Dr. Eduard Vrdoljak objašnjava zašto bi oboljeli od raka mogli biti najveće žrtve koronavirusa

Podsjetimo još jednom, smrtnost od koronavirusa, zbog kojeg smo zatvorili ambulante i bolnice je najviše 0,3 posto svih oboljelih, dok je recimo, od svih umrlih u Hrvatskoj, od raka umrlo njih čak 27 posto ili 14.000 ljudi.

Rak je drugi najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj, odmah iza srčano krvožilnih bolesti. Tijekom epidemije već smo čuli priče pacijenata koji se žale da im je bio uskraćen pristup liječenju, no s druge strane onkolozi s kojima smo razgovarali kazali su nam da su njihova vrata pacijetnima cijelo vrijeme bila otvorena.

Ipak, mnogi se boje da će problemi tek doći i smrtnost znatno porasti.  Zato o tome u Direktu više govori dr. Eduard Vrdoljak iz Klinike za onkologiju KBC-a Split, koji je među prvima upozorio na opasnost od potpune fokusiranosti zdravstvenog sustava na koronavirus.

Kazali ste da nije dobro da se više bojimo korone nego raka. Što se u dijagnostici i liječenju onkoloških pacijenata zapravo događalo na vrhuncu krize?

'Desilo se više stvari. S jedne strane smo napravili maksimalno socijalno distanciranje, zatvorili zdravstvo za, recimo, hladni pogon. Između ostalog, zatvorili smo programe rane dijagnostike tumora, a bolesnici koji su putem medija i svega ostaloga toliko bili usmjereni na covid u tim vremenima stavili rak po strani. Te smo danas svjedoci da imamo signifikantno manje bolesnika dijagnosticiranih od raka pa primjerice nedavno publiciran članak iz Nizozemske, koji imaju savršen registar za rak, je pokazao da je u vrijeme zatvaranja sustava i promjene ili reorganizacije zdravstvenog sustava u Nizomzemskoj dijagnosticirano 35 posto manje tumora, ali vjerovali ili ne, 80 posto, primjerice, manje kožnih tumora. Imali smo dvije mjere, s jedne strane manjak ili neusmjerenost zdravstvenog sustava u dijagnostiku tumora, ali i s druge strane da su bolesnici percipirali covid kao veći problem nego rak. Covid ima smrtnost 0,3 posto, pandemija je došla i otići će, a ta pandemija od raka, na koju smo mi navikli, će ostati i, nažalost, odnositi, ne 27 nego više od 50 posto oboljelih u Hrvatskoj', rekao je Vrdoljak.

S druge strane, moglo se čuti da su otkazivani samo ne-hitni pregledi, što je to uopće kod dijagnostike karcinoma 'ne-hitno'?

'U načelu, kada već imate znakove ili simptome raka, ne postoje nehitne stvari. Ali su zdravstvene vlasti jasno rekle da za rak uvijek ima ili treba biti mjesta. Ponavljam, kako će čovjek na sebi prepoznati kad je nešto hitno ili ne? Kad smo bili kod kuće zatvoreni u izolaciji, primjerice, netko u Imotskom, Sinju ili Makarskoj, njegova mogućnost dolaska do dijagnostike je bila smanjena s njegove percepcije 'rekao je' ili 'rekla je', to nije važno. S druge strane, dolazak do same klinike je bio otežan. Potpuno je to jasno zašto se to dogodilo ne samo u Hrvatskoj nego i u svim zemljama svijeta', naglasio je Vrdoljak u RTL Direktu.