Splitska zračna luka koji se nalazi u gradu Kaštela poslije Zagreba je najvažniji zračna luka u Republici Hrvatskoj. Broj putnika na godišnjoj razini iznosi oko 3 milijuna putnika i za očekivati je da će i dalje rasti. Kroz splitsku trajektnu luku godišnje prolazi oko 5,5 milijuna putnika i veliki broj tih putnika dolazi sa splitskog aerodroma na putu za dalmatinske otoke. Uz to postoji velika dnevna migracija kaštelanskog, splitskog i solinskog stanovništva u vidu dnevnih odlazaka na posao ili vikendom na odmor.
Splitska zračna luka trenutno je sa Splitom povezana samo preko gradskih autobusnih linija, autobusnim linijama u organizaciji zračne luke (Pleso Prijevoz) i taksi službama.
Ideja o povezanost zračne luke Split sa Splitom stara je jednako kao i zračna luka ali ta ideja pomalo postaje utopija zbog raznih uskogrudnih interesa lokalnih političara ponajviše u Kaštelima. Činjenica da se kaštelanski vodeći političari najviše protive izgradnji željezničke pruge od aerodroma do Splita je, u najmanju ruku, začuđujuća, jer bi upravo grad Kaštela najviše profitirao od izgradnje navedene pruge, poručuju iz kaštelanskog ogranka Domovinskog pokreta.
'Je li moguće da su stranački interesi važniji od dobrobiti i kvalitetete života građana Kaštela. Je li moguće da su lokalni lobiji u stanju blokirati nešto što bi unaprijedilo ekonomiju cijele Splitsko dalmatinske županije?
Inicijativa grada Splita iz 2018. na povezivanju splitskog aerodroma sa gradom Splitom naišla je na zatvorena vrata u Kaštelima jer se navodno nisu mogli dogovoriti oko trase za željezničku prugu. Prometni stručnjaci su predložili nekoliko opcija dok su Kaštela na čelu sa HDZ-om inzistirala na ukopavanju što bi višestruko poskupilo cijeli projekt.
DP Kaštela smatra da nema dvojbe da bi ukopavanje cijele pruge od aerodroma do Kopilice u Splitu bilo najbolje rješenje za gradove Kaštela, Solin i Split, a možda čak i za Trogir. Međutim, moramo ostati realni i sagledati što je moguće ostvariti financijski i u razumnom roku. Ukopavanje željezničke pruge u dužini od 15-tak kilometara od aerodroma kroz Kaštela preko Solina i rijeke Jadro ne samo da bi bilo enormno skupo nego bi trajalo bar jedno desetljeće ako ne i više. Do tada bi sadašnji problemi ostali i putnici bi se nakon slijetanja na splitski aerodrom morali i dalje gužvati u gradskim autobusima na putu za Split i obližnje otoke ili plaćati skupi prijevoz taksijem. Također, građani Kaštela, Solina i Trogira, uključujući veliki broj učenika i sportaša, bi svo to vrijeme ostali ovisni o prijevozu automobilom i sporim gradskim/međugraskim autobusima na dnevnoj radnoj migraciji između Splita i Trogira.
DP Kaštela smatra kako gradu Kaštela treba financijski prihvatljivo privremeno rješenje koje je ostvarivo u relativno kratkom periodu, a to bi bilo nadzemno i djelomično podzemno povezivanje splitske zračne luke sa postojećom željezničkom trasom. To privremeno rješenje bi se moglo odraditi tako da se novoizgrađena trasa kasnije uklopi u konačno rješenje koje bi povezalo Trogir, splitsku zračnu luku, Kaštela i Solin sa gradom Splitom uz izgradnju podzemnih željezničkih postaja u Trogiru, Kaštelima i Solinu. Dakle, što bliže urbanim područjima, odnosno neku vrstu splitsko-kaštelanskog Metroa. Na taj način bi dobili brzo i povoljno rješenje koje bi povezalo splitsku zračnu luku u relativno kratkom vremenskom roku te bi postavili osnovu za budući splitsko - kaštelanski metro. Pri tom uz pojam urbana područja podrazumijevamo naselja uz staru kaštelansku cestu jer samo na taj način splitsko- kaštelanski metro metro može biti koristan za lokalno stanovništvo. Izgradnja metroa sjevernije, kao što predviđaju postojeći prijedlozi, ne bi imala svrhu jer bi bio predaleko od naseljenih područja, a samim tim bi novoizgrađene željezničke postaje postale nedostupne većini građana', stoji u priopćenju iz Domovinskog pokreta.