DI JE ZAPELO? Evo što donosi novi prometni sustav Splita

Fotogalerija (1)

Splitski semafori, čiji se rad uglavnom bazira na rješenjima i tehnologijama iz osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća, moderniziraju se kroz projekt Inteligentnog transportnog sustava (ITS) vrijedan 12.757.241 eura, od čega je 85 posto dolazi iz bespovratnih fondova Europske unije. Država je priložila još milijun eura pa će sustav 'koji će ga staviti na mapu najnaprednijih gradova Europe' Split ukupno platiti manje od milijun eura.

Proteklih tjedana započeli su radovi na jedanaest gradskih semafora, u zoni koja se otprilike proteže od Poljuda do Kmana, u koje su postavljene nove instalacije i na čiju su konstrukciju montirane dvije vrste kamera ('Pan, Tilt, and Zoom' i fiksne, panoramske). Semafori će se tako povezati s Centrom za kontrolu i nadzor prometa uređenim na Splitu 3, u nekadašnjim prostorima 'Split parkinga'.

U ovoj fazi na više lokacija u gradu postavljeno je i osam meteostanica koje su također spojene s Centrom i dosad je ukupno dovršeno oko 90 posto radova. Do lipnja iduće godine dovršit će se druga faza u kojoj će se modernizirati još 25 križanja i postaviti veliki promjenjivi informativni paneli na prilazima Splitu iz smjera Solina i Stobreča, a u trećoj (prosinac iduće godine) i četvrtoj fazi (rujan 2025. godine) preostaje odraditi još ukupno 48 semaforiziranih križanja, kako bi kompletan grad i dio Solina bili pokriveni.

Radi se o fizičkim radovima na sustavu koji je golim okom većim dijelom zapravo nevidljiv, ali itekako koristan: nakon što se on stavi u funkciju, kompletan splitski promet trebao bi napokon iskoračiti iz dvadesetog stoljeća.

Pojednostavljeno - semaforima će se upravljati s jednog mjesta umjesto da se, kao dosad, svaki od njih programira 'ručno' i pali svoja svjetla neovisno o realnoj situaciji na terenu. Sva 84 postojeća semaforizirana križanja u gradu - ali i ona buduća - uvezat će se u sustav koji će optimizirati duljinu i trajanje prometnog toka prema stvarnom opterećenju, a ne u fiksno programiranom modu, a na svim ključnim križanjima bit će uvedena napredna videoanalitika i nadzor. Drugim riječima, promet u gradu regulirat će softver koji će ga u realnom vremenu analizirati i prilagođavati se, ali i intervenirati i preusmjeravati u slučaju nesreća.

Predviđeno je i da softver 'iz dana u dan uči o ponašanju prometa u gradu', a cinici bi - uzevši u obzir kulturu i često divljačku praksu splitskih vozača - kazali da to možda baš i nije najpametnija ideja.

Posao vrijedan gotovo 12 milijuna eura na natječaju je dobila zajednica ponuditelja u kojoj su tvrtke KING ICT i Ericsson Nikola Tesla. Projekt je na europske fondove prijavila Razvojna agencija RaSt, zajedno sa Službom za razvoj grada, a kao partneri se pojavljuju Grad Solin, Hrvatske ceste, Lučka uprava Split i Županijska uprava za ceste. Planirano je da se novi sustav uveže s podacima drugih tvrtki i organizacija - Zračne luke, Autobusnog kolodvora, HAK-a DHMZ-a, Prometa, Split parkinga i sličnih - pa bi se time na koncu došlo do mnogih korisnih opcija.

Recimo, da se kod 'otvaranja' semafora prioritet daje onima na kojima čekaju autobusi javnog prijevoza, ili da se 'čisti' put hitnim službama koje žure na intervenciju. Bit će tu još jedna nova aplikacija koja će građane navoditi na najbrži način dolaska do željenog odredišta, ali i najefikasniji oblik prijevoza koji bi pritom trebali koristiti.

'Cilj projekta jest smanjenje prometnih zagušenja, bolja protočnost prometa, prioritizacija javnog gradskog prijevoza i žurnih službi, učinkovitiji prijevoz i povećanje sigurnosti u prometu te smanjenje emisije štetnih plinova', objašnjavaju za Dalmatinski portal u splitskoj gradskoj upravi.

Treba reći da je cijeli projekt zapravo osmišljen i prijavljen za europsko financiranje još u doba gradonačelnika Andre Krstulovića Opare, a provest će se, eto, otprilike pri kraju mandata Ivice Puljka. 

Splitski ITS, također treba dodati, zbilja bi trebao biti jedan od najnaprednijih sličnih sustava u Europi - inspiracija je dobivena u poljskom gradu-prijatelju Rzeszowu, gdje ovakvo rješenje savršeno funkcionira - a u našem slučaju u konačnici bi trebao obuhvatiti gotovo sve oblike prometa, od cestovnog i željezničkog do biciklističkog i pomorskog. Tako bi, primjerice, u realnom vremenu trebao imati podatke kada je na aerodrom sletjelo koliko aviona s koliko putnika, ili kada je u trajektnoj luci krenuo iskrcaj s koliko vozila, pa i prema tome optimizirati tokove prometa.

Sve to, naravno, jednom kada proradi. Po planu, svi semafori 'uvezani' u sustav optimizirat će se odjednom, dakle u trećem kvartalu 2025. godine, pa bi gradske ulice u tom trenutku svakako trebale biti prohodnije, a ponašanje semafora nešto logičnije i prilagođeno realnosti.

Kamera postavljenih na njima, ipak, divlji splitski vozači zasad se ne trebaju bojati: premda su između ostalog one opremljene i namijenjene i za sankcioniranje prekršaja, početak kažnjavanja ovisi o zainteresiranosti policije da preuzme ovaj dio posla.

Sudeći po onoj jednoj kameri postavljenoj na križanju 'kod Kroma', koju pune tri godine MUP ne koristi za ovu namjenu premda im je servirana kao na pladnju, nema straha za prolaske kroz crveno i slične prometne vratolomije. Barem za vozače.

DATUMI KOJE ĆEMO PRATITI:
- lipanj 2024. godine, dovršetak druge faze (25 križanja)
- prosinac 2024. godine, dovršetak treće faze (25 križanja)
- rujan 2025. godine, dovršetak posljednje faze s preostala 23 križanja, kada bi cijeli sustav trebao proraditi

***

Programski sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija