Dr. Kalilić: Hrvatskoj bi trebalo najmanje osam helikoptera, a bolje bi bilo da je baza u Splitu umjesto na Braču

Nedavno je Ministarstvo zdravstva pokrenulo proceduru potrebnu za formiranje i organizaciju civilne helikopterske  medicinske službe (HEMS) na području cijele Hrvatske, a Vlada RH je dala suglasnost tom projektu i započetom javnom natječaju u skladu sa smjernicama EU. Ukupna vrijednost projekta bi iznosila oko 60 milijuna eura.

'Hitni helikopterski medicinski prijevoz do sada su uspješno obavljali helikopteri HRZ-a stacionirani u Splitu (Divulje) i u Omišlju na Krku. Prema projektu Ministarstva zdravstva hitni prijevoz bi obavljali civilni helikopteri izabrani na javnom natječaju na području cijele Hrvatske (Osijek, Zagreb, Rijeka, Split). Izgledno je da će prema rezultatima natječaja organizaciju prijevoza vjerojatno obavljati udružene tvrtke iz Italije, Španjolske i Hrvatske', pojašnjava dr. Joško Kalilić.

O važnosti helikopterskog prijevoza teško oboljelih ili ozlijeđenih bolesnika, dodaje, govori činjenica da godišnje u Hrvatskoj ima više od tisuću hitnih helikopterskih intervencija što značajno doprinosi smanjenju smrtnosti i invalidnosti prevezenih bolesnika. 

'Iako su helikopteri HRZ-a uspješno obavljali hitne prijevoze teških bolesnika danju i noću, posebno u Splitsko-dalmatinskoj županiji zbog izgrađene  mreže helidroma na svim napućenim otocima, ipak će uvođenje civilnih helikoptera značiti doprinos poboljšanju u organizaciji hitnog helikopterskog prijevoza za cijeli teritorij Hrvatske', smatra dr. Kalilić.

Uz dosadašnje  helikopterske postaje (Split i Krk) uvode se još dvije baze za hitne helikopterske intervencije na području Zagreba i Osijeka. Dr. Kalilić naglašava kako uspješnost helikopterske intervencije velikim dijelom ovisi i o blizini helidroma do bolnice na kojima slijeću helikopteri s bolesnicima. Navodi primjer KBC-a u Rijeci koji nema helidrom uz zgradu bolnice pa se koristi helidrom na području Delta koji je udaljen nekoliko kilometara od bolnice na Sušaku.  

'Nepostojanje helidroma uz bolnice produžuje vrijeme prijevoza bolesnika, a zna se da često i o minutama može ovisiti život bolesnika te se kao osnovna infrastruktura hitne helikopterske službe mora što prije riješiti. Osijek nema helidrom pa će helikopteri s bolesnikom morati za sada slijetati u zračnoj luci Osijek (udaljen 20-ak kilometara od bolnice). U Zagrebu u kojem se nalazi više bolnica samo KBC Dubrava ima helidrom koji privremeno nije u uporabi jer se na njemu izvode zemljani radovi. KBC Split ima helidrom na povoljnom mjestu u neposrednoj blizini  bolnice i nažalost je najzaposleniji  helidrom u Hrvatskoj', kaže dr. Kalilić.

Naglašava kako je osnivanje civilne Helikopterske medicinske službe (HEMS) neophodno jer je sastavni dio suvremene zdravstvene zaštite građana RH koja je članica EU u kojoj sve razvijene zemlje imaju takvu službu. 

'Ona je posebno važna zbog velikog broja napućenih otoka u Hrvatskoj (od 1200 otoka 60 ih je napućeno i na njima živi oko 130.000 stanovnika) i sve intenzivnijeg razvoja turizma s velikim brojem turista koji većinom dolaze iz zapadnih europskih zemalja te očekuju postojanje takve službe na koju su navikli u svojim državama. Takvo očekivanje posebno imaju oni turisti koji svoj  odmor planiraju provesti na nekom od naših naseljenih otoka. Njemačka koja ima površinu  oko 350.000  km 2 ima 50 helikoptera za hitnu medicinsku službu  pa bi Hrvatskoj koja ima površinu  56.000 km 2 trebalo najmanje 8 helikoptera', ističe on.

Smatra kako se uspostava helikopterske službe treba organizirati po uzoru onih država u kojima ta služba već postoji i dobro funkcionira. 

'Pri tome treba je prilagoditi našim prilikama s obzirom na specifični zemljopisni položaj Hrvatske i mogućnosti dobre suradnje s  Ministarstvom obrane kao što to čine i mnoge druge zapadne države. Izabrani helikopteri moraju zadovoljavati sve sigurnosne uvjete (da su dvomotorni kao sadašnji vojni helikopteri, da imaju ugrađeni sustav za grijanje protiv stvaranja leda na elisama rotora, suvremenu medicinsku i navigacijsku opremu, jaki reflektor za noćno slijetanje, dizalo za dvije osobe, zatvoreno kućište za repni rotor da se izbjegnu potencijalne ozljede posade i putnika. Poželjan je  helikopter  nešto većih dimenzija (npr. umjesto modela EC 135 model EC 145 koji ima dva ležaja, mjesta za tri pratitelja i po potrebi za dva pilota)', obrazlaže dr. Kalilić te dodaje kako misli da bi bilo poželjnije da baza HEMS-a bude u zračnoj luci Split nego na Braču jer ima svu potrebnu logistiku za zračni promet, komunikacija je olakšana za posadu i zdravstvene djelatnike, a u slučaju potrebe kod lošijih vremenskih uvjeta u blizini je i vojna helikopterska baza Divulje koja dogovorno može preuzeti hitni let.

'Uobičajeno pravilo je da se hitni helikopterski prijevoz obavi unutar tzv. 'zlatnog sata' (od poziva i preuzimanja bolesnika do slijetanja na helidrom uz bolnicu). Vrijeme uzlijetanja helikoptera nakon hitnog poziva je brzo i traje svega nekoliko minute jer su pilot i medicinska dežurna ekipa u stalnoj pripravnosti (poput vatrogasaca), a vrijeme dolaska do bolesnika se događa unutar 15-ak minuta od uzlijetanja helikoptera. Postoje dogovorene hitne medicinske indikacije koje uvjetuju poziv za hitni helikopterski prijevoz.

Bilo bi poželjno zbog veće učinkovitosti pružanja hitne pomoći da se organiziraju dodatne dvije službe HEMS-a i to u Dubrovniku (Zračna luka Dubrovnik)  i Slavoniji na pola udaljenosti između Osijeka i Zagreba (npr. Slavonski Brod, Požega, Pakrac ili Virovitica).

U okviru HEMS-a posebno je važna edukacija pilota i medicinskih ekipa. Svaka služba treba imati dvije dežurne ekipe', zaključuje dr. Kalilić.