DI JE ZAPELO? Novac za uređenje Žnjana je tu, ali ga još - nema

Fotogalerija (10)

Početak 45 milijuna vrijednih radova na uređenju Žnjana zakazan je za siječanj ili veljaču iduće godine i čini se da napokon više nema velikih prepreka za to. Građevinske dozvole izdane su, odabran je izvođač radova, a i novac za to je osiguran.

Više-manje.

Financijska konstrukcija najvećeg splitskog projekta u proteklih nekoliko desetljeća izgleda ovako: iz europskih fondova putem ITU mehanizma povući će se 14 milijuna eura, iz već odobrenog kredita Europske investicijske banke (EIB) 22 milijuna, a preostalih devet milijuna eura platit će se izravno iz gradskog proračuna. Kada kažemo da je novac 'više-manje osiguran' onda mislimo na to da je izvjestan i predviđen na sve tri spomenute strane, ali po svemu sudeći fizički neće doći do Splita još barem nekoliko mjeseci.

Što, barem kako nas uvjeravaju u Banovini, nimalo neće utjecati na dinamiku radova.

Raspetljali smo poprilično složenu situaciju oko novca za Žnjan i pokušat ćemo je predstaviti najplastičnije što možemo - ne zato što čitatelje smatramo neukima, nego zato što je bitno na jednom mjestu imati jednostavne i lako pamtljive informacije.

Dakle, prvi dio, spomenutih 14 milijuna eura iz europskih fondova. Radi se o dijelu od ukupno 55 milijuna eura koje je za idućih sedam godina namijenjeno Splitu i još petnaestak gradova i općina u njegovoj okolici, a ranijim džentlmenskim dogovorom odlučeno je da se desetak posto tog novca namijeni zajedničkim projektima (poput ulaganja u bolnicu ili izgradnje Škverske ambulante), a preostali dio ravnopravno dijeli na Split s jedne i preostale gradove i općine s druge strane.

Svi oni ove jeseni dogovorili su se o tome, pa se neko vrijeme čekala Vlada koja je početkom prosinca organizirala svečano potpisivanje 'ITU sporazuma' za sva urbana područja u Hrvatskoj. Radi se o nepovratnom procesu, sve je gotovo i odlučeno, a sada slijedi raspisivanje različitih javnih poziva i preostala procedura koja će, predviđa se, trajati najmanje šest mjeseci.

Gradska vlast paralelno je uvrstila projekt uređenja Žnjana na listu 26 projekata koji će se u idućem razdoblju financirati kreditom EIB-a koji je, u ovoj tranši, visok 71 milijun eura. Za tako nešto potrebna je formalna Vladina suglasnost za zaduživanje, a taj se proces rastegao sve do ovog tjedna kada je ona i stigla - ali samo za 25 projekata i samo na 49 milijuna eura. Nedostaje upravo Žnjan i njegovih 22 milijuna. 

'Projekt Žnjan je u proceduri kod Ministarstva financija od početka prosinca te Grad Split očekuje suglasnost, odnosno pisanu informaciju o zahtjevu, a sve sukladno članku 122. Zakona o proračunu', objavili su upravo jučer iz Banovine.

Grad Split je još ranije argumentirao i da je Žnjan projekt koji se provodi prema posebnom propisu, jer se odvija na pomorskom dobru i njega može provoditi isključivo gradska tvrtka 'Žnjan' kojoj bi on bio jamac za kredit - ali Ministarstvo financija inzistiralo je da ga se stavi u kategoriju 'europskih projekata'.

Cijela beskrajna procedura mogla je biti dramatično skraćena i da je Vlada udovoljila zahtjevu da se uređenje Žnjana projektom od strateške važnosti, što je status koji se gotovo pa automatski daje javnim investicijama ove veličine kako bi se za njih olakšala procedura. U ovom slučaju, što je javnosti nepoznato, naprosto nije htjela: uvijek joj je navodno nedostajao jedan papir. Da je Žnjan proglašen strateškim projektom, to bi se priznalo kao poseban propis i ne bi trebalo čekati sporazume ni ugovore o bespovratnim sredstvima.

Sada po svemu sudeći više nije jasno ni treba li posljednju suglasnost za Žnjan dati sama Vlada, ili bi to - budući da se rado o europskom projektu - trebalo učiniti tek Ministarstvo financija.

Najveći apsurd vjerojatno jest da država de facto otežava Splitu da se zaduži kreditom i uloži ogroman novac u pomorsko dobro koje je, bizarno postavljenom arhitekturom propisa, formalno u vlasništvu - iste te države.

Kako bilo, radovi na uređenju Žnjana zbilja bi trebali biti započeti u siječnju ili veljači i oko njihovog financiranja ne bi trebalo biti većih problema: spomenuli smo da je u konstrukciji predviđeno oko 9 milijuna eura iz gradskog proračuna i to bi bilo dovoljno za pokriti prvih nekoliko faza, do proljeća ili ljeta, do kada bi se dovršila procedura oko 14 milijuna eura iz ITU mehanizma i 22 milijuna eura iz kredita EIB-a.

Ne bi trebalo biti drame, valjda.

DATUMI KOJE ĆEMO PRATITI:
- siječanj ili veljača iduće godine, početak radova na uređenju Žnjana
- suglasnost Vlade na kredit kod EIB-a, kada se ona odobrovolji odnosno udostoji
- lipanj iduće godine, kada bi trebala biti dovršena procedura i raspisan formalni natječaj za dodjelu 14 milijuna eura iz europskih fondova

***

Programski sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija