DI JE ZAPELO? Štorija o Širini, ili kako je Butkovićevo selo prestiglo Split

Prije nešto više od mjesec dana Hrvatske ceste objavile su službene rezultate brojenja prometa na svim državnim prometnicama koji su potvrdili dugogodišnju tradiciju: dva raskrižja u Solinu i Stobreču uvjerljivo su najprometnija u državi s prosječnih pedeset tisuća vozila dnevno, a u ljetnim mjesecima ta se brojka penje i preko 60 tisuća.

Skoncentrirat ćemo se na ono prvo, solinsko, kojega još poznajemo pod nazivom 'Širina': ondje se u jednoj točci sastaju vozači iz smjera Kaštela, Solina, Klisa i Splita, baš riječ 'sastaju' čini se prigodnom. Na Širini se, naime, više stoji nego što se vozi.

I tako se grintalo, prigovaralo, zapomagalo i bjesnilo sve do 27. travnja 2021. godine - prigodno, niti mjesec dana uoči lokalnih izbora - kada je u Splitu svečano potpisan ugovor o rekonstrukciji ovog križanja. Navratili su ministar Oleg Butković i direktor Hrvatskih cesta Josip Škorić, prigodu za predizborno naslikavanje dobili su župan Blaženko Boban i gradonačelnik Andro Krstulović Opara, a tu je, dakako nevezano za izbore, bio i premijer Andrej Plenković. Na suprotnoj strani stola našao se vlasnik Brodosplita i DIV grupe Tomislav Debeljak, kojemu se smiješio posao vrijedan 176 milijuna kuna.

'Ovo je plod suradnje Vlade Republike Hrvatske u protekle četiri godine s Gradom Splitom i Splitsko-dalmatinskom županijom, doprinos razvoju splitskog područja', busao se Plenković.

Napravljen je čak i prigodan filmić, zgodna animacija dvaju novih velikih mostova koji bi se nadvili nad ovim križanjem i napokon spojili Split i Kaštela normalnom cestom, bez semafora. 

Kako tada, tako i danas: na Širini se uglavnom stoji, susreće, sastanči. Kilometarski.

Zabilježit ćemo da je u studenom 2021. godine objavljen početak konzervatorskih radova koji će, kako je lijepo izviješteno, trajati 'dvadesetak dana'. Potom da je mjesec dana kasnije stigla građevinska dozvola za ovaj zahvat, a 24. siječnja prošle godine izvođač radova i službeno je uveden u posao s rokom izgradnje od dvije godine.

Jedna i pol godina već je prošla, a na Širini se ne samo da nema novih mostova - nego se ondje nije pojavio nijedan ozbiljan građevinski stroj.

Različitih objašnjenja i opravdanja smo se naslušali, no svakako je najzabavnije ono da su ovdje, par metara od središta antičke Salone, i investitori i konzervatori ostali iznenađeni pronalaskom ostataka antičke Salone. Pa su, jel'te, naložena nova arheološka istraživanja, kako stupovi mostova ne bi stajali baš na mjestu rimske prapovijesti.

I tako je krenulo čeprkanje po Širini kojemu se nije nazirao kraj. Prolazili su mjeseci, pa i cijela godina skoro je prošla, a na terenu se nije događalo skoro pa ništa.

'Obzirom na nepovoljne vremenske uvjete, očekuje se da bi arheološka istraživanja bila dovršena najkasnije do kraja ožujka 2023. godine', objavili su iz Hrvatskih cesta u siječnju ove godine.

Izraz 'najranije', znamo, u hrvatskoj cestogradnji ima dosta fluidno značenje posebno kada se radi o velikim državnim projektima u Splitu i njegovoj okolici, za razliku od recimo trostruko skuplje obilaznice Novog Vinodolskog, inače malenog rodnog mjesta ministra Olega Butkovića: ona je u samo nekoliko godina sustigla i prestigla projekt solinske Širine i eno se upravo započinje graditi. Šta ti je naš čovjek na položaju u Zagrebu.

Kad već uspoređujemo najopterećenije križanje u državi s cestom u Butkovićevom rodnom kraju, poslužit ćemo se ponovno brojkama Hrvatskih cesta: po službenim podacima brojenja prometa za prošlu godinu, Novim Vinodolskim u prosjeku prolazi oko 8 tisuća vozila dnevno. U špici ljeta brojka se popne na jedva 14 tisuća.

'Bili smo nezadovoljni radom tvrtke koja je provodila arheološka istraživanja, pa je angažirana nova. Taj posao trebao bi biti završen najkasnije za 30 dana. Započeti su i radovi na premještanju plinskih instalacija', kažu danas u Hrvatskim cestama za Dalmatinski portal. 

No u pozadini cijelog ovog slučaja valja se jedan ključni detalj, a moguće i razlog sada već višegodišnjeg odugovlačenja: kroz cijelo to vrijeme, naime, tvrtke Tomislava Debeljaka plesale su na rubu predstečaja i stečaja, pa je očito procijenjeno da bi valjalo pričekati rasplet situacije. Jer da su radovi na Širini zbilja započeli, a da je DIV grupa u međuvremenu otišla u stečaj, tek tada sve bi se zakompliciralo.

I kako smo uspjeli doznati, vrlo brzo znat ćemo na čemu smo: već idućeg tjedna ističe garancija koju je Tomislav Debeljak morao priložiti za ozbiljnost svoje ponude i ako zbilja namjerava raditi na Širini, morat će dostaviti novu. Tako bi radovi mogli napokon započeti nekad u rujnu.

Ili će, u suprotnom, biti raspisan natječaj za novog izvođača radova.

To bi sasvim sigurno rezultiralo i većom cijenom dvaju novih nadvožnjaka u Solinu, no taj detalj najmanje nas brine. Da država ovdje uloži i pet puta više nego u Novi Vinodolski, opet je malo.

DATUMI KOJE ĆEMO PRATITI
- prva polovica kolovoza, kada DIV grupi ističe jamstvo za ozbiljnost ponude
- rujan ove godine, kada će Debeljakova tvrtka započeti s radovima ili će, u suprotnom, Hrvatske ceste početi tražiti novog izvođača

***

Nakon objave teksta Hrvatske ceste reagirale su na jedan njegov dio, koji se odnosi na izbor tvrtke koja na Širini provodi arheološka istraživanja. Tvrde da prethodni izvođač nije izmijenjen zbog nezadovoljstva obavljenim radovima, nego zbog potrebe javne nabave.

'Odabrana je druga tvrtka za arheologiju, a nakon provedenog postupka javne nabave, zbog povećanja obujma posla nastavno na traženje i uvjete konzervatora, a ne iz razloga nezadovoljstva izvođačem. Isti izvođač posao za koji je bio ugovoren je uredno obavio. Dapače, prethodni izvođač je odlično odradio posao u okvirima svog ugovora te je dobio od nas i pozitivnu referencu.

Međutim, nastavno na nove uvjete, a kako je gore navedeno, raspisan je javni natječaj za novi obujam poslova arheoloških istraživanja koji su zadani od konzervatora za vrijeme ovih istraživanja, a koji prethodno nisu bili zadani kao uvjeti te nisu bili navedeni kao potrebni. Budući da smo u obvezi pridržavati se svih zadanih uvjeta, raspisali smo postupak nabave za tražene dodatne radove arheologije, a koji je dobila druga tvrtka', stoji u reakciji Hrvatskih cesta.

***

Programski sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija