanja. Ljude gaziš, ignoriraš, a istovremeno dodjeljuješ stan državnoj tajnici u Ministarstvu znanosti – 92 kvadrata za 62 eura mjesečno. I to osobi koja na taj stan nema pravo – rekla je.
Dodala je da takvo upravljanje ne generira prihode za proračun, niti poštuje pravila koja vrijede za obične građane.
- HDZ ne vodi javno dostupne registre. Ne znamo tko koristi gradske i državne poslovne prostore, često se ne izdaju ni fakture, a ako se i izdaju - ne ulazi se u postupke ovrhe. I onda se naši blokirani građani s pravom pitaju: zašto jedni mogu koristiti prostore i zarađivati, a nikada ne plaćaju, ne izbacuju ih i ne ostanu bez egzistencije? To je društvo nepravde – rekla je.
Orešković je naglasila da je Grad Zagreb napravio značajan iskorak u otvaranju podataka o javnoj imovini i da takav standard treba postati pravilo u cijeloj zemlji.
- Registar javne imovine ne znači samo popis nekretnina. Treba javno prikazati tko ih koristi, po kojim kriterijima, kada su dodijeljene, na koliko dugo, te u realnom vremenu objaviti plaća li se najam, zakup, koristi li se ono što je dodijeljeno. To je temelj bilo kakve odgovorne vlasti – istaknula je.
Za kraj je poručila da pitanje upravljanja javnim prostorom mora postati glavno političko pitanje na lokalnoj i državnoj razini.
- ...ako želimo Hrvatsku u kojoj resursi ne završavaju kod podobnih, nego kod onih kojima doista trebaju i koji služe zajednici – zaključila je.