DIGITALNA TRANSFORMACIJA Krajnje je vrijeme da uhvatimo korak s modernim svijetom i počnemo proizvoditi digitalne usluge, a ne samo ih konzumirati

Fotogalerija (9)

Digitalna znanja su prilika za Hrvatsku da uhvati korak s modernim svijetom, tako da ne budemo samo konzumenti, nego da proizvodimo aplikacije, digitalne usluge. Primjerice, Hrvatska ima jako razvijen turizam, ali kada pogledamo digitalne usluge u turizmu, rijetki su hrvatski proizvodi. To je jedna od možda propuštenih prilika, krajnje je vrijeme da se to promijeni.

Kazao je to Damir Brčić voditelj Tehnološkog HUB-a Digitalna Dalmacija, na danas održanom okruglom stolu kojeg je organizirala udruga Alumni Filozofskog fakulteta u Splitu, pod nazivom 'Digitalna transformacija: Kuda tehnologija i mediji vode obrazovanje?'.

'Zna se da su najnaprednije one zemlje koje imaju vlastitu proizvodnju. U Hrvatskoj u puno područja to nije moguće, ali ovo je jedno područje u kojem bi Hrvatska mogla bit proizvođač, a ne samo konzument. Tu je potrebno puno znanja, praćenja postojećih tehnologija, a ne toliko fizičkih resursa', naglašava Brčić.

Dodaje kako nikada ne treba prestati s edukacijama.

'Mislim da se svatko treba educirati u skladu s vremenom. Nekad je to bilo korištenje tehnologija koje su danas banalne. Danas, htjeli ili ne, moramo se upoznati s internetom pa i s osnovama umjetne inteligencije. Ne kažem da trebamo biti eksperti, ali ako ovo ne prihvatimo i ne koristimo, na neki način zaostajemo. Mi se kroz program Edit trudimo prezentirati napredna znanja. Naši osnovnoškolci kroz taj program uče osnove umjetne inteligencije, cyber securityja kao i srednjoškolci i studenti. Mi svake godine preko 400 djece iz svih mjesta i gradova diljem Splitsko-dalmatinske županije uključimo u edukativne programe i do sada smo preko 3500 učenika svih generacija obučili za aktualne, moderne tehnologije.

Sljedeća velika stvar su LLM modeli (Large Language Models), kao ChatGPT. To su jednostavni alati kod kojih ne treba 'tražiti pamet', nego ih jednostavno upotrijebiti u svojim poslovnim aplikacijama. To je trend koji ide. Treba ga dobro razumjeti i primijeniti za sebe', kaže Brčić.

Niška Jajac prorektor za infrastrukturu Sveučilišta u Splitu kaže kako je njegov zadatak osigurati dio aktivne i pasivne mrežne infrastrukture kako bi se na nju mogle 'naslanjati' razne aplikacije, a sve kako bi se stvorila korisna programska podrška za studente i nastavnike u znanstveno-istraživačkom, ali i nastavnom radu.

'Naš zadatak je poboljšati veze s Carnetovim temeljnim čvorištem koje je na splitskom FESB-u, a daljnjim razvojem, mi smo to jačali i na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije. Sada ćemo novim razvojem isto napraviti i u Sveučilišnoj knjižnici. U suradnji s Carnetom uključili smo se u projekt e-sveučilište.

Ja sam danas radi ovog okruglog stola odgodio odlazak na Carnetovu konferenciju za korisnike u Puli na kojoj će se raspravljati o daljnjim koracima tog projekta čija je osnova upravo širenje infrastrukture – aktivnog i pasivnog dijela. To znači osiguravanje kablaže i hot spotova da se ljudi mogu spajati. Ideja je na sve sastavnice Sveučilišta dovesti jednako kvalitetan internet i to kroz hot spotove, da se naši studenti, bez obzira gdje se nalaze u prostorima ili ispred njih mogu spajati na jednako kvalitetan, brzi internet', ističe Jajac.

'Hrvatska je općenito percipirana kao visoko sigurna zemlja i to je činjenica. No, to se može promijeniti u jednom danu. Imali smo mi cyber napade na KBC Zagreb i na splitsku Zračnu luku, ali takvih napada na slične institucije u svijetu je bilo na tisuće. Moramo napraviti obranu prije nego nastupi neki štetni događaj, to je razlog zbog kojeg se treba aktivirati. Ovakvi okrugli stolovi i ovakva predavanja su jako dobra za podizanje svijesti o opasnosti, kako bi samim time i obrana bila puno drugačija i lakša', naglašava Tonći Prodan, docent na Odjelu za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu.

Na Forenzici u Splitu postoji pet smjerova, jedan je i računalna forenzika. Ona se više bazira na digitalne tragove na određenim financijskim prevarama.

'Međutim, mi studente obrazujemo kroz niz drugih kolegija o ovim opasnostima, kao što su hibridne prijetnje. Jako veliki broj dezinformacija kruži u digitalnom prostoru, a ne postoji svijest o tome. Primjerice, u 2022. godini je 40 posto Amerikanaca podijelilo lažnu vijest. To je ogromna brojka. Zato sve članove društva treba učiti kritičkom promišljanju. Tu je jako važna avangarda uz korištenje modernih tehnologija. No potrebno je zadržati i neke tradicionalne metode poput učenja, čitanja i prije svega - kritičkog promišljanja', ističe Prodan.

Dodaje kako je digitalna transformacija, digitalna sigurnost, samo jedan od segmenata sigurnosti, a potreba za sigurnošću je druga čovjekova potreba u životu, nakon elementarne - disanja, zraka, hrane, vode...

'Svi želimo biti sigurni, a pogotovo sada kada opasnosti često dolaze iz digitalnog prostora. U svijetu je bilo puno cyber napada, pa i na obrazovne institucije. Gotovo 75 posto visokoobrazovnih institucija u svijetu je doživjelo neku vrstu napada ili pokušaja napada. Potrebno je podizanje sigurnosne svijesti kod svih članova društva, posebno kod učenika, studenata i zaposlenika', dodaje Prodan.

Na okruglom stolu sudjelovao je i Mario Jurič, reporter i voditelj RTL-a.

'Medijska odgovornost u toj tranziciji društva u digitalnom svijetu je iznimno velika. Mi se kao medijska kuća uvijek trudimo biti ukorak s vremenom i pratiti tehnologije, ali isto tako savjetovati i obrazovati javnost o svim prednostima i manama onoga što nam nosi taj digitalni svijet. Mislim da je uloga medija iznimno velika i važna pogotovo u svijetu kada internet i društvene mreže uzimaju dobar dio tog medijskog kolača i utječu na javno mnijenje. Naša uloga kao mainstream medija je u tome iznimno velika', ističe Jurič.

Naglašava kako je baza ostala ista, to je provjera informacija - činjenica.

'Promijenila se svijest građana prema novinarima. Novim zakonom smo postali službene osobe pa je možda to dovelo i do promjene načina na koji nas javnost doživljava, ali mislim da smo još uvijek zadržali status 'sedme sile' u društvu koja može pomoći javnosti, utjecati na promjene, ukazati na različite anomalije u društvu i učiniti društvo puno boljim', zaključuje Jurič.

Cilj ovog okruglog stola bilo je otvoriti raspravu o utjecaju digitalne transformacije na obrazovni sustav te kroz perspektive stručnjaka razmotriti na koje načine tehnologija i mediji oblikuju budućnost obrazovanja.