Domine zahtijevaju hitne promjene pri podršci žrtvama nasilja: 'Neadekvatan je sustav financiranja'

Udruga Domine došla je do poraznih saznanja o funkcioniranju tzv. ženskih savjetovališta. Iznjedrilo ih je pilot-istraživanje o vrstama usluga i njihovim stvarnim troškovima, koje je provela kako bi doprinijela razvoju standarda i kvaliteti pružanja podrške ženama koje su preživjele nasilje. 

Još je u ožujku, u suradnji s drugim ženskim organizacijama, uputila Ministarstvu rada i socijalne skrbi zahtjeve za izmjenom Pravilnika o minimalnim standardima za pružanje socijalnih usluga te za osiguranje dostatnog financiranja za udruge i druge izvaninstitucionalne pružatelje usluga podrške ženama žrtvama nasilja i žrtvama obiteljskog nasilja. Predstavnice udruge danas su istaknule kako je provedeno pripremno istraživanje potvrdilo opravdanost tih zahtjeva, stoga ih, uzimajući u obzir početak mandata nove Vlade, ponavljaju. 

'Dopis se temeljio na preporukama 17 država Vijeća Europe za primjenu Konvencije VE o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Osnovni istaknuti zahtjevi odnosili su se na formiranje radne skupine koja će raditi na definiranju standarda za pružanje usluga podrške ženama žrtvama nasilja i žrtvama nasilja u obitelji te modela financijske održivosti servisa, potom osiguravanje zaštite osobnih podataka i načela povjerljivosti rada ženskih organizacija kao izvaninstitucionalnih pružatelja usluge savjetovališta i skloništa te uključivanje lokalne i regionalne vlasti u sustav podrške, ponajprije kroz adekvatno financiranje. Udruge su također tražile povećanje sredstava financiranja, što je ministarstvo i učinilo', navele su. 

Mirjana Kučer, izvršna koordinatorica Domina, podrobnije nas je uputila u problematiku. Pritom je ukazala na niz nedostataka u uspostavljenom sustavu podrške za žene koje su proživjele nasilje, odnosno žrtve obiteljskog nasilja. 

'Mi smo kao udruga izvaninstitucionalni pružatelj usluga, a pravilnikom nam se tretira kao da smo institucija. Primjerice, od nas se traži da imamo gromobran ako imamo sklonište. Nikoga nije briga kako ćemo ga osigurati kao ni kako ćemo osigurati dovoljno svjetlosti, pristup osobama s invaliditetom... Ako ne ispunjavamo takve uvjete, možemo ostati bez licence za pružanje usluga. 

Standardi kako za prostor tako i za kvalifikacije ljudi koji pružaju usluge, dakle, propisani su za institucije te se istovremeno nameću i ženskim organizacijama koje pružaju specifičnu podršku. Ženske organizacije teže autonomiji, njegovanju načela povjerenja i osjećaja sigurnosti kao i izostanka pritiska prijave nasilja. Dokazano je da puno osoba nema povjerenja u sustav; naša iskustva također pokazuju da inzistiraju na anonimnosti. 

Ponukane tim iskustvima provele smo pilot-istraživanje kako bismo vidjele koje su vrste usluga dostupne u savjetovalištima i koliko nas košta pružanje usluga. Ona, naime, postoje u različitim područjima na razini Hrvatske; financiraju se projektno, nije jasno tko vodi evidenciju usluga koje žene dobivaju niti itko garantira da će sve dobiti istu vrstu usluga. 

Istraživanje nam je pokazalo da je sustav financiranja neadekvatan. Sredstva koja dobijemo od ministarstva dovoljna su za pokriti otprilike trećinu troškova, što odgovara situaciji od prije 20 godina. Tada su ženske organizacije inzistirale da lokalne samouprave, regionalne i ministarstva izdvajaju iste iznose. Ipak, sredstva na gradskoj i županijskoj razini sramotno su niska. Mi, recimo, djelujemo na području Splita, a od grada primamo simbolična sredstva koja mu na koncu ionako vratimo kroz najam prostora i komunalnu naknadu, dok su sredstva županije još prepolovljena', obrazložila je Kučer. 

Petra Sinovčić, sociologinja u udruzi Domine, kazala nam je kako im je cilj napraviti sveobuhvatno istraživanje koje bi pokrilo cijelu Hrvatsku kako bi se uistinu napravili standardi pružanja usluga te samim time standardi za financiranje savjetovališta. 

'Budući da je pilot-istraživanje obuhvatilo samo tri savjetovališta i na samo mjesec dana, rezultate ne možemo uzeti kao reprezentativne, odnosno ne možemo govoriti generalno. No dobar su nam pokazatelj kako nastaviti dalje, gdje su rupe i kako istraživati kompletan sustav. 

Jedan je od prvih stvari koje smo uočili da trenutačni pravilnik uopće ne pokriva sve usluge koje savjetovališta pružaju. Na primjer, sve tri uključene organizacije imaju terenske posjete koje nisu predviđeni njime. U našem su slučaju posrijedi posjeti korisnicama iz ruralnih, dislociranih sredina kao i onima koje eventualno nemaju mogućnosti ili dostatnih sredstava za dolazak po pomoć do Splita. 

Dobili smo, dakle, dobre smjernice za izmjenu pravilnika. Pokazalo se i da nam sredstva nisu dostatna za sve usluge koje pružamo. Vjerujem da podaci na godinu dana neće znatno odskakati', rekla je. 

Iz svih navedenih razloga, stoga, Domine traže formiranje radne skupine koja će istražiti nove modele održivog financiranja i prilagoditi pravilnik zahtjevima ženskim organizacijama, uključujući pravo na zaštitu podataka i povjerenje korisnica, te donošenje adekvatnih politika na svim razinama. Posebno traže promjenu politika na razini gradova i županija koji do sada, prema njihovim riječima, uglavnom nisu prepoznali važnost sprječavanja i borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Njihovi su zahtjevi sukladni preporukama GREVIO odbora i Vijeća Europe koje od Hrvatske traži dosljednu primjenu Istanbulske konvencije.