DI JE ZAPELO? Most nad Kaštelanskim zaljevom bit će visok jednako kao Pelješki!

Most preko Kaštelanskog zaljeva, ako se ikada izgradi, bit će visok najmanje 55 metara - dakle jednako kao i Pelješki - a širina plovnog puta ispod njega morat će iznositi najmanje 200 metara. Tako glasi zaključak sastanka održanog u Splitu prije tri tjedna, o kojemu javnost nije obaviještena, a na kojemu su se našli svi ključni akteri: od predstavnika Hrvatskih cesta i stručnjaka s prometnog fakulteta, preko onih iz Lučke uprave i Lučke kapetanije, do vodstava tvrtki 'Luka', 'Žitni terminali', 'INA', 'Cemex' i drugih.

Bio je to jedan mali korak u pripremi golemog, po mnogima još uvijek nerealnog projekta kojim bi se centar Splita i njegova trajektna luka preko mosta, Kaštela i tunela kroz Kozjak povezali s autocestom i koji je na sjednici Vlade u Splitu 2018. godine nazvao 'Novi ulaz u Split', pa proglašen projektom od strateškog državnog interesa. Tunel se prošlog mjeseca i fizički počeo probijati, pristupna cesta niz Kozjak do Kaštela također, a sada preostaje osmisliti kako se s te točke dobaciti do Splita.

I kako sam most preko gradske mreže prometnica povezati s gradskom lukom na drugom kraju poluotoka, što je možda još i ozbiljniji i nerealniji pothvat. Jer Hrvatske ceste na mostu ipak nešto rade, a gradska uprava i dalje se ponaša kao da se ništa ne događa.

'Planirana cesta između Kaštela i Kopilice spaja se na cestu čvor Vučevica - Kaštela s jedne strane, dok se s druge strane priključuje na gradsku prometnu mrežu Splita. Projektira se četverotračna cesta duga oko 9 kilometara, na kojoj se nalazi most preko Kaštelanskog zaljeva, duljine oko 1500 metara. Trenutno se provodi novelacija idejnog rješenja i izrada studije o utjecaju na okoliš. Uočena je kolizija trase sa južnim dijelom kamenoloma za koji koncesiju ima tvrtka Cemex, izrađuju se dodatne varijante s ciljem izbjegavanja zone koncesije', kazali su u Hrvatskim cestama za Dalmatinski portal.

Potvrdili su da se 'usuglašava pozicija i visina mosta' kroz maritimnu studiju, koja se upravo izrađuje i koja bi time trebala osigurati da većina brodova koji bi trebali ulaziti u Kaštelanski zaljev ispod njega može slobodno proći. 'Organiziran je sastanak u suradnji s Lučkom upravom s koncesionarima na kojemu im se predstavilo rješenje iz maritimne studije', kažu nam iz Hrvatskih cesta.

Upravo to se događalo na spomenutom sastanku otprije tri tjedna, na kojemu je po neslužbenim informacijama potvrđena visina mosta od 55 metara i širina plovnog puta od 200 metara; da se to nije dogodilo i da se ostalo na ranijoj verziji mosta s tek trideset metara visine, sve velike tvrtke spomenute na početku teksta komotno su mogle staviti ključ u bravu - a postala bi besmislenom i nova luka na Stinicama namijenjena kamionskom prometu, koja se uskoro počinje graditi. Ovako, u nju će moći uploviti čak i 'ogromna većina' kruzera koji danas posjećuju Split.

Sam projekt gradnje mosta preko Kaštelanskog zaljeva dio je desetljećima starih vizija splitskih urbanista, a posebno snažno artikulirao ga je arhitekt Ante Kuzmanić prije petnaestak godina. Radi se o zapravo logičnom otvaranju grada prema svojoj okolici i obratno, skraćenju veze sa Zagrebom za petnaestak kilometara i rasterećenju od prometnih gužvi na istoku, ali i koraku značajnom za sigurnost jer Split trenutno ovisi o jednoj jedinoj, ionako zagušenoj prometnici. Da se stara 'obilaznica' začepi, nastao bi potpuni kolaps.

Nakon što službeno budu definirani gabariti i položaj plovnog profila ispod budućeg mosta, najavljuju iz Hrvatskih cesta, pokrenut će se nabava tehničkog i oblikovnog rješenja mosta - odnosno natječaj za njegovo dizajniranje i projektiranje. U ovoj državnoj tvrtki još ranije su se definitivno odlučili za most i odustali od mogućnosti spajanja dvaju obala podmorskim tunelom, navodno jer su preliminarne studije pokazale da je takvo rješenje bolje i isplativije, što zvuči poprilično neobično ako u tom trenutku nisu bile poznate čak ni njegove dimenzije.

No dobro, jedan korak je napravljen i sada znamo barem smjer u kojemu se projekt kreće. No i dalje je puno, puno skeptičnih.

Prvi sugovornik upozorava da je cijeli 'Novi ulaz u Split' izrađen samo kako bi nevjerojatno utjecajni HDZ-ovac Ante Sanader ostvario želju povezivanja Kaštela u kojima živi sa svojim rodnim Dugobabama iza brda, što mu je početkom probijanja tunela kroz Kozjak i uslišeno. Puno je indicija o Sanaderovom krojenju prometne karte ovog dijela Hrvatske, recimo činjenica da je tunel Kozjak u zadnjih nekoliko godina na listi prioriteta preskočio neke dramatično važnije projekte, recimo splitsku obilaznicu, brzu cestu do Omiša ili onaj nesretni novi izlaz iz trajektne luke, da ne govorimo o željeznici do aerodroma koja bi odavno bila izgrađena da nema blokade (HDZ-ovih i Sanaderovih) Grada Kaštela i Splitsko-dalmatinske županije. Više-manje sve stoji ili zapinje izuzev 'Sanaderovog tunela'.

'Da se željelo otvoriti novi ulaz u Split, onda bi se valjda započelo od samog Splita, a ne Kozjaka', ironično kaže ovaj sugovornik Dalmatinskog portala.

Drugi pak ukazuje na skupoću projekta: još prije nekoliko godina novi most se procjenjivao na preko 100 milijuna eura, a povećanjem njegovih gabarita i poskupljenjem materijala cijena bi nesumnjivo dodatno narasla. Teoretski postoji mogućnost financiranja njegove izgradnje sredstvima iz europskih fondova, ali za to bi valjalo ponuditi i nešto kompleksnije ideje poput kombinacije više vrsta prijevoza.

'A trenutno se ne predviđa da mostom ili ispod njega prolazi željeznička pruga, čak nije izvjesno ni da će se na njemu naći biciklistička staza. Teško da će nam Europa platiti još jedan Pelješki most', vrti glavom drugi sugovornik Dalmatinskog portala.

Treći sugovornik upozorava da ni Županija ni Grad Split nisu učinili ama baš ništa - pa makar formalno - da bi se uskladili s ovakvim planovima Hrvatskih cesta. Zasad je samo predviđeno da se budući most na Stinicama 'spaja na gradsku prometnu mrežu', no nitko nema pojma kako bi ona u budućnosti trebala izgledati. Logično bi bilo da se već danas planiraju podvožnjaci i nadvožnjaci, denivelacija ionako zakrčenih križanja i temeljita rekonstrukcija glavnog koridora do luke, vjerojatno današnje Dubrovačke ulice.

'Ako se već smatra da se radi o iluziji, onda bi na lokalnom nivou trebalo prihvatiti tu igru i pratiti Hrvatske ceste ukorak, pa ih onda prozivati ukoliko ne ostvare svoje najave. Ni most ni prilagođavanje gradske mreže prometnica nisu neizvedivi, dapače: cesta D403 koja je upravo izgrađena u Rijeci skuplja je i kompleksnija od ovoga, pa se svejedno napravila jer su se svi interesi poklopili', kaže treći sugovornik Dalmatinskog portala.

Dakako, i oni se u načelu slažu da bi 'Novi ulaz u Split', kada bi se ostvario, bio izvanredno rješenje i za grad i za šire splitsko područje. Na koncu, pitali smo Hrvatske ceste postoje li ikakvi rokovi za njegovu realizaciju.

'S obzirom na neizvjesno trajanje upravnih postupaka i ostalih pripremnih radnji, za sada je teško prognozirati rokove izgradnje', kratko su nam odgovorili.

I ostavili barem slabašnu nadu da se u gradu odviklom od planiranja na velikoj i dugoročnoj skali može sanjati o nečem grandioznom.

DATUMI KOJE ĆEMO PRATITI:
- nema ih, no za šest mjeseci priupitat ćemo Hrvatske ceste jesu li dovršeni Maritimna studija i ostali potrebni dokumenti, odnosno kada će se raspisati natječaj za projektiranje mosta nad Kaštelanskim zaljevom

***

Programski sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija