DISKUSIJA O VJEŠTINAMA: 'Iako živimo u digitalnom vremenu, postoje snažne potrebe za radnicima širokog spektra tehničkih znanja i kompetencija'
Ognian Zlatev, voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, istaknuo je i kako će posebnu pažnju u Europskoj godini vještina posvetiti starijoj populaciji
Panel diskusija 'Press club-Europska godina vještina', u organizaciji Predstavništva Europske komisije u RH i Europe Direct Split, održala se danas u Hotelu Ora u Splitu. 'Zašto je važno govoriti o vještinama u 2023.?', odgovor na ovo pitanje dali su brojni panelisti, a uvodno o vještinama i tržištu rada svoj stav iznio je Ognian Zlatev, voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
- Odgovor na pitanje koji nosi naziv ove diskusije lako možemo dati. Svjedočimo vremenu u kojem vještine izumiru, nekih nema dovoljno ili ne prate zahtjeve tržišta i rada. S jedne strane na globalnom tržištu imamo imperativ u vidu razvoja tehnologija i inovacija, a koje zahtijevaju određene vještine. S druge strane imamo stanovništvo kojem nedostaju osnove digitalne vještine. Cjeloživotno učenje i osposobljavanje europskih građana je prioritet Europske komisije, zbog toga smo ovu 2023. proglasili Europskom godinom vještina - poručio je Zlatev.
Kazao je i kako su u Europskoj komisiji svjesni nedostataka tržišta rada Europske unije. Pismenost, višejezičnost, digitalne i tehnološke vještine, međuljudske kompetencije i poduzetništvo građana su samo od nekih vještina koje su potrebne za stvaranje moderne i funkcionalne zajednice, mišljenja je Zlatev.
- Znamo kako se poslodavci muče s pronalaskom kadra s potrebnim vještinama, a to se na ovom području posebno ističe za vrijeme turističke sezone. Zato trebamo omogućiti dovoljan broj radnika s odgovarajućim vještinama. Kako bi se potaknulo cjeloživotno učenje, države članice Europske unije podržale su socijalne ciljeve EU za period do 2030. godine. Prema kojima bi se trebalo oko 60 posto odraslih osoba svake godine osposobljavati - kazao je Zlatev.
Istaknuo je i kako će posebnu pažnju posvetiti starijoj populaciji koja u većoj mjeri zaostaje u usvajanju modernih vještina. Naveo je kako čak 40 posto odraslih osoba, odnosno svaka treća osoba koja radi u Europi, nema osnovne digitalne vještine.
- Važno je promovirati aktivno starenje koje ima društvenu i gospodarsku uključenost. Komisija ističe važnost međugeneracijske solidarnosti i socijalno uključivanje. Iako živimo u digitalnom vremenu postoje snažne potrebe za radnicima širokog spektra tehničkih znanja i kompetencija. Tu se posebno zalažemo za podučavanje tradicionalnih vještina i približavanje mladih Europljana njihovim zavičajnim običajima. Vjerujem kako ćemo u ovoj godini svjedočiti brojnim aktivnostima koje će nas potaknuti na cjeloživotno učenje i usavršavanje - zaključio je voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.
Na diskusiji se pokušalo dati odgovor na pitanja poput 'Kako osigurati vještine potrebne za tržište rada?', 'Zašto je važno ciljano ulagati u stručno obrazovanje i usavršavanje?', 'Što je to Digitalni kompas digitalnog desetljeća EU-a?’, ‘Zašto je važno cjeloživotno obrazovanje?’. Svoje viđenje iznijeli su i gradonačelnik Splita Ivica Puljak te župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban.
- Imamo svoju ustanovu koja se bavi cjeloživotnim obrazovanjem, a sve više ćemo pojačavati programe cjeloživotnog obrazovanja. Živimo u izuzetno brzom dobu, u kojem se sve jako brzo mijenja, mišljenja sam da su te promjene na bolje, ali moramo hvatati korak s tim. Moramo obrazovati mlađe ljude, ali i one koji završe škole kako bi zadržali korak s modernim vremenima koja nose pregršt izazova. Već imamo pojavu nekih alata, primjerice iz umjetne inteligencije, koji već pomalo oduzimaju određene poslove. Svi zajedno se trebamo truditi da se prekvalificiralo kako bi držali korak s modernim vremenom - poručio je Puljak.
Blaženko Boban ocjenjuje kako je pravi potez Europske komisije da ovu godinu proglasi godinom vještina.
- Posebna je važnost to u područjima kao što je Splitsko-dalmatinska županija. Naš smjer, kao i cijele Europske unije, treba biti u smjeru zelene energije i digitalne transformacije cijelog sustava. Tomu bi dodao i demografiju, naime, možemo mi svi planirati programe, ali ih neće imati tko pohađati. No, nama na obali treba nedostaje zdravstvenog kadra, upravo zbog toga smo upisali nove smjerove za medicinske sestre i to 60 dodatnih mjesta. Paralelno s tim radimo centre kompetencija za ugostiteljstvo i turizam, a kroz koji dan će te imati priliku vidjeti i projekt Digitalne Dalmacije za obrazovanje različitih generacija - otkriva Boban.
Događaj je moderirala Ivana Šilović, a na temu zašto je važno govoriti o vještinama, govorili su Marin Kanajet, viši stručni savjetnik za zapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Split, zatim Sela Tecilazić, ravnateljica Škole za dizajn, grafiku i održivu radnju Split te Andrea Čović Vidović, zamjenica voditelja i voditeljica medija Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Online je sudjelovao u raspravi i bivši tenisač Mario Ančić, potpredsjednik One Equity Partners.
