Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
DI JE ZAPELO? Duilovo i Orišac, prostor za velike splitske ambicije
Di je zapelo? Piše: Damir Petranović

DI JE ZAPELO? Duilovo i Orišac, prostor za velike splitske ambicije

Dogodilo se malo čudo: HDZ-ova Županijska lučka uprava i Puljkova gradska administracija sjele su za stol i dogovorile raspisivanje natječaja za veliki projekt - novu lučicu, marinu, akvarij, i centar hrvatskog jedrenja. Na mjestu koje zapušteno stoji već dva desetljeća

Plaža Žnjan temeljito će se urediti i to je sasvim izvjesno, pitanje je samo hoće li se posao dovršiti u roku od jedne ili dvije godine. I kada se to dogodi, još će više stršati pustopoljina s njene istočne strane. Duilovo.

Golemi nasuti plato danas je uglavnom zapušten i zarastao, no barem je i ograđen pa se ondje više ne može naletjeti na ilegalne kampere - a bogme više nema ni čestih požara, kao prije nekoliko godina. Provjerili smo što se događa s jednim od najatraktivnijih gradskih prostora, kojemu će skorim uređenjem Žnjana vrijednost nesumnjivo dodatno porasti.

I zašto milijune kvadrata gradski urbanisti i gradske vlasti drže 'rezerviranima' već dvadeset godina.



Nije to tako trebalo biti: sredinom dvijetisućitih Duilovo je - i njegov kopneni i morski dio - izdvojen u poseban gradski projekt kojega je trebalo cjelovito razraditi i i jednako tako realizirali. Označen je kao jedan od mogućih motora razvoja cijelog grada.

Potom je koncem 2008. godine raspisan međunarodni urbanistički natječaj na koji je pristiglo tek devet prijedloga, a rezultat bio poprilično neobičan čak i za splitske urbanističke prilike: pobjednika nije bilo, pa ni drugonagrađenog, te su dodijeljene tek tri jednakovrijedne treće nagrade uz preporuku žirija da se organiziraju 'radionice' na kojima će se izbrusiti konačno rješenje.

Neki nagrađeni autori su odustali, neki se ipak prihvatili posla i stvar se u idućim godinama meljala bez ikakvog konkretnog rezultata.

Fotogalerija: Nagrađeni radovi

Kopneni dio Duliova u međuvremenu je djelomično načičkan bespravnim gradnjama koje su potom legalizirane, a veliki komad zemljišta prešao je iz ruku bivšeg tenisača Gorana Ivaniševića - koji je iznevjerio obećanje rodnom gradu da će ovdje pokrenuti tenisku akademiju, nego je upravo suprotno zahtijevao promjenu namjene ovog prostora - u ruke poduzetnika Cirila Zovka

On je bio zanesen idejom u jednom od nagrađenih radova da se ovdje izgrade stambeni i turistički neboderi s nekoliko desetaka katova.

Na samom izmaku mandata gradonačelnika Ive Baldasara, koncem travnja 2016. godine, Banovina pokreće izradu Urbanističkog plana uređenja za Duilovo - preciznije, dvaju planova. Jedan za kopneni, drugi za morski dio. No administracija njegovog nasljednika Andre Krstulovića Opare shvaća da se zapravo radi o barem neizravnom pogodovanju Zovku, pa službeno obustavlja izradu ovih planova. 

I tako opet sve nastavlja stajati na mjestu: u gradu smještenom na poluotoku, kojemu kronično nedostaje i komunalnih i nautičkih vezova, i prostora za vezivanje megajahti, i sportskih sadržaja i općenito bilo kakvog, a pogotovo ambicioznog sadržaja vezanog uz more - što je bizaran podatak sam po sebi - suđeno je istovremeno promatrati kilometre neuređene, nefunkcionalne i zapravo sramotno neiskorištene obale.

Tako trenutno stoje stvari oko Duilova, no za bolje razumijevanje cijele priče na trenutak ćemo skoknuti još malo istočnije, prema Orišcu, odnosno prostoru između Duilova i Stobreča. Na tih kilometar i pol obale već sedam godina razvija se sasvim drugi projekt koji bi se - kako sada stvari stoje - mogao objediniti s ovim gradskim koji dvadeset godina stoji na mjestu.

Te 2016. godine ideju je iznio Domagoj Maroević, tadašnji i sadašnji ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije, najavivši gradnju 'Splita na moru' na gotovo milijun kvadrata. I to isključivo upravo na morskoj površini, dok bi se na kopnu nalazio tek četrdesetak metara širok pojas s prometnicom, šetnicom i parkom.

Svega bi tu trebalo biti: barem četiristotinjak vezova za nautičare i najmanje 700 za domaće ljude prostor za megajahte, golemi centar hrvatskog jedrenja pa čak i morski akvarij na preko deset tisuća četvornih metara. Spominjao se i prostor za muzej sporta ili onaj posvećen velikom Vasku Lipovcu.

Premda je sve skupa zvučalo utopijski, Maroević je za razliku od gradskih otaca punih sedam godina radio ustrajno i, što je valjda još važnije, pravocrtno. Najprije je ovo područje službeno proglašeno 'lukom od županijskog značenja', izmijenjen je Županijski prostorni plan koji će se prije ili kasnije morati preslikati na splitski GUP, potom je odrađen i slalom kroz sedam ministarstava i stigla je odluka Vlade o proširenju lučkog područja na ovaj prostor, a odrađen je i velik broj studija i pribavljen cijeli niz potrebnih dokumenata.

Procedura traje punih sedam godina čak i ako se radi u tišini i bez prestanka.

I sada se došlo do točke da Maroević zna što bi s Orišcem, a Grad nema pojma što s Duilovom, pa se dogodilo jedno malo splitsko čudo: posredstvom Društva arhitekata Splita održan je niz sastanaka na kojemu se došlo do dogovora. Projekt će se de facto objediniti.

Prednost Orišca jest da je more na tom prostoru dovoljno duboko za marinu i lučicu, a dovoljno plitko da investicija  bude ostvariva. Na Duilovu je more vrlo duboko i teško da ga se isplati nasipati, ali ondje postoji golema nasuta površina na koju se mogu smjestiti svi planirani sadržaji. Akvarij kao komercijalni segment djelomično bi mogao financirati centar hrvatskog jedrenja, koji bi mogao živjeti tijekom cijele godine, a lučica sa 700 ili 800 vezova riješila bi gotovo sve probleme nedostatka komunalnih vezova u gradu', objasnio nam je jedan od sudionika ovog projekta.

Domagoj Maroević potvrdio je da njegova Lučka uprava namjerava biti investitor, dok su u Banovini otkrili da će u idućim mjesecima biti izrađene smjernice za novi javni natječaj za uređenje kompletnog prostora Orišca i Dulilova, s fokusom na njegov priobalni dio. On će biti međunarodnog karaktera kako bi se došlo do najboljeg rješenja, ali bit će i 'provedbeni' - što znači da će se njegovi rezultati moći direktno ugraditi u GUP i da će procedura u startu biti nešto kraća. Relativno brzo moći će se početi graditi.

Vizija, rekli smo, zvuči spektakularno utopijski: na uređeni Žnjan prema istoku se nastavlja morski akvarij, jedriličarski centar ovog dijela Europe, kakav muzej i slični sadržaji, a potom velika lučica i marina kojom bi Split napokon opravdao titulu grada na moru - štoviše, na poluotoku. No to ne znači da je i neostvariva.

Katkad treba imati kapacitet i za sanjati.



DATUMI KOJE ĆEMO PRATITI:
- izrada programskih smjernica za međunarodni urbanistički natječaj, do 31. 12. ove godine, nakon čega slijedi njegovo raspisivanje
- sredina 2024. godine, planirani datum pokretanja novih izmjena splitskog GUP-a u koji će biti uvršten ovaj 'programski natječaj'


***

Programski sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Vaša reakcija na temu