Dalmatinski portal koristi 'kolačiće' za što trebamo Vašu privolu. Ako nam želite pomoći u prikupljanju podataka za analitičke odnosno statističke svrhe, molimo Vas prihvaćanje 'kolačića' za analitiku. Naša web stranica koristi i marketinške 'kolačiće' zbog pružanja marketinškog sadržaja za koje od Vas također trebamo privolu. Bit ćemo sretni ako se slažete s tim jer Vam tako možemo ponuditi najbolje korisničko iskustvo.

Saznaj više
Foto: hajduk.hr DOMOVINSKI POKRET: Politika KK Split i Hajduk koristi za svoju promidžbu, a novac se ulaže bez kontrole

DOMOVINSKI POKRET: Politika KK Split i Hajduk koristi za svoju promidžbu, a novac se ulaže bez kontrole

'Financiranje treba biti uvjetovano uspjehom klubova', poručuju

Politika KK Split i Hajduk koristi za svoju promidžbu, a novac se ulaže bez kontrole, poručuju iz splitskog ogranka Domovinskog pokreta. 

'U članku 74. stavak 3. Zakona o sportu navodi se da je financiranje profesionalnog sporta iz proračuna legitimno ukoliko je sukladno članku 107. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, no financiranje profesionalnih klubova iz lokalnih proračuna još nije riješeno na razini Europske unije čime dolazi do situacije koju svjedočimo unutra dva kluba u gradu Splitu, a riječ je o KK Split i HNK Hajduk Split.

Politika te klubove koristi za promidžbu lokalnih političara, a novac se ulaže bez kontrole. Politika ta financiranja provlači kroz financiranje omladinskih škola no novac ne ide u omladinske škole (čiji se obrtaj zna), financiranje koje se događa prema navedenim klubovima je mnogo značajnije, a kada govorimo u brojkama s 6 milijuna kuna financiralo se  KK Split, a HNK Hajduk Split s 5 milijuna kuna. Eklatantni primjer kako ne treba raditi u sportu su upravo ta dva kluba. Dok su KK Split i HNK Hajduk Split imali kralježnicu sastavljenu od naših/domaćih igrača uz minimalna pojačanja europskog ranga svjetske kvalitete postizali su se značajni rezultati, a danas kada u tim klubovima dominiraju strani  igrači dovedeni u dealovima između kvazi menadžera i lokalnih političara ti klubovi su na najnižim razinama u svojoj povijesti', ističu. 

Financiranje treba biti uvjetovano uspjehom klubova, poručuju iz Domovinskog pokreta. 

'Mali klubovi drže ugled splitskog sporta, a da nije njih bili bismo na samom dnu, utoliko je ta činjenica očigledan razlog zašto male klubove treba pomagati, a u velikima uspostaviti nadzor. 

Novac za sport iz proračuna treba izdvajati većinom za jačanje omladinskih pogona u klubovima, a ulaganja trebaju biti transparentna. Transparentnost na kojoj inzistiramo trebali  bi nadgledati kvalitetni i dokazani sportski djelatnici. 

Iz kojeg razloga Splitski savez športova nema svoje predstavnike u navedenim klubovima, pitanje je bez odgovora. Je li politika smišljeno izostavila krovno tijelo splitskog sporta iz ta dva kluba?

Splitski savez športova bi trebao dobiti priliku imati svoje predstavnike u nadzoru financiranja i rada tih klubova kako bi se minimalizirale anomalije.

Zdravlje se gradi jačanjem mladih, a ne financiranjem profesionalnih sportaša i klubova. Masovnost mladih sudjelovanjem u sportu gradi kolektivni imunitet i zdravlje čitave nacije. 

Osim neopravdanih financiranja, kvaliteta sporta u Splitu bi se uvelike unaprijedila kada bi se riješio problem Spaladium arene. Uz Spaladium arenu smatramo da je prostor starog Hajdukovog igrališta još jedna sporna lokacija čijim bi se namjenskim upravljanjem poboljšala kvaliteta zajednice i dovelo do boljitka stanovnika grada. Rješenje tog problema vidimo u izmještanju sadašnjih korisnika na prikladnije lokacije', dodaju. 

Naglašavaju kako je odnos države i vladajućih vrlo nekorektan  prema navijačima koji su bili i ostali srce hrvatskog naroda, a dokazali su se i u Domovinskom ratu te nizu situacija nakon rata (recentan primjer potresa u Sisku i Petrinji) kada su reagirati promptnije i urgentnije nego vladajuće institucije. 

'Država umjesto zahvalnosti ili barem poštovanja, uvodi diskriminirajuće zakone o navijačima kojima pokušava uskratiti osnovna ustavna prava. Nastavno na to, postavlja se još jedno pitanje u nizu; ne bi li državna, regionalna i/ili lokalna razina vlasti trebala utjecati na perspektivu i budućnost tih mladih ljudi osiguravanjem kvalitetnog obrazovanja koje će prepoznati pojedinca, izgradnjom uvjeta za uspješno poslovno djelovanje i najslabije karike u zajednici, planiranjem kvalitetne ponude sportske kulture koja će kroz izvannastavne aktivnosti usmjeriti mladog čovjeka na manje trnovit životni put, koji će okrenuti članove obitelji jedne drugima i snažiti njihovo zajedništvo te na koncu potaknuti svu tu silnu energiju na stvaranje viših društvenih vrijednosti i ostvarenja?', zaključuju čelnici splitskog ogranka Domovinskog pokreta.

Vaša reakcija na temu