Mrtva trka.
Najbolji je to opis trenutnog stanja s otpadom u Splitu i okolici: pažljivo se promatra hoće li odlagalište Karepovac biti napunjeno do čepa prije nego što se otvori Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici.
Ako se to dogodi većem dijelu županije slijedi ekološka, a bogme i financijska katastrofa - bit ćemo zatrpani smećem kojega se više neće imati kamo odložiti, a zbog popunjenosti kapaciteta okolnih odlagališta i centara realna destinacija su sjever Hrvatske ili čak zemlje poput Austrije i Francuske. U tom slučaju, izračunali su stručnjaci za Dalmatinski portal, svi ćemo i na svome džepu itekako osjetiti posljedice: umjesto desetak eura mjesečno prosječno kućanstvo ovu će uslugu plaćati čak tri puta skuplje, oko 30 eura.
Problem eventualno može spriječiti Županija ako što prije izgradi desetljećima planirani centar u Lećevici, ali i sami Splićani ako u idućim godinama nešto savjesnije razdvajaju svoj otpad i tako produlje životni vijek Karepovca.
Po sadašnjem stanju on ima kapacitet za zaprimati otpad još dvije do tri godine, a ukoliko se njegova količina smanji možda se protegne i na četiri godine. S druge strane, baratati rokovima dovršetka Lećevice sizifovski je posao jer se oni određuju i pomiču dobra dva desetljeća, no iz Županije i županijske tvrtke koja gradi ovaj kompleks dobili smo vrlo jasno i konkretno obećanje:
'Završetak izgradnje Centra za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji zajedno s pretovarnim stanicama, stavljanje u pogon kompletnog postrojenja te probni rad planiran je za 2026. godinu', kazali su za Dalmatinski portal.
Dakle, zbilja se radi o mrtvoj trci.
U cijeloj priči ipak ima i nešto vedrijih tonova: sam Karepovac, u stvarnosti šezdesetak godina staro brdo smeća koje se sada već nalazi usred gusto naseljenog urbanog područja, gotovo je potpuno saniran: još jedna faza dovršava se do kraja ovog mjeseca, do tada će biti dovršeno i postrojenje s plinskom bakljom, sadi se planiranih 180 stabala.
Dio odlagališta već se i zazelenio, a sada slijedi i moguća izgradnja pročistača otpadnih voda. 'Otvoren' je tek njegov istočni dio, ona ploha oslobođena premještanjem smeća prije nekoliko godina, koja se puni tako što se svaki sloj otpada zatrpa zemljom. Nekad debljim, nekad nešto tanjim slojem kako bi se štedjelo na volumenu.
Sve upućuje na zaključak da je barem ova gradska trauma uglavnom iza nas i da više ne bismo trebali osjetiti ni smrad, a bogme ni stid. Treba reći i da je barem po pitanju otpada Split nekoliko koraka ispred Zagreba: dok možda nema, kao u glavnom gradu, beskonačan prostor za deponiranje - ali zato će se teško dogoditi katastrofalni odroni poput onih na Jakuševcu posljednjih tjedana - barem ima perspektivu da za dvije do tri godine zaokruži cijeli sustav s Centrom za gospodarenje u Lećevici. Dok u Zagrebu još uvijek nisu ni definirali svoju lokaciju.
No događa li išta iza brda? Uoči službenog predstavljanja radova u Lećevici najavljenog za idući utorak, Dalmatinski portal na terenu je provjerio situaciju.
'Trenutno se na samoj lokaciji izvode radovi na upravno-servisnoj zoni, infrastrukturi, obodnim prometnicama te odlagališnim plohama. Upravo traju završni radovi na odlagališnim plohama koji podrazumijevaju ugradnju glinenog pokrova, bentonitnog tepiha, HDPE folija, senzora za detekciju curenja te geotekstila, nakon koje ide drenažni sloj kamena. U tijeku su i radovi na servisnoj zgradi, upravnoj zgradi, izgradnji reciklažnog dvorišta te parkingu za kamione', kazali su nam u tvrtki Regionalni centar čistog okoliša.
Ti radovi vrijedni su 20.648.632,03 eura bez PDV-a, a izvodi ih zajednica tvrtki Sarađen d.o.o., GH Holding d.o.o. i VGP Drava Ptuj d.o.o.
Paralelno, radovi vrijedni osam milijuna eura traju na tri od ukupno šest predviđenih pretovarnih stanica u Sinju, Zagvozdu i na Braču, a njih izvodi tvrtke Tehno-elektro d.o.o.
'U tijeku su građevinski radovi na svim lokacijama, betoniranje, te pripreme za ugradnju traka za pretovar otpada, mosnih vaga i portirnica', obavještavaju nas iz ove županijske tvrtke i tvrde da bi ovaj dio posla trebao biti dovršen 'u drugom kvartalu iduće godine', dakle između 1. travnja i 1. srpnja.
Zapisali smo.
No kako bi sustav profunkcionirao, preostaje još ogroman posao - izgradnja druge faze centra u Lećevici koja se zapravo odnosi na same pogone i njihovu tehnologiju, te još tri pretovarne stanice u Splitu, na Hvaru i na Visu.
'Traju pripreme, kao i revidiranje postojeće dokumentacije za drugu fazu. Krunski dokument je studija izvedivosti koja je trenutno u izradi i koja će definirati buduće vrijednosti radova na pojedinim lokacijama te hodogram svih aktivnosti. Druga faza realizacije projekta obuhvaća raspisivanje međunarodnih natječaja za završetak građenja CGO u Splitsko-dalmatinskoj županiji te izgradnju tri pretovarne stanice u Splitu, Hvaru i na Visu. Također je u planu i nabava pokretne opreme za CGO i šest pretovarnih stanica', službena je informacija koju je dobio Dalmatinski portal.
Konkretne rokove za ove korake ipak nam nisu otkrili.
Kako je dosad bilo predviđeno da smo radovi na drugoj fazi traju najmanje 30 mjeseci, te da probni rok samog centra dodatno traje barem još nekoliko mjeseci, nije sasvim jasno otkud optimizam s planiranjem konačnog dovršetka tijekom 2026. godine - pogotovo znamo li da se natječajne procedure znaju protegnuti na mjesece i godine. No dobro, povjerovat ćemo.
Ako za dvije do četiri godine budemo zatrpani otpadom i ako nam se računi za njegov odvoz utrostruče, barem znamo koga ćemo kriviti.
DATUMI KOJE ĆEMO PRATITI:
- drugi kvartal iduće godine, dovršetak trenutnih radova u Lećevici i na tri pretovarne stanice
- dovršetak studije izvodljivosti, kada ćemo dobiti službene rokove dovršetka i otvaranja Centra za gospodarenje otpadom
- 2026. godina, do kada će Karepovac biti prepunjen i do kada je Županija obećala obaviti svoj dio posla i spriječiti ekološku katastrofu Splita i okolice
***
Programski sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija